Udžbenik.hr d.o.o., Sva prava pridržana. Kopiranje i neovlašteno korištenje najstrože zabranjeno.
Udžbenik.hr d.o.o., Sva prava pridržana. Kopiranje i neovlašteno korištenje najstrože zabranjeno.
| V. Galešev • M. Korać • Z. Soldo • G. Sokol • B. Kocijan Udžbenik za srednje strukovne škole SysPrint |
| V. Galešev, M. Korać, Z. Soldo, G. Sokol, B. Kocijan Informatika i računalstvo Udžbenik za srednje strukovne škole 1. izdanje Zagreb, 2014. 1 |
| Informatika i računalstvo udžbenik iz informatike i računalstva za srednje strukovne škole Autori: Vinkoslav Galešev, Milan Korać, Zlatan Soldo, Gordana Sokol, Bojan Kocijan Nakladnik: SysPrint d.o.o. Medarska 69, 10000 Zagreb, Hrvatska tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741 e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr Za nakladnika: Robert Šipek Urednik: Vinkoslav Galešev Lektura: Mateja Srebačić Ilustracija naslovnice: Ivan Marušić Priprema za tisak: Tomislav Stanojević, Ivana Šarić Tisak: Gradska tiskara Osijek Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo rješenjem: Klasa: UP/° 602-09/09-03/00481 Ur. broj: 533-12-14-0002 Zagreb, siječanj 2014. CIP zapis dostupan u racunalnome katalogu Nacionalne i sveucilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 867215 ISBN 978-953-232-348-1 © SysPrint d.o.o, Zagreb, 2014. Nijedan dio ove knjige i pratećih sadržaja ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pisanog dopuštenja. |
| SADRŽAJ 1. Osnove informatike ......................................................................................6 1. Osnovni pojmovi ........................................................................................ 6 2. Povijesni razvoj računala ........................................................................... 8 3. Vrste računala .......................................................................................... 11 4. Matematičke osnove rada računala ........................................................ 15 2. Sklopovlje i programska podrška ..............................................................20 1. Načela rada računala ............................................................................... 20 2. Sklopovlje računala ................................................................................. 21 3. Programska podrška ............................................................................... 34 3. Osnove rada s računalom ..........................................................................36 1. Operacijski sustav .................................................................................... 36 2. Rad s podacima i uređajima .................................................................... 50 3. Prilagođavanje i održavanje sustava ....................................................... 58 4. Obrada teksta ..............................................................................................62 1. Uvod u obradu teksta .............................................................................. 62 2. Oblikovanje teksta ................................................................................... 67 3. Oblikovanje dokumenta ........................................................................... 74 4. Ispišimo dokument .................................................................................. 77 5. Uređivanje tablica .................................................................................... 80 6. Grafika u dokumentu ............................................................................... 85 7. Dodatne mogućnosti ............................................................................... 90 8. Slanje i razmjena dokumenata ................................................................ 94 5. Proračunske tablice ....................................................................................98 1. Uvod u proračunske tablice ..................................................................... 98 2. Prilagođavanje tablice ............................................................................ 102 3. Vrste podataka i njihovo oblikovanje ..................................................... 107 4. Rad s radnim listovima ........................................................................... 114 5. Računanje u Excelu ................................................................................ 116 6. Grafikoni ................................................................................................. 119 7. Razvrstavanje, filtriranje i grupiranje ...................................................... 123 8. Dodatne mogućnosti ............................................................................. 126 9. Priprema za ispis i ispis .......................................................................... 127 6. Izrada prezentacija ....................................................................................128 1. Program PowerPoint 2010 ..................................................................... 128 2. Oblikovanje teksta na slajdovima ......................................................... 135 3. Umetanje ilustracija ............................................................................... 136 4. Dodatni elementi u prezentaciji ............................................................. 137 5. Zaglavlje i podnožje slajda .................................................................... 140 6. Poveznice slajdova ................................................................................ 141 7. Animacijski i prijelazni efekti .................................................................. 144 8. Ispis prezentacije ................................................................................... 148 9. Izvedba prezentacije .............................................................................. 149 |
| 7. Baze podataka ..........................................................................................150 1. Osnovni pojmovi .................................................................................... 150 2. Baza podataka Access 2010 ................................................................. 152 3. Uređivanje tablice podataka .................................................................. 153 4. Izrada upisnog obrasca ......................................................................... 161 5. Stvaranje upita ....................................................................................... 165 6. Stvaranje izvještaja ................................................................................ 166 8. Računalne mreže ......................................................................................168 1. Povezivanje računala ............................................................................. 168 2. Prijenos podataka mrežom ................................................................... 174 9. Internet ......................................................................................................176 1. Značajke interneta ................................................................................. 176 2. Povezivanje s internetom ....................................................................... 179 3. Pregledavanje interneta ......................................................................... 183 4. Pretraživanje interneta ........................................................................... 188 5. Elektronička pošta ................................................................................. 190 6. Razmjena datoteka na internetu ............................................................ 194 7. Virusi i protuvirusna zaštita .................................................................... 196 10. Multimedija ..............................................................................................200 1. Uvod u multimediju ................................................................................ 200 2. Zvuk i glazba .......................................................................................... 205 3. Crtež, slika, fotografija ........................................................................... 207 4. Animacija i video .................................................................................... 214 11. Izrada web-stranica ................................................................................218 1. Osnove Weba ........................................................................................ 218 2. Uporaba vizualnog HTML uređivača ..................................................... 221 3. HTML – jezik web-stranica ..................................................................... 232 4. Uređivanje stranica u HTML jeziku ........................................................ 234 5. Izrada web-mjesta ................................................................................. 238 6. Objavljivanje web-mjesta ....................................................................... 242 12. Tehničko crtanje na računalu .................................................................244 1. Programi za tehničko crtanje ................................................................. 245 2. Sučelje programa AutoCAD .................................................................. 246 3. Priprema za crtanje ................................................................................ 247 4. Crtanje u AutoCAD-u ............................................................................. 250 13. Rješavanje problema programiranjem . .................................................260 Kazalo .....................................................................................................274 |
| Predgovor Udžbenik pred vama namijenjen je izvođenju nastave informatike i računalstva u srednjim stru- kovnim školama različitoga profila. Budući da određeni broj učenika u osnovnoj školi nije pohađao nastavu informatike, u udžbeniku je obrađeno temeljno kao i dodatno gradivo iz informatike i računalstva. Udžbenik se sastoji od dvanaest poglavlja. U prva tri objašnjene su osnove informatike, sklopov- lje i programska podrška te osnove rada i uporabe računala, pri čemu je naglasak na osobnim računalima s operacijskim sustavom Windows 7 i 8.1. U nastavku obrađujemo teme nužne za suvremenu korespondenciju: obrada teksta, proračunske tablice i baze podataka, a pridodali smo i poglavlje o prezentiranju ideja kroz izradu prezentacija. U tom bloku naučit ćete koristiti glavne aplikacije iz programskog paketa MS Office 2010. Dodatna znanja o komuniciranju pomoću računala slijede u poglavljima o računalnim mrežama, internetu te osnovama rada s elektroničkom poštom. Završna tri poglavlja specijalizirano se bave grafikom i multimedijom, izradom web-stranica te tehničkim crtanjem pomoću računala. Za lakše svladavanje gradiva koristite multimedijalne sadržaje dostupne na webu uz udžbenik na adresi www.sysprint.hr/infST. U cijelosti ih možete preuzeti, odnosno pohraniti na vaše računalo. Želite li imati "klasični" CD, besplatno ćemo vam ga poslati. Za dodatna pitanja pišite nam na e-mail adresu udzbenici@sysprint.hr ili posjetite naše web- stranice. Što je što U tekstu ćete naići na znakovite grafičke oznake. U tablici su navedena njihova značenja. oblik značenje oblik značenje Imenovana datoteka nalazi se na webu uz udžbenik www.sysprint.hr/infST Poveznice Posebno istaknut dio gradiva Web-stranice uz udžbenik s dodatnim izvorima znanja Dodatne informacije za radoznale Želimo Vam puno uspjeha u stjecanju i primjeni informatičkih znanja autori |
| 1. Osnove informatike Osnove informatike Kada gledate novi video i uživate u predivnoj glazbi koja dolazi iz zvučnika dok svemirska letjelica prolazi zaslonom vašeg monitora, znate li da je sve što se odigrava pred vašim očima i ušima rezultat čudnovate kombinacije 0 i 1 – jedine dvije brojke koja računalo prepoznaje? Kako je moguće da računalo koje operira samo s dvije brojke izvodi tako složene radnje? Na to pitanje odgovorit će vam informatika – znanstvena disciplina koja se bavi podacima i informacijama. Ključne riječi podatak, informacija, računalo, informatika, računalstvo, sklopovlje, programska podrška 1. Osnovni pojmovi Ako je vani niska temperatura, imamo osjećaj hladnoće. No, ne mora- a- mo izaći vani da bismo znali je li hladno. Pogledamo kroz prozor na ter- r- mometar i ako na njemu očitamo -1 °C, odmah znamo da se trebamo o toplo obući (jer je vani hladno). Kako to znamo? Jer znamo značenje e podataka koje pokazuje termometar. Termometar je za nas izvor infor- r- macija o vanjskom vremenu. No, što ako imamo termometar koji pokazuje npr. 30 °F? Ako ne zna- a- mo Fahrenheitovu skalu, na osnovu tog podatka nećemo moći zaklju- u- čiti je li vani hladno ili je toplo. U tom slučaju, podatak 30 °F za nas as nema vrijednost informacije. Podatak je zapis o nekom događaju, pojavi, stanju ili značajki iz okoli- i- ne (npr, -1 °C je zapis o temperaturi zraka). Podatak je niz sačinjen od d slova, brojki i znakova koji nešto znače, ali (još) ne znamo što. Kada podatak dobije smisao ili znače- nje, daje nam informaciju. 6 Slika 1. Podatak na termometru nije nužno informacija. |
| 1. Osnove informatike Informacija (hrv. obavijest) je skup znakova i simbola organiziranih tako da imaju puno značenje za osobu koja ih koristi. Ukratko, informacija je podatak koji ima smisao, od- nosno od ređeno značenje. Informacija Zbog značenja koje nose u sebi, informacije mogu promijeniti naše dosadašnje znanje i utjecati na buduće ponašanje. Važnost uporabe informacija za osobni razvoj ogleda se i u pojmu informacijske pi- smenosti koja predstavlja posjedovanje znanja o tome kako pronaći, procijeniti i isko- ristiti najbolje raspoložive informacije u rješavanju određenog problema. Posrednik u toj priči je računalo. Računalo pomaže čovjeku da prikupi, pohrani, brzo i točno obradi i razmjeni podatke te tako dođe do ključnih informacija. Time se bavi informacijska znanost koja proučava nastajanje, prikupljanje, zapisivanje, kodiranje, po- hranjivanje, obrađivanje, prenošenje, razmjenjivanje i ostale vidike uporabe informacija. Informacijska pismenost Informacijska znanost Informatika je dio informacijske znanosti (Information Science). Izraz informatika na- stao je kao spoj riječi informacija i automatika. Predstavlja znanstvenu disciplinu koja se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i sredstava za (automatsku) obra- du podataka. Informatika Disciplina koja se isključivo bavi računalima zove se računalstvo (Computer Science). U središtu njenog proučavanja je računalo kao složeni sustav i načela njegova konstru- iranja i rada. Računalstvo Suvremeno računalo je elektronički, digitalni, automatski i programibilni uređaj za obra- du podataka. Objasnimo značenje ključnih riječi iz ove definicije: Računalo Elektronički – u fizičkom smislu, računalo je skup elektroničkih dijelova. Digitalni – računalo obrađuje samo numeričke podatke. Sve ostale podatke (slova, zvu- kove i slike) računalo zapisuje u obliku brojeva. Sve brojeve računalo zapisuje u binar- nom brojevnom sustavu, koristeći samo znamenke 0 i 1. Automatski – računalo samo, bez ičije pomoći izvršava naredbe koje su mu zadane. Programibilan – naredbe zadane računalu mogu se promijeniti. Računalo se može pro- gramirati za izvršavanje različitih zadataka tako da se promijeni postojeći program ili upi- še novi. Obrada podataka – računalo s danim podacima izvodi razne računske i druge operacije. Računalo ih pritom mijenja (transformira). Kažemo da računalo obrađuje podatke. Podaci – računalo prima podatke, mijenja ih i daje izlazne podatke. Ti podaci mogu biti različitog oblika: pisane poruke (slova, brojevi i znakovi), grafički prikazi, slike, zvuk, elek- trični signali i slično. Fizičke komponente i opremu koji sačinjavaju računalo, nazivamo sklopovlje računa- la (Hardware). Tu spadju električki i elektronički sklopovi ugrađeni u računalo (npr. ži- ce, otpornici, procesor itd.) kao i veće komponente računala (npr. monitor, tipkovnica, kućište itd.). Prednost suvremenog računala je što sklopovlje možemo mijenjati i nado- građivati. Sklopovlje (Hardware) 7 |
| 1. Osnove informatike Programska podrška (Software) Program Za pravilan i učinkovit rad računala po- račun nala trebna je i programska p podrška ka (Software). Čine je programi ugrađeni u mi ugr rađeni računalo. Program je skup naredbi bi i upu- naredb ta kojima upravljamo radom računala. om ra ačunala. Bez programa računalo ne bi znal lo učini- znalo ti ništa korisno. Mogućnost ugradnje i jednostavne ostav ne nadogradnje programske podrške, e, odrške što ih korisnik računala može e sam m izvršiti, druga je značajna pred- - nost suvremenih računala. 2. Povijesni razvoj j računala S obzirom na način obrade podataka, razvoj napra- aka va i strojeva za računanje možemo podijeliti na četiri razdoblja: žemo Slika 2. Suvremeno računalo. • ručna obrada • mehanička obrada • elektromehanička obrada • elektronička obrada 2.1. Ručna obrada podataka Jedno od prvih pomagala za pomoć u raču- nanju bio je abak (grč. abax – ploča za raču- nanje). Upotrebljavao se u Mezopotamiji prije više od 3000 godina pr.n.e. Pronalazak logaritma i logaritamskih tablica a potaknuo je engleskog matematičara William m Oughtreda da konstruira pomagalo kojim bi i Slik 3 3. Ki Kineski ki abak. k Slika b se logaritamski princip iskoristio za brzo mno- ženje i dijeljenje. Godine 1622. izradio je logaritmar, spravu koja po svojoj konstrukciji podsjeća na ravnalo koje klizi središtem drugog ravnala (zato je prozvan i "logaritamski šiber"). Zbog malih dimenzija i lakoće uporabe koja je omogućila brzo računanje, loga- ritmar se koristio sve do nedavno, poglavito u tehničkim strukama. Slika 4. Logaritmar ili "logaritamski šiber". 8 |
| 1. Osnove informatike 2.2. Mehanička obrada podataka Računanje pomoću mehaničkih pomagala i naprava u mnogome je doprinijelo učinko- vitijoj obradi podataka u odnosu na ručnu obradu: brža je, pouzdanija, preciznija, a ko- ličina obrađenih podataka daleko je veća. Njemački matematičar Wilhelm Schickard izradio je 1623. godine prvi mehanički kal- kulator. Naprava je bila u stanju samostalno zbrajati i oduzimati šesteroznamenkaste brojeve. Slavni francuski matematičar i filozof Blaise Pascal konstruirao je 1642. godine meha- nički kalkulator koji je mogao zbrajati i oduzimati velike brojeve. Uređaj je poznat pod nazivom Pascalina. No, često se kvarila i ponekad davala pogrešne rezultate. Prvi mehanički kalkulator Pascalina Njemački matematičar i filozof Gottfried Wilhelm Leibniz izradio je 1672. godine mehanič- ki kalkulator koji je izvodio sve četiri osnovne računske operacije, ali se često kvario i bio nepouzdan. Leibniz je utemeljio binarni brojevni sustav kakav danas poznajemo i koji se danas koristi u računalima. Charles Xavier Thomas de Colmar je na temelju Pascalovog i Leibnizovog izuma 1820. godine proizveo aritmometar (Arithmo meter) – prvi komercijalno uspješni maha- nički kalkulator. Charles Babbage, engleski matematičar i izumitelj, prvu svoju mehaničku napravu nazvao je diferencijalni stroj za računa- nje i ispisivanje logaritamskih i trigonome- trijskih funkcija. Njegov drugi izum, anali- tički stroj, preteča je suvremenih računa- la. Imao je sve osnovne komponente da- našnjih računala: jedinicu za unos i za is- pis podataka (ulazno-izlaznu jedinicu), je- dinicu za pohranjivanje podataka (memo- riju) te centralnu jedinicu za obradu poda- taka (procesor). Principi rada analitičkog Slika 5. Analitički stroj. stroja bili su vrlo slični principima rada da- našnjih računala jer je stroj bio programibilan – imao je skup naredbi kojima se uprav- ljalo s podacima i s funkcijama centralne procesorske jedinice. Artimometar Ada Lovelance opi- sala je postupak ko- jim se Babaggeov analitički stroj može programirati za izra- čunavanje Bernoulli- jevih brojeva. To se smatra prvim primje- rom računalnog pro- grama, a Ada Lovela- ce slovi kao prvi pro- gramer u povijesti. Analitički stroj smatra se mehaničkom pretečom današnjih računala. 2.3. Elektromehanička obrada podataka Pronalazak električne struje značajno je utjecao na razvoj strojeva za računa- nje. Relej kao logički element (propušta/ne propušta struju) postaje osnova za izradu relejnih računala koja su omogućila po prvi pu- ta u povijesti masovnu obradu podataka. Slika 6. Relej - elektromehanička sklopka. 9 |
| 1. Osnove informatike Sortirni stroj Bušena kartica Herman Hollerith izumio je sortirni stroj koji je podatke čitao s bušenih kartica od pa- pira/kartona - prve masovne memorije za traj- nu pohranu podataka. Tim je strojem 1890. godine obradio popis stanovništva u SAD (tada 62 milijuna) za svega šest tjedana, dok je dotadašnja obrada trajala nekoliko godina. Drugi svjetski rat posredno je utjecao na daljnji ubrzani razvoj računala. Nijemac Konrad Zuse izradio je 1938. godi- Slika 7. Sortirni stroj. ne Z1, prvi programom upravljani električni stroj za računanje. Nedugo zatim, Zuse 1941. godine konstruira Z3, prvi potpuno auto- matski programibilni stroj za računanje koji je osim toga koristio binarni brojevi sustav. U jeku 2. svjetskog rata engleski matematičar Alan Turing otkrio je način kako razbiti njemački sustav šifriranja vojnih poruka. To je 1943. godine poslužilo kao osnova za iz- gradnju Colossusa, prvog programibilnog elektroničkog digitalnog računala. Za razli- ku od dotadašnjih strojeva za računanje, Colossus je prvi stroj u koji su ugrađene elek- tronske cijevi, a Turing je prvi koji je takav stroj nazvao computer (računalo). Slika 8. Elektronska cijev. 2.4. Elektronička obrada podataka Prva računala s elektronskim cijevima imala su dalekosežne posljedice za daljnji razvoj računala. Započeo je proces prelaska iz dekadskog sustava s deset znamenaka u bi- narni sustav s dvije znamenke (0 i 1). “Logika” elektronskih cijevi bila je krajnje jedno- stavna: ima struje – nema struje. To je iskorišteno kao osnova za binarno kodiranje do- gađaja u računalu: ima struje = 1, nema struje = 0. Godine 1946. John Mauchly i John Presper Eckert konstruirali su ENIAC – računalo koje u su- vremenom smislu smatramo prvim elektroničkim računalom. To je prvo računalo opće namjene koje je moglo izvoditi različite zadatke (za razliku od Colossusa). Imalo je 17500 elektronskih cijevi, bilo je teško 30 tona, zauzimalo je poveću sobu, a moglo je zapamtiti 20 brojeva od 10 znamenki. Na ideju kako konstruirati potpuno programibilno ra- čunalu došao je matematičar mađarskog podrijetla John von Neumann tijekom konstrukcije računala EDVAC, prvog potpuno programibilnog računala. Od tada, izrada računala po Von Neumannovom modelu primjenjuje je sve do danas. Slika 9. ENIAC. 10 |
| 1. Osnove informatike Izum tranzistora 1947. godine stubokom je izmijenio razvoj raču- nala, a možemo reći i povijest čovječanstva. Tranzistor u računa- lu ima istu ulogu koju su imali relej i elektronske cijevi – ulogu sklopke. Zahvaljujući velikoj brzini i malim dimenzijama, računala postaju pouzdanija, manja i jeftinija za proizvodnju i održavanje. To p je omogućilo njihovu masovnu proizvodnja i primjenu. Slika 10. Tranzistor. Tranzistor Kombiniranjem većeg broja tranzistora u složenije elektroničke logičke Kombi n sklopove, moguće je izvršavati i složenije operacije, to je omogućilo na- stanak integriranog kruga - čipa (od engl. Chip). Daljnjim povećanjem stupnja integracije tranzistora (više komponenti po jedinici površi- ne) razvijeni su mikroprocesori (skraćeno procesori). Sadrže i po nekoliko stotina mili- juna tranzistora i sposobni su izvršiti milijune operacija u sekundi. Slika 11. Čip. Mikroprocesor Zbog malih dimenzija, male potrošnje a velikih sposobnosti obrade podataka, pojava mikroprocesora omogućila je smanjivanje računala na veličinu oveće tipkovnice. Američka tvrtka Intel proizvela je 1971. prvi mikroprocesor u jednome čipu. Radni takt procesora i4004 bio je svega 750 kHz i mogao je obraditi do najviše 92000 instrukci- ja u sekundi. Tehnološki napredak krajem osamdesetih desetih etih godina doveo je do proizvodnje računala za nala kućnu, odnosno osobnu uporabu. Tako o su na- stala osobna računala. Prvo široko prihvaće- ihva aće- no osobno računalo proizvela je tvrtka a Ap pple Apple 1977. godine, a potom i tvrtka IBM 1981. 981. godine. Slika 12. Procesor 4004. Slika 13. Prvijenci osobnih Prv računala: Apple II rač (lijevo) i IBM PS (li 5051 (desno). 3. Vrste računala Kada na vašem računalu izvodite više programa istovremeno, jeste li primijetili da se odvijaju vidno sporije? To je zato što je računalo preopterećeno. Zamislite koja bi tek bila brzina primjerice u banci gdje se istovremeno obrađuje više tisuća bankovnih transakci- ja. Zato u velikim tvrtkama rabe drukčija, znatno snažnija računala. vrste računala, podjela računala, osobno računalo, kompatibilnost računala, pri- jenosnik Ključne riječi Računala se međusobno razlikuju na više načina. Neke značajke su više važne (npr. br- zina procesora), neke manje (npr. boja kućišta). Pogledajmo koje su osnovne vrste ra- čunala i po čemu ih možemo razlikovati. 3.1. Kategorije računalnih sustava Podjela računalnih sustava prema veličini i njihovim mogućnostima (obično kažemo prema “snazi”): • superračunala (Supercomputer): najsnažnija računala koja postoje u nekom trenut- ku. Obično se upotrebljavaju za složene znanstvene i tehničke proračune (npr. za 11 |
| 1. Osnove informatike predviđanje klimatskih promjena na Zemlji). Zbog iznimno visoke cijene, do- stupna su samo pojedinim ustanovama i institucijama. • velika računala (Mainframe): po snazi slična superračunalima. Mogu po- služivati istovremeno nekoliko stotina, pa i tisuća korisnika. • mini računala (Minicomputer): snaga obrade podataka znatno im je ma- nja od velikih računala. Mogu posluživati istovremeno do 100 korisnika. • osobna računala (Personal Computer): manja računala za obavljanje razli- čitih zadataka i poslova jednog korisnika, tj. za njegove osobne potrebe. Od nabrojanih vrsta računala, nama su poglavito zanimljiva osobna računala. Slika 14. Superračunalo IBM Blue Gene. 3.2. Vrste osobnih računala Budući da osobna računala nisu sva ista, postoji nekoliko podjela po kojima se među- sobno razlikuju. Navest ćemo samo one osnovne. IBM i Apple standard 1. Podjela prema proizvođačkom standardu: – IBM standard, – Apple standard. Osobna računala proizvedena po jednom od dva standarda međusobno se razlikuju, kako po dijelovi- ma od kojih su sastavljena tako i po načinu rada, tj. programima koji se na njima izvode. Zato kažemo da takva računala međusobno nisu kompatibilna, tj. nisu međusobno uskladiva. Za korisnike ovih računa- la l to znači da se programi namijenjeni jednoj vrsti (s (standardu) računala ne mogu rabiti na drugoj. Slično vrijedi i za većinu sklopovlja. vrije ed Slika 15. Nekompatibilni suparnici: osobno računalo po Apple (lijevo) i IBM (desno) standardu. Stolna i prenosiva računala Postoje i drugi proizvođači računala, koji proizvode po uzoru na IBM, tj. rade računala kompatibilna s IBM-ovim standardom. Pošto su kod nas najzastu- pljenija IBM kompatibilna osobna računala, uglavnom ćemo opisivati takvu vrstu osob- nih računala. r 2. Podjela po prenosivosti osobnih h računala: ist timo – stolna (Desktop) računala koristimo na radnom stolu i nisu predviđena za prenošenje, barem ne oš šenje, učestalo. – prijenosna (Portable) računala la a posebno su konstruirana za često prenošenje e – nisu nje puno veća od bilježnice A4 forma- a- ma ta i imaju malu masu (svega par kilograma). Osobitost ovih računala je da mogu raditi neo- - visno o izvoru električne struje (r (rade rade na struju i na baterije). 12 Slika 16. Prijenosnik. |
| 1. Osnove informatike 3. Podjela prema proizvođaču procesora: Procesor je dio računala koji vrši obradu podataka i upravlja svim ostalim di- jelovima računala (o tome ćete učiti nešto kasnije). Dva su glavna proizvođača procesora za IBM kompatibilna osobna računala. To su američke tvrtke Intel i AMD. Budući da ova dva procesora nisu među- sobno kompatibilna, tijekom sastavljanja računala, odnosno odabira njegovih komponenti, mora se voditi računa za koji procesor je računalo namijenjeno. Prijenosna računala Slik 17 Slika k 17. D Dva procesorska k standarda za osobna računala – AMD ( (lijevo) ) i Intel ( (desno). ) j Osim povećanja brzine i snage, za osobna računala je znakovito neprestano sma- eprestano njivanje dimenzija. To omogućava da osobno računalo nosimo o sa sobom i da nam bude stalno pri ruci. U tome prednjače prijeno- sna računala čije su dimenzije sve manje (slika 18). Nekoliko je vrsta prijenosnih računala: ok • prijenosnici u koje spadaju Laptop (veća i teža) i Notebook k (manja i lakša) prijenosna računala, • vrlo laki i tanki prijenosnici ili Ultrabook računala, • tablet računala sa zaslonom osjetljivim na dodir (Touchscreen) ) dij dijagonale l manje od bilježnice i s velikom autonomijom rada (do 10 sati bez punjenja baterije). Računala i računalna tehnologija od nas zahtijevaju određeno znanje kako bismo ih mogli uspješno koristiti. Poznavanje informatike i uporabe računala danas je postalo dio opće pismenosti. Zato je osim informacijske pismenosti, koju smo spomenuli na početku, po- trebno steći i informatičku pismenost. U tome će vam pomoći gradivo koje slijedi. Prezentacija o povijesnom razvoju računala: s1prez1.ppsx. Slika 18. Tablet računalo lagano, tanko i prenosivo kao bilježnica. Informacijska pismenosti Informatička pismenost POJMOVNIK Binarni sustav – brojčani sustav koji se rabi u raču- nalnoj tehnologiji. Svi podaci opisuju se koristeći sa- mo dvije znamenke: 0 i 1. Informacija – skup znakova i simbola organiziranih ta- ko da imaju neko puno značenje za osobu koja ih kori- sti. Podatak koji ima smisao, neko određeno značenje. Informatika (Information Science) – znanstvena discipli- na koja se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom po- stupaka i sredstava za (automatsku) obradu podataka. Kompatibilnost računala – uskladivost, udruživost, sukladnost, sličnost računala u smislu da mogu rabiti isto sklopovlje i istu programsku podršku. Procesor (Processor) – elektronički sklop u računalu koji izvodi računske operacije i obradu podataka. Obično se koristi kao sinonim za mikroprocesor. Osobno računalo (Personal Computer – PC) – vrsta računala namijenjena osobnoj uporabi. Program – skup naredbi i uputa kojima se upravlja nekim procesom ili uređajem. Programska podrška (Software) – programi ugrađeni u računalo koji mu omogućavaju obavljanje raznih si- stemskih i primjenskih zadaća. Računalo – elektronički, digitalni, automatski i progra- mibilni uređaj za obradu podataka. Računalstvo (Computer Science) – znanstvena disci- plina čiji je predmet proučavanja računalo kao složeni sustav, principi njegovog konstruiranja i rada te postup- ci i operacije koje obavlja, odnosno može obavljati. Sklopovlje (Hardware) – fizičke komponente i oprema koji sačinjavaju računalo. 13 |
| 1. Osnove informatike 4. Matematičke osnove rada računala Na kojem jeziku razmišlja računalo? Uopće, kakve mu se “misli” motaju po “glavi”? Ključne riječi PREKIDAČ ŽARULJA binarni zapis, bit, bajt, brojevni sustavi, kodiranje, ASCII, Unicode ELEKTRIČNI IMPULS BINARNI ZAPIS 0 1 Slika 19. Dva stanja koja računalo prepoznaje 4.1. Binarni zapis Kad smo definirali računalo, rekli smo da je digitalno jer radi sa- mo s brojevima i prepoznaje samo dvije znamenke: 0 i 1. Zato se svaki podatak i instrukcija koji se unose u računalo zadaju (kodiraju) u obliku niza nula i jedinica. Sve što računalo može zapamtiti u najmanjem dijelu memorije koji zovemo bit su samo dva različita stanja: 0 i 1. Za podatke predstavljene nulama i jedinicama kažemo da su binarno predstavljeni, a najmanja mjerna jedinica za količinu informacije naziva se bit. Bit je kratica od engleskih riječi binary digit, što znači binarna znamenka. Nizovima bitova prikazuju se svi brojevi, slova, po- sebni znakovi, slike i zvukovi. Sve operacije koje izvodi računalo svode se na nekoliko osnovnih operacija u binarnom sustavu. 4.2. Mjerne jedinice za količinu memorije Koristeći jedan bit možemo zapisati samo dva stanja (tj. 2 1 ). Rabeći dva bita, možemo na- pisati četiri zapisa: 00, 01, 10 i 11 (tj. 2 2 ). Za predstavljanje većeg broja različitih poda- taka neophodan je veći broj bitova. Grupu od osam bitova nazivamo jedan bajt (byte). Osam bitova omogućuje nam 256 različitih zapisa (tj. 2 8 ). To je već dovoljno za sva ve- lika i mala slova abecede, aritmetičke i interpunkcijske znakove te za još neke posebne znakove. Skupinu bajtova koji predstavljaju cjelovit podatak zove- mo binarna riječ ili, kraće, riječ. Binarne riječi mogu ima- ti različit broj bajtova. Što je binarna riječ dulja, njome možemo opisati veći broj kombinacija. Slika 20. Podaci koje računalo koristi predstavljeni su nizovima byteova Količina odnosno kapacitet me morije mjeri se u bajtovima. Razlika u odnosu na ostale mjerne jedinice, primjerice za duljinu, jest u tome što se svaka sljedeća dobiva množe- njem s potencijom b broja j 2 2, a ne s potencijom broja 10. Tako je 1 kilobajt = 2 10 = 1024 j t ij bajtova, jedan megabajt je 2 20 = 1048576 bajtova itd. bajt kilobajt 14 1 kB = 2 10 B = 1024 B megabajt Tablica 1. Jedinice za količinu memorije 1 B = 8 bitova 1 MB = 2 10 kB = 2 20 B = 1 048 576 B gigabajt 1 GB = 2 10 MB = 2 20 kB = 2 30 B = 1 073 741 824 B terabajt 1 TB = 2 10 GB = 2 20 MB = 2 30 kB = 2 40 B = 1 099 511 627 776 B |
| 1. Osnove informatike Vježba 1. a) Kapacitet CD-a je 700 MB. Koliko je to kB? 2 0 1 1 2 2 4 3 8 4 16 5 32 6 b) Jedan znak zauzima 1 bajt memorije. Koliko znakova stane na jedan CD? 64 7 2 128 2 8 256 9 512 10 1024 2 c) Jedna stranica teksta sadrži približno 3000 znakova. Koliko je stranica u knjizi čiji sa- držaj zauzima cijeli CD? d) Koliko je CD-a potrebno za zapisivanje svih tekstova iz knjiga u vašoj školskoj knjižnici? 2 2 2 2 4.3. Brojevni sustavi Brojevni sustav s deset znamenaka zove se dekadski brojevni sustav. Broj 10 baza je dekadskog sustava jer se u dekadskom sustavu rabi prikaz s 10 znamenaka: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9. Svaki broj zapisan u dekadskom sustavu možemo zapisati potencijama broja 10. Postoji još mnogo brojevnih sustava koji su se rabili tijekom povijesti, a neki se rabe još i danas. Brojevi se u pojedinom sustavu prikazuju potencijama baze tog sustava. Brojevni sustav koji ima dvije znamenke (0 i 1) zove se binarni brojevni sustav. U bi- narnom brojevnom sustavu rabimo prikaz s dvijema znamenkama: 0 i 1. Baza binarnog sustava je 2. Svaki broj zapisan u binarnom brojevnom sustavu možemo zapisati poten- cijama broja 2. 2 2 2 Tablica 2. Potencije broja 2 Primjerice, broj 1101 možemo zapisati kao 1 · 2 3 + 1 · 2 2 + 0 · 2 1 + 1 · 2 0 . sustav baza znamenke prikaz broja Binarni 2 0, 1 1101 = 1 · 2 3 + 1 · 2 2 + 0 · 2 1 + 1 · 2 0 Oktalni 8 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 4123 = 4 · 8 3 + 1 · 8 2 + 2 · 8 1 + 3 · 8 0 Dekadski 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 1631 = 1 · 10 3 + 6 · 10 2 + 3 · 10 1 + 1 · 10 0 Heksadekadski 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, A2C3 = A · 16 3 + 2 · 16 2 + C · 16 1 + 3 · 16 0 = 10 9, A, B, C, D, E, F · 16 3 + 2 · 16 2 + 12 · 16 1 + 3 · 16 0 Tablica 3. Najčešći brojevni sustavi Brojevni sustav koji rabi 16 znamenki zove se heksadekadski brojevni sustav. Baza ovog sustava je 16. Svaki broj zapisan u heksadekadskom brojevnom sustavu možemo zapisati pomoću odgovarajućih potencija broja 16. Znamenke ovoga sustava jesu: heksadekadska znamenka 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F odgovarajući dekadski broj 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 Oktalni brojevni sustav ima bazu 8 jer ima samo 8 znamenki: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. Kao i heksadekadski sustav, u informatici se oktalni sustav koristi za skraćeni prikaz binar- nih brojeva. Heksadekadski brojevni sustav Da bismo označili u kojem je brojevnom sustavu broj zapi- san, rabimo okrugle zagrade i oznaku baze, primjerice: (11100111) 2 , (234) 10 , (A24) 16 . Provjerite svoje znanje o brojevnim sustavima: s1kviz1.htm 15 |
| 1. Osnove informatike 4.4. Kodiranje Sve što se unosi u računalo mora biti u obliku brojeva. To znači da računalo ne razumi- je slova i znakove. Da bi računalo moglo raditi sa znakovima, svaki pojedini znak naj- prije se mora pretvoriti u određeni broj. Postupak prevođenja brojeva, slova i znakova u brojeve, tj. u oblik prikladan za računalo na- ziva se kodiranje. Kodiranje Za suvremena računala svi znakovi prevode se u binarne brojeve. Zato mora postojati jedinstven standard po kojem računalo naše brojke i slova pretvara u njemu razumljive binarne zapise. Tijekom godina razvijali su se i proširivali različiti standardi: EBCDIC, ASCII, ISO-14962, ISO/IEC 10646. Jedan od najstarijih i najraširenijih međunarodnih kodnih standarda je ASCII (American Standard Code for Information Interchange). ASCII tablica kodova Č Ĝ Ĭ 010C 011C č ĝ 010D 011D 012C ļ Ō Ŝ Ŭ ż 013C 014C 015C ĭ Ľ ō ŝ 012D 013D 014D 015D 016C 017C ŭ Ž 016D Najveći broj koji se može prikazati pomoću 8 binarnih znamenki je 11111111, što je dekadski 255, a najmanji broj sastoji se od 8 nula – 00000000, što je dekadski 0. Tako se s 8 binarnih znamenki mo- že prikazati ukupno 256 različitih znakova (2 8 kombinacija). 017D Pogledajte ASCII tablicu na kraju knjige. Svakom znaku odgovara jedan dekadski broj od 0 do 255. Ove dekadske brojeve nazivamo 015E 016E 017E ASCII kodovima znakova. Primjerice, slovu A odgovara ASCII kod 65. Ako dekadski broj 65 zapišemo u binarnom sustavu dobit će- mo 1000001.Taj niz nula i jedinica predstavlja kod slova A. Dakle, binarni broj koji do- bijemo pretvorbom dekadskog broja dodijeljenog pojedinom znaku iz tablice je kôd tog znaka. Međutim, ASCII kôd sa svojih 256 znakova nije dovoljan za sve svjetske jezike. Ď Ğ Į ľ Ŏ Ş Ů ž 010E 013E 011E 012E 014E Tablica 4. Dio tablice Unicode koji sadrži neka od posebnih slova zapadnoeuropskih jezika. Unicode tablica kodova Noviji standard Unicode obuhvaća znakove koji se pojavljuju u svim svjetskim jezicima. Unicode rabi kodni prikaz dužine 16 bitova te tako omogućava prikaz 2 16 , tj. 65536 ra- zličitih znakova. Prezentaciju o kodiranju pogledajte u s1prez2.ppsx. POJMOVNIK ASCII (American Standard Code for Information Inter- change) – tablica kodova koja slova, brojeve i poseb ne znakove označuje osmobitnim binarnim brojevima. Byte – niz od 8 bitova (1 byte = 8 bit). Binarni sustav – sustav s bazom 2. Znamenke binar- nog sustava su 0 i 1. Brojevni sustav koji se koristi u ra- čunalima. Heksadekadski sustav – sustav s bazom 16. Zna- menke heksadekadskog sustava su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E i F. Bit – osnovna jedinica za količinu informacija u digital- nom računalnom sustavu koja može imati samo jednu od dvije različite vrijednosti (npr. 0 ili 1). Ime je kratica od riječi binary digit. Kodiranje (Encoding) – postupak kojim se podaci za- bilježeni jednim skupom znakova izražavaju nekim drugim skupom znakova. Svrha je kodiranja da se po- daci prikažu u obliku prikladnom za obradu ili prijenos. 16 Dekadski sustav – sustav s bazom 10. Znamenke de- kadskog sustava su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9. |
| 1. Osnove informatike 4.5. Logičke izjave i logički operatori U matematici ste naučili računati s brojevima. Brojeve povezujemo znakovima za račun- ske operacije i dobivamo nove brojeve. Npr. ako brojeve 5 i 3 povežemo operacijom zbrajanja (5 + 3) dobit ćemo broj 8, a ako ih povežemo operacijom oduzimanja (5 - 3) dobit ćemo 2 itd. Osim računanja s brojevima, naučili ste brojeve i uspoređivati. Ako kažemo 2 < 3, znamo da je to točno, a ako kažemo da je 2 > 3, tada to nije točno. Ako sada mate- matički izraz 2 < 3 shvatimo kao logičku izjavu, onda za tu izjavu možemo reći je li isti- nita ili lažna. Logičke izjave Evo nekoliko primjera logičkih izjava: Zagreb je u Hrvatskoj. istina Rečenice za koje ne možemo pouzdano odgovoriti jesu li istinite ili lažne nisu lo- Hrvatska je na europskom kontinentu. istina gičke izjave. Primjerice, 2 + 3 nije logička Zagreb ima more. laž izjava, ali 2 + 3 < 4 je logička izjava i to Hrvatska ima more. istina lažna (jer je netočna, neistinita). Isto tako, izjava “Ti si najljepša na svijetu” nije logička izjava, jer ne možemo utvrditi njenu istini- tost ili neistinitost (tj. laž). Logičke izjave možemo povezivati logičkim operatorima. Upoznat ćemo ih na nekoli- ko primjera. Kad pogledamo gornje rečenice, jasno je da logički operator I daje istinu samo ako su obje izjave istinite, a logički operator ILI daje istinu ako je barem jedna izjava istinita. Logički operator NE mijenja vri- jednost logičke izjave iz istine u laž i obrat- no, iz laži u istinu. Logički operatori Zagreb je u Hrvatskoj. I Hrvatska je na europskom kontinentu. istina Zagreb ima more. I Hrvatska ima more. laž Zagreb ima more. I Kroz Varaždin teče rijeka Sava. laž Zagreb je u Hrvatskoj. ILI Hrvatska je na europskom kontinentu. istina Zagreb ima more. ILI Hrvatska ima more. istina Zagreb ima more. ILI Kroz Varaždin teče rijeka Sava. laž Tako povezujući logičke izjave logičkim operatorima dobivamo nove logičke izjave. Dio matematike koji se bavi logič- NE (Zagreb ima more.) istina kim izjavama i logičkim NE (Hrvatska ima more.) laž izjava A izjava B A ILI B izjava A izjava B A ILI B operatorima naziva se matematička logika, a pravila laž laž laž 0 0 0 rada s logičkim izjavama daje laž istina istina 0 1 1 nam Boolova algebra (George istina laž istina 1 0 1 Boole, britanski logičar i mate- izjava A NE A istina istina istina 1 1 1 matičar). izjava A izjava B AIB izjava A izjava B AIB laž laž laž 0 0 0 laž istina laž 0 1 0 istina laž laž 1 0 0 istina istina istina 1 1 1 Osnovna pravila za logičke operatore prikazujemo tzv. ta- blicama istinitosti. Budući da logičke izjave mogu imati samo dva ishoda (istinu ili laž), može- mo ih prikazati u binarnom obli- ku, gdje je laž = 0, a istina = 1. laž istina istina laž izjava A NE A 0 1 1 0 17 |
| 1. Osnove informatike 4.6. Logički sklopovi Osnovni logički sklopovi Iako je računalo naizgled komplicirana naprava, njegov se rad temelji na nekoliko osnovnih elektroničkih sklopova koji obavljaju osnovne logičke operacije. Ove sklopo- ve stoga nazivamo osnovnim logičkim sklopovima. Kombiniranjem nekoliko vrsta osnovnih logičkih sklopova računalo obavlja i najsloženije operacije. Osnovni logički sklopovi na temelju logičkih stanja na svojim ulazima daju na izlazu lo- gičko stanje koje je rezultat jedne od osnovnih logičkih operacija. Ako ova logička sta- nja predstavimo binarnim vrijednostima 0 i 1 vidimo da osnovni logički sklopovi zapra- vo u računalu vrše ulogu osnovnih logičkih operacija u Boolovoj algebri. Ovo je temelj- no načelo rada svih današnjih računala. Zahvaljujući ovoj analogiji, i najsloženije logičke sklopove možemo predstaviti složenim logičkim izjavama. Primjenjujući pravila Boolove algebre moguće je dokazati ispravnost pojedinog složenog logičkog sklopa te izvršiti njegovu minimizaciju. Logički sklopovi u računalu realiziraju se elek- troničkim sklopovima, koji sadrže elektroničke elemente kao što su tranzistori i diode. Binarne logičke vrijednosti 0 i 1 realiziraju se električnim veličinama kao što je npr. napon, struja ili naboj. Logička jedinica (1) ostvaruje se pozitivnim konstantnim naponom, strujom ili nabojem a logička nula (0) kao od- sutnost napona, struje ili naboja. Za svaki od osnovnih logičkih operatora postoji odgovara- jući logički sklop koji obavlja istovjetnu operaciju. Osnovni logički operatori su: • operator negacije ili logički NE, • operator konjunkcije ili logički I, • operator disjunkcije ili logički ILI. Za svaki od osnovnih logičkih operatora postoji odgovara- jući osnovni logički sklop koji vrši identičnu operaciju. Svaki od ovih sklopova ima svoj simbol a njih je kao i operatore u Boolovoj algebri mo- guće međusobno spajati i kombinirati u složene sklopove. Disjunkcija – ILI (OR) Disjunkcija – operator ILI (OR) – ima slična svojstva kao operacija zbrajanja, pa ga označavamo znakom + (plus): Tablica istinitosti: Simbol: A B A+B ili A OR B 0 0 0 0 1 1 1 0 1 1 1 1 A A+B ili A OR B Nitko ne kuca Nitko ne zvoni Ne otvaramo vrata Logički sklop ILI daje izlaz 1 čim je bar jedan od ulaza jednak 1. Nitko ne kuca Netko zvoni Otvoriti vrata Logički sklop ILI možemo opisati povezivanjem sljedećih logičkih 18 B Netko kuca Nitko ne zvoni Otvoriti vrata Netko kuca Netko zvoni Otvoriti vrata |
| 1. Osnove informatike izjava: Neka je izjava A: Netko kuca, a izjava B: Netko zvoni. Logička operacija ILI za ove dvije izjave izgleda ovako: Konjunkcija – operator I (AND) – ima slična svojstva kao operacija množenja pa ga označavamo znakom · (puta). Tablica istinitosti: Konjunkcija – I (AND) Simbol: A B A · B ili A AND B 0 0 0 0 1 0 1 0 0 1 1 1 Logički sklop I daje izlaz 0 čim je bar jedan od ulaza jednak 0. Logički sklop I možemo opisati povezivanjem sljedećih logičkih izjava: Neka je izjava A: Došao je autobus., a izjava B: Otvorio je vrata. Logička operacija I za ove dvije izjave izgleda ovako: A B A · B ili A AND B Nije došao autobus Nije otvorio vrata Ne ulazimo. Nije došao autobus Otvorio je vrata Ne ulazimo. Došao je autobus Nije otvorio vrata Ne ulazimo. Došao je autobus Otvorio je vrata Ulazimo. Negacija – operator NE (NOT) – mijenja stanje iz 0 u 1 ili iz 1 u 0. Tablica istinitosti: A 1 1 Simbol: A ili NOT A 0 Negacija – NE (NOT) 0 Kombinacijom osnovnih logičkih sklopova (I, ILI i NE) nastaju pomoćni sklopovi kao što su NAND, NOR i XOR. Ovi logički sklopovi uvode se za potrebe izgradnje složenijih logič- kih sklopova. POJMOVNIK Logički operator I (AND) – osnovni operator koji daje izlaz 1 ako su svi ulazi jednaki 1, a inače daje izlaz 0. Logički operator ILI (OR) – osnovni operator koji daje izlaz 0 ako su svi ulazi jednaki 0, a inače daje izlaz 1. Logički operator NE (NOT) – osnovni operator koji daje izlaz 0 ako je ulaz 1, a daje izlazi ako je ulaz 0. Logički sklop – služi za pretvorbu jednog oblika infor- macije u drugi a zadano nekim pravilom koje opisuje vezu između ulaznih i izlaznih signala logičkog sklopa. Svi logički sklopovi mogu se realizirati s tri osnovna operatora I, ILI i NE. 19 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška Sklopovlje i programska podrška Naučili ste da se računalo sastoji od sklopovlja i da je za njegov pravilan i učinkovit rad potrebna programska podrška. Kako su te dvije posve različite komponente povezane u cjelinu koju zovemo računalni sustav? von Neumannov model, ulazna jedinica, izlazna jedinica, memorija, središnja procesorska jedinica, registri, tipkovnica, miš, skener, monitor, pisač, procesor, primarna memorija, ROM, RAM, cache, flash, matična ploča, sabirnica, sekundarna memorija, mediji za pohranu podataka Ključne riječi 1. Načela rada računala Sredinom 19. stoljeća matematičar John von Neumann opisao je i matematički definirao principe rada računala i njegovih sastavnih dijelova (shematski prikaz na slici 1.). Prema toj modelu ra- čunalo ima sljedeće dijelove: • Ulazna jedinica pre- Slika 1. Von Neumannov model računala. ko koje se iz okoli- ne unose podaci i programske instrukcije u računalo. Ulaznih uređaja može biti više (npr. tipkovnica, miš, mikrofon). • Memorija u koju se pohranjuju podaci, programi i rezultati obrade podataka. Dvije su osnovne vrste memorije: primarna ili unutarnja koja neposredno komunicira s je- dinicom za obradu, i sekundarna ili vanjska za masovnu pohranu podataka. • Središnja procesorska jedinica u aritmetičko-logičkoj jedinici vrši obradu podata- ka te nadzor svih ostalih dijelova računala za što je zadužena upravljačka jedinica. • Izlazna jedinica preko koje se u okolinu prenose rezultati obrade. Izlaznih uređaja može biti nekoliko vrsta, npr. monitor, zvučnik, pisač. Računalo dobiva podatke preko ulaznih jedinica i upamti ih u memoriji. Memorijske je- dinice predaju podatke središnjoj procesorskoj jedinici koja ih analizira i obrađuje. Nakon obrade, rezultati se vraćaju u memoriju i šalju izlaznim jedinicama koje omogu- ćuju njihov prikaz. Za vrijeme tog procesa središnja procesorska jedinica šalje instruk- cije svim dijelovima računala i time upravlja radom cjelokupnog računala. I današnja računala rade po ugledu na ovaj model. Upoznajmo detaljnije dijelove sklopovlja navedene u modelu. |
| 2. Sklopovlje i programska podrška 2. Sklopovlje računala Razni su ulazni i izlazni uređaji koje možemo priključiti na računalo. Zahvaljujući toj mo- gućnosti možemo proširiti njegove osnovne mogućnosti pa računalo rabimo za mnoš- tvo raznih zadaća. Na slici 2. prikazani su neki od najčešćih ulaznih i izlaznih uređaja. 5 4 3 3 8 6 1 7 2 9 Slika 2. Dijelovi računalnog sustava: 1 pisač, 2 slušalice s mikrofonom, 3 zvučnici, 4 monitor, 5 web kamera, 6 tipkovnica, 7 miš, 8 sistemska jedinica, 9 skener 2.1. Ulazni uređaji Svrha je ulaznih uređaja (Input Devices) unos podataka u računalo. Osim toga, pomo- ću njih komuniciramo s računalom i zadajemo mu naredbe, odnosno instrukcije što tre- ba činiti. Tijekom procesa unosa podaci iz okoline moraju se tran- sformirati u digitalni oblik koji računalo jedino razumije. Zato je temeljna zadaća ulaznih uređaja djelotvorna pre- tvorba podataka iz okoline u oblik razumljiv računalu. Tipkovnica Mada su tipkovnice naoko slične, razlikuju se po tome ko- joj državi, tj. govornom jeziku su namijenjene. O tome ovi- si raspored i vrsta tipki na tipkovnici. Tako postoje tipkovnice s npr. engleskim, njemačkim, francuskim, hrvatskim i drugim ras- poredima tipki. Tipkovnice se još razlikuju prema obliku i prema dodatnim tip- kama obično namijenjenima multimediji (slika 3. dolje). Slika 3. Uobičajena (gore) i multimedijska (dolje) tipkovnica. 21 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška 4 5 6 5 1 5 Vrste tipki 3 2 5 1 Alfanumerički skup tipki – sadrži tipke za slova, brojeve, interpunkcijske i specijalne znakove; 2 Numerički skup tipki – sadrži sve tipke potrebne za unos i rad s brojkama 3 Kursorske tipke – koriste se tijekom pisanja teksta za pomak točke unosa teksta; 4 Funkcijske tipke (F1 do F12) – korisnički programi dodjeljuju pojedinoj tipki prečac za pozivanje određene naredbe; 5 Tipke posebne namjene – neke se koriste samostalno (npr. tipka Windows za poziv Start izbornika) a neke u kombinaciji s drugim tipkama (npr. tipka AltGr i tipka E daju € - znak za euro); 6 Aktivacijske tipke – pozivanje proce- dura za različite načine isključivanja računala Multimedijske tipkovnice (slika 3. dolje) obično sadrže još i dodatni skup tipki za uprav- ljanje multimedijom te tipke za komunikaciju preko interneta. Izlazne jedinice Osim ulaznih jedinica, na računalo se priključuju i uređaji pomoću kojih računalo pre- daje podatke okolini, a zovemo ih izlazne jedinice. Ovi uređaji imaju zadaću da elek- trične signale iz računala pretvore u podatke razumljive čovjeku (npr. slova, brojke, sli- ke, zvukovi) ili nekom drugom uređaju. Standardni izlazni uređaj osobnog računala je monitor. Miš Na zaslonu monitora miš je predstavljen kao bijela strelica. Pomicanjem miša strelica se kreće po zaslonu, a pritiskom na tipke miša zadaju se i biraju naredbe. Optički element Optički element na donjoj strani miša (sličan onima u kamerama) snima podlogu i pre- nosi računalu signale o pomicanju miša. Optički miševi vrlo su precizni, ali ne mogu ra- diti na sjajnoj podlozi (npr. staklenoj). U pravilu, glavna tipka miša je lijeva. Pomo- ću nje biramo/zada- jemo naredbe i izvodi- mo razna označava nja. Desna tipka obič- no služi za pozivanje izbornika s dodatnim opcijama Slika 4. Razne vrste miševa: 1 obični, 2 s optičkim kotačićem, 3 s kuglicom, 4 igrači miš s utezima. 22 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška Neki miševi nemaju kabel kojim se povezuju s računalom. To su bežični miševi (Cord less Mouse). Umjesto preko žice, ovi miševi sa sistemskom jedinicom komu- niciraju preko infra-crvenih signala ili radiosignala. Najpraktičnije rješenje su optič- ki bežični miševi (Op tical Cordless) koji nemaju ni kuglicu ni kabel. Vježba 1. Pogledajte kakvog miša rabite kod kuće ili u školi. Otkrijte kojoj vrsti miša pripada. Pokušajte otkriti i zapišite njegove dobre i loše značajke. Usporedite rezultate svojega istraživanja s ostalim učenicima. Optički čitač Za pretvaranje slike na papiru u sliku u računalu potreban je poseban uređaj – optički čitač, odnosno skener (Scaner). Po njemu se taj postupak naziva skeniranje. Skeniranje Skener osvjetljava površinu papira i sustavom leća “hvata” odbijene zrake svjetlosti usmjeravajući ih na senzor koji ih pretvara u odgovarajući intenzitet električne struje. Slika se snima točkicu po točkicu a dobiveni električni impulsi prenose se u računalo gdje se stvara digitalna slika. Nju kasnije možemo grafički obraditi (npr. promijeniti joj veličinu, odrezati višak itd.). Kvaliteta slike nastale skeniranjem ovisi o broju točaka po jedinici površine senzora (optička, odnosno vodoravna razlučivost), te preciznosti motora za pomicanje osvjet- ljavača (mehanička, odnosno okomita razlučivost). Razlučivost (rezolucija) skenera izražava se brojem točaka po jedinici dužine – dpi (Dots per Inch). Slika 5. Postupak skeniranja dpi – dots per inch 2.2. Izlazni uređaji Izlazni uređaji (Output Devices) pretvaraju digitalne podatke iz računala u oblik pri- mjeren i prihvatljiv okolini. Ukratko ćemo opisat neke od najčešćih izlaznih uređaja. Monitor Monitor predstavlja standardnu izlaznu jedinicu računala i omogućava da doznamo što se u njemu događa. S računalom je povezan preko grafičke (video) kartice koja digital- ne podatke iz računala pretvara u čovjeku vidljiv i razumljiv oblik: sliku i tekst. 23 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška Vrste zaslona Prema načinu izrade zaslona, a, razlikujemo tri vrste monitora: • CRT (Cathode Ray Tube) mo- - nitori sa zaslonom u obliku u katodne cijevi, • LCD (Liquid Crystal Display) monitori sa zaslonom na bazi tekućih kristala, • plazma monitori koji koriste tehh- teh- nologiju ioniziranog plina. Osim po vrsti zaslona, monitori se razlikuju po još nekim značajkama: inč = 2,54 cm Dodirnik - zaslon osjetljiv na dodir Slika 6. LCD (lijevo) ) i CRT (desno) monitor. . • duljina dijagonale zaslona – mjeri se u inčima (inch), a označava se znakom “ (inč = 2,54 cm). Najčešće su veličine zaslona monitora 19” i više. Širina današnjih mo- nitora obično je znatno veća od njegove visine. • maksimalna razlučivost – broj točaka (piksela) od kojih se stvara slika na zaslonu. Iskazuje se kao broj vodoravnih x broj okomitih zaslonskih točaka (npr. 1024 x 768, 1200 x 1024 itd.) Monitori sa zaslonom osjetljivim na dodir (Touchscreen) omogućuju da ih rabimo i kao ulazni uređaj - naredbe zadajemo prstima neposredno po zaslonu monitora. Pisač Pisač je izlazni uređaj koji omogućava prikaz, tj. is- pis podataka. Može ispisivati na običan papir ili na prozirnicu (foliju). Osnovne vrste pisača su: • iglični (dot-matrix) pisači za ispisivanje koriste iglice koje prolaze kroz traku s bojom (sličnu onoj kod pisaćih strojeva). Budući da se otisak ostvaruje mehanički, prilično su bučni i spori. Slika 7. Tintni (lijevo) i laserski pisač (desno). • tintni (ink-jet) pisači stvaraju ispis štrcanjem, tj. prskanjem tankog mlaza (ili kapljica) tin tintn tinte na papir. Daleko su tiši od igličnih, brzina i kvaliteta ispisa im je nešto slabija od laserskih, a dodatna prednost je što omogućavaju ispis u boji. • laserski (laser) pisači ostvaruju najkvalitetniji i najbrži ispis uz minimalnu buku jer za ispis rabe precizan snop laserske zrake i boju u prahu (toner). Ostale značajke pisača su: • brzina ispisa – obično se mjeri brojem stranica u minuti • veličina papira na kojem mogu ispisivati – najčešće veličine su A4 i A3 • razlučivost ispisa – iskazuje se posebnom mjerom ispisnih točaka po jednom inču (Dots per Inch – dpi) • način spajanja – stariji pisači spajali su se na računalo putem usporednog priključ- ka (parallel port), dočim se noviji spajaju uglavnom preko USB priključka. 24 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška Zvučnici Zvučna kartica zadužena je za obradu zvuč- nih signala, a zvučnici za njihovo izvođenje (reprodukciju). Osim zvučnika, na zvučnu karticu mogu se priključiti i slušalice, mikrofon i dodatni zvuč- nici. Većina zvučnih kartica omogućava pove- zivanje računala s kućnom glazbenom linijom. Slika 8. Zvučnici i zvučna kartica. Spomenimo da postoje i kombinirani ulazno-izlazni uređaji. Oni rade dvojako, odnosno imaju značajke i ulaznih i izlaznih uređaja. Takvi ure- đaji su primjerice slušalice s mikrofonom i zaslon osjetljiv na dodir (Touchscreen). Dosad smo opisali neke od ulaznih i izlaznih uređaja, koji ujedno spada- ju u vanjske (periferne) uređaje računala. Sada ćemo zaviriti u sistem- sku jedinicu (System Unit) računala i opisati neke od glavnih dijelova. Na slici 10. prikazano je otvoreno kućište sistemske jedinice. Dijelovi su obojani različitim bojama kako bi se jače istaknuli i lakše uočili. Na pojedinim mjestima kućište je prikazano djelomično prozirno radi isticanja ugrađenih uređaja. Slik Slika 9. 9 Z Zaslon osjetljiv l j lji na dodir. 1 3 2 5 4 9 10 7 6 7 5 8 Slika 10. Dijelovi središnje jedinice 1 kučište 2 uređaj za napajanje 3 optički pogon 4 priključci za ulazno-izlaz- ne uređaje 5 kablovi za komunikaciju I napajanje 6 matična ploča 7 utori za dodatne kartice 8 čvrsti disk 9 procesor s hladnjakom 10 utori s memorijskim modulima 25 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška 2.3. Procesor CPU - procesor Središnja jedinica za obradu podata- ka ( Central Processing Unit – CPU) je mikroprocesor (Microprocessor) ili skraćeno procesor (slika 11.). Temeljne operacije mikroprocesora di jele se na upravljačke i aritmetičko- logičke. Slika 11. Procesor s gornje i donje strane. Upravljačka jedinica Upravljačke procese izvodi sklop ko- ji se zove upravljačka jedinica (Control Unit). Ona nadgleda i upravlja radom svih po- jedinih dijelova računala te računalom kao cjelinom. Aritmetičko-logična jedinica Za aritmetičke i logičke operacije zadužena je aritmetičko-logička jedinica (Aritmetic and Logic Unit) koja izvršava osnovne aritmetičke operacije s podacima. Ona može iz- vršavati operacije samo s podacima koji su prethodno smješteni u registre. Registri su maleni memorijski spremnici u pro- cesoru koji mogu vrlo brzo prihvaćati i pohranji- vati podatke, a direktno su povezani s aritmetič- ko-logičkom i upravljačkom jedinicom. Prije svake operacije procesor mora prihvatiti podat- ke iz memorije i smjestiti ih u registre. Registar se sastoji od više bitova, najčešće od broja koji je višekratnik broja 8. Tako imamo 8, 16, 32 i 64- bitne registre. Veličina, odnosno širina registra, određuje i širinu procesorske riječi. Danas procesori najčešće imaju riječ od 32 ili 64 bita. Slika 12. Osnovne komponente procesora. Binarno predstavljeni podaci smještaju se na određena mjesta, tzv. memorijske lokacije. Da bi se točno znalo gdje je koji podatak i kako doći do njega, memorijske lokaci- je imaju svoju adresu. Osnovno mjerilo procesorskih sposobnosti količina je podataka obrađena u jedini- ci vremena. To se može povećati bilo povećanjem brzine radnoga takta ili prošire- njem registra procesora tako da odjednom može zahvatiti više podataka: MHz - megaherc GMz - gigaherc • Frekvencija takta (Clock): svaka od osnovnih operacija procesora odvija se u jed- nome vremenskom koraku. Što je korak vremenski kraći, izvest će se više osnovnih operacija. Broj koraka u jedinici vremena predstavlja frekvenciju ili takt mikroproce- sora. Izražava se u megahercima (MHz) ili gigahercima (GHz). • Veličina registra: procesor može u jednome taktu obraditi onoliko bitova koliko mu stane u registar. Što je procesorski registar veći, veća je brzina, odnosno učinkovi- tost procesora jer odjednom može obraditi više podataka. Suvremeni procesori mogu obrađivati 64 i više bitova istovremeno. 26 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška 2.4. Memorija Memorija (Memory) računala služi za privremenu ili trajnu pohranu programskih instruk- cija i podataka za obradu na računalu. Memorija nema obradbenih sposobnosti pa obavlja samo dvije temeljne operacije: čitanje podataka iz memorije i njihovo zapisiva- nje u nju. Dvije su osnovne vrste memorije računala: 1. primarna, radna ili unutarnja memorija: smještena u centralnoj jedinici neposred- no komunicira s procesorom i s njime razmjenjuje podatke. Osigurava glavni radni prostor za podatke u obradi. Osnovne vrste memorije 1. sekundarna, vanjska memorija za masovnu pohranu podataka (Mass Storage). Većinom je namijenjena za trajnu pohranu podataka (dokumenata, programa itd.). U ovome dijelu govoriti ćemo o radnoj memoriji, a nešto kasnije o uređajima za trajnu pohranu. Radna memorija Fizički medij, tj. nositelj radne memorije su memorijski čipovi, zato se naziva i poluvo- dička memorija. To su male pločice obično kristala silicija na kojima se nalazi velik broj međusobno integriranih (povezanih) minijaturnih elektroničkih komponenti. Prednost radne memorije je što može prihvaćati i prosljeđivati podatke velikom brzinom. Poluvodička memorija S obzirom na postojanost pohranjenih podataka, radnu memoriju dijelimo u dvije glav- ne skupine: ROM i RAM. a) ROM memorija Glavni zadatak ROM memorije (Read Only Me- mory – memorija koja se može samo čitati, ne e i mijenjati) je da trajno pamti podatke važne za cjelokupan rad računala. Tijekom proi- zvodnje računala, u ROM se trajno upisuju programi i podaci potrebni za pravilan rad računala. Slika 13. ROM čipovi. Jedan od važnijih dijelova ROM memorije je BIOS (Basic Input/Output System). U toj se memoriji čuvaju podaci o hardverskoj konfiguraciji računala (od kojih se strojnih komponenti računalo sastoji) i tehničkim značajkama njegovih dijelova. Osim toga, u ROM memoriji se nalaze upisane instrukcije za pokretanje računala prilikom nje- gova uključenja. ROM - trajno pamti podatke BIOS Unatoč tome što je ROM nepromjenjiva memorije, postoje podvrste kojima se ipak do neke mjere može mijenjati sadržaj. Primjerice: • PROM (Programmable Read-Only Memory) – pomoću PROM programatora podaci se mogu jednom upisati PROM • EPROM (Erasable Programmable Read-Only Memory) – izlaganjem ultraljubičastom svjetlu podaci se mogu izbrisati i zatim upisati pomoću PROM programatora EPROM 27 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška b) RAM memorija Privremena memorija (Ra Random Za razliku od ROM memorije, sadržaj RAM memorije (Random v va Access Memory) se može slobodno brisati i dopunjava- a- ti. Zbog velike brzine pristupa podacima i moguć- nosti mijenjanja njenog sadržaja, RAM memorija se koristi kao privremeni spremnik za korisničke podatke i programe. Zbog toga se svaki program m pokrenut na računalu učita s vanjske memorije ije (npr. čvrstoga diska) u RAM. Isto tako, i svaki doku- Slika 14. Pločice s RAM memorijom. ment s kojim korisnik trenutačno radi privremeno se sprema u ovu memoriju. Zato se i zove radna memorija. Glavni nedostatak RAM memorije je što ima “sposobnost pamćenja” podataka samo dok kroz njene čipove prolazi električna struja, pa je nazivamo privremena memorija. U nekim uvjetima rada (npr. grafička obrada) važnije je da računalo ima više RAM memori- je, nego brži procesor. MB - megabajt GB - gigabajt Pošto se u RAM memoriju trebaju smjestiti svi pokrenuti programi, otvoreni dokumenti i podaci, za “živahan” rad računala potrebno je da RAM memorija ima dovoljno velik kapa- citet. Količina, tj. kapacitet RAM memorije mjeri se u megabajtima (MB) i gigabajtima (GB). Vježba 2. Pronađite podatke o tome koliko RAM memorije zauzimaju pojedini programi i opera- cijski sustav. S obzirom na raspoloživu RAM memoriju, izračunajte koliko programa isto- vremeno možete pokrenuti. U tu svrhu upotrijebite program Upravitelj zadataka (Task Manager). Možete ga pokrenuti na dva načina: kombinacijom tipki CTRL+SHIFT+ESC ili desni klik na programsku traku > naredba Pokreni Upravitelj zadataka. Informacije potražite na karticama Procesi i Performanse. Postoji još nekoliko vrsta i podjela radne memorije. Spomenut ćemo samo neke. c) Priručna memorija Cache - priručna memorija Budući da procesor radi na vrlo visokim radnim taktovima koje memorija računala ne može pratiti, komunikacija između procesora i memorije često je usko grlo protoka po- dataka. Zato se u procesore ugrađuje priručna (Cache) memorija. Prednost ove memo- rije je što je vrlo brza, istog radnog takta kao i u procesora. On u njoj čuva podatke koji su često u upotrebi pa kad mu zatrebaju, može ih brzo dohvatiti iz brze cache memori- je, umjesto iz sporog RAM-a. d) Flash memorija Ova je vrsta memorije u stanju trajno pamtiti podatke, odnosno ne treba joj električno napajanje da bi sačuva- la podatke, kao što je to slučaj s RAM memorijom. Zato se primjenjuje u mnogim prijenosnim uređajima kao što su MP3 playeri, USB memorijski štapići itd. 28 Slika 15. Flash memorija u USB štapiću. |
| 2. Sklopovlje i programska podrška 2.5. Matična ploča a na Matična ploča (Mot herboard) središnji je dio sistemske jedi- bo oard) nice i računala a općenito. o. Ona ob jedinjuje i po vezuje to 1 procesor i radnu memori r ju sa svim ostalim sklopo- vima i uređajima a u jedinstvenu cjelinu. Da bi to bi- s lo moguće, u nju ju su ugra ra đeni tanki vodovi sabir- ugr nice koji provode podat at ke u svim smjerovima da od jednog do dru ru gog sklopa. Uređaji koji s klo se ne spajaju neposredno na matičnu n ploču povezuju se e po moću po seb- ć nih kablova. Sve komponente raču- nalnog sustava spa- pa- jaju se na matičnu nu ploču putem podnožja ožja (Socket), utora (Slot) ili pri- i- pr ključka (Connector). . Na slici 16. prikazani su oni najčešći: najč češći: • podnožje za procesor or ceso Sabirnica 2 3 7 6 1 5 2 3 • utori za memorijske module ke m • utori za dodatne kartice (PCI arti ice Expansion Slots) 4 4 • priključak za napajanje an nje 5 • priključci za diskove: e: čvrsti disk, optički pogoni, pogon disk pogoni za disketu 6 • ulazno-izlazni priključci (Input/Output Ports) č 7 Putem ulazno-izlaznih priključaka na sis- temsku jedinicu se spajaju vanjski ure- đaji. Matična ploča obično ima sljedeće ulazno-izlazne priključke (slika 17.): Slika 16. Matična ploča sabire i usmjerava podatke priključci za ulazno- izlazne uređaje podnožje za procesor utori za memorijske pločice (RAM) priključci za čvrste diskove i optičke uređaje priključak za disketni uređaj utori za kartice za proširenja utor za grafičku karticu Priključci, utori i podnožja • priključak za tipkovnicu • priključak za miš • VGA i/ili DVI priključak za monitor • USB priključci (mogu biti i s prednje strane kućišta) • priključak za žičanu mrežu • audiopriključci Ako na računalo želimo priključiti ure- đaj koji nije moguće spojiti direktno na Slika 17. Ulazno/izlazni priključci (Ports) 29 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška Kartice za proširenja matičnu ploču, moramo ugraditi dodatnu karticu za proširenje (Ex pansion Card). Tak- ve kartice služe za proširivanje rad nih i komunikacijskih sposobnosti računala. Jedan takav primjer je mrežna kartica pomoću koje se raču nala povezuju u mrežu. Isto tako, ako želimo na računalu imati priključene zvučnike i sluša ti glazbu s CD-a, na matičnu ploču moramo priključiti zvučnu karticu koja će omogućiti obradu zvučnih signala. Navedimo neke od kartica za proširenja (Ex pansion Cards) koje se mogu utaknuti u ma- tičnu ploču: grafička, tj. video kartica (Grap hic Card, Video Card), zvučna kartica (Au dio Card, Sound Card), mrežna kartica (Net work In terface Card – NIC), TV i radio kartica itd. Na nekim matičnim pločama pojedini gore navedeni sklopovi mogu biti već ugrađeni (npr. sklop za grafiku, za lokalnu mrežu ili zvuk). Za takvu matičnu ploču potreban nam je manji broj dodatnih kartica, ali su ovakvi sklopovi obično nešto lošijih karakteristika nego u slučaju kada se nalaze na zasebnim karticama. Sabirnice Budući da u računalu ima više sklopova koji među- sobno moraju razmjenjivati podatke u obliku elek- tričnih impulsa, spajaju se zbirno na zajednički su- Oznaka ATA (IDE) grafičke kartice S-ATA čvrsti disk IEEE 1394 (FireWire) digitalna videokamera SCSI čvrsti disk, skener, optički disk PCI 1 univerzalna sabirnica za različite uređaje PCI-E 4 čvrsti disk, optički disk USB Slika 18. Spajanje uređaja sabirnicom. Namjena univerzalna sabirnica za proširenje raču- nala Tablica 1. Nekoliko vrsta sabirnica. 3 2 Slika 19. Utori za unutarnji spremnik ( 1 ), S-ATA i IDE priključci za vanjske spremnike ( 2 ), razni PCI utori za grafičku karticu i druge dodatne kartice ( 3 ) 30 4 Slika 20. Razni priključci ( 4 ) za uređaje koji se na matičnu ploču priključuju izvana: PS/2 za tipkovnicu i miš, USB za npr. pisač, FireWire za npr. kamkorder i dr. |
| 2. Sklopovlje i programska podrška stav vodova koji se zove sabirnica. Važna je razlika između sabirnice i direktnoga po- vezivanja dvaju sklopova ili uređaja u tome da se pri direktnome spajanju mogu spojiti samo dva uređaja, a sabirnicom možemo međusobno spojiti više uređaja koji tada mo- gu međusobno komunicirati. U računalu postoji više sabirnica. Najčešće se susrećemo sa sabirnicama namijenjenima proširivanju računala dodatnim karticama, odnosno namijenjenima spajanju vanjskih ure- đaja na računalo. Tablica 1. prikazuje nekoliko najvažnijih sabirnica i njihovu namjenu. Ulazno-izlazni pristupi Na računalo se mogu priključiti različiti vanjski uređaji. Jedni služe za unošenje podataka (ula- zni uređaji), drugi za prikazivanje podatka (izla- zni uređaji), a treći mogu biti ulazni i izlazni isto- vremeno. izlazni paralelni sklop izlazni uređaj električni impuls 0 1 1 0 1 0 registar (8 bita) 1 1 0 0 1 1 1 0 1 0 0 1 1 0 0 0 0 podatkovni vodovi povratni vod 1 0 ulazni registar (8 bita) 1 procesor izlazni registar (8 bita) Pristup ulaznim i izlaznim uređajima moguće je ostvariti na dva bitno različita načina: 1. uspo- redni (paralelni) pristup i 2. slijedni (serijski) pristup. PARALELNI PRIJENOS PODATAKA 1 1 0 1 0 0 registar (8 bita) Kod paralelnoga pristupa odjednom se pre- Slika 21. Paralelni pristup. nosi cijeli sadržaj registra, koji obično ima 8, SERIJSKI PRIJENOS PODATAKA 16, 32 ili 64 bita. Kako se bitovi prenose po- sredstvom električnim impulsima, za svaki bit procesor serijski izlazni uređaj električni impulsi izlazni sklop moramo imati poseban električni vod. Da bi strujni krug bio zatvoren, dodatno moramo izlazni ulazni podatkovni vod registar (8 bita) registar (8 bita) registar registar (1 bit) (1 bit) imati jedan zajednički povratni vod. To znači da povratni vod za paralelni prijenos n bitova moramo imati Slika 22. Serijski pristup. najmanje n+1 električnih vodova. Za paralelni pristup karakteristični su priključci s mnogo žica i debeli (ili široki) priključni kabel. 1 0 1 1 0 1 0 0 0 1 0 1 1 0 1 0 0 1 1 0 1 1 0 1 0 0 Kod serijskoga pristupa bitovi se prenose slijedno, jedan za drugim preko maloga broja vodiča. Najmanji broj vodiča za serijski prijenos jest dva (jedan za prijenos, drugi za za- tvaranje strujnoga kruga). Priključci za serijski pristup imaju mali broj žica, a kabel je tanak. Slike 21. i 22. shematski prikazuju paralelni i serijski pristup. Vanjski se uređaji fizički spajaju na računalo raznim priključcima. Različiti uređaji obič- no se koriste različitim priključcima, ali postoje i priključci koji su univerzalni (npr. USB - Universal Serial Bus). Za utvrđivanje gradiva pogledajte interaktiv- nu prezentaciju s2prez2.ppsx pomoću ko- je se možete “prošetati” središnjom jedini- com računala. Slika 23. Centronics priključak – po velikom broju rupica za vodove prepoznajemo da je riječ o paralelnome pristupu. Slika 24. Slijedni (serijski) priključci: RS-232, USB i FireWire. 31 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška 2.6. Uređaji sekundarne memorije Sekundarnu, vanjsku memoriju čini skup različitih uređaja kojima je zajednička sposob- nost trajne pohrane velike količine podataka (Mass Storage). Kod ove memorije razlikujemo dva pojma: Uređaj i medij vanjske memorije • medij ili nositelj podataka: plastična ili metalna ploča u obliku diska (ponekad vrp- ce) na koju se trajno zapisuju podaci. • uređaj ili pogon (Dri ve): jedinica za rukovanje medijem s podacima. Pod rukova- njem se misli na pokretanje, premotavanje medija i rad s podacima (čitanje, zapisi- vanje, brisanje). Za trajnu pohranu podataka najčešće se koriste tri vrste medija: magnetski, optički i poluvodički. 1. Magnetski mediji Mediji j čija j je j površina premazana tankim slojem magnetskoga materijala, što omogu- p ćava da se površina trajno magnetizira i tako trajno pohranjuju po- daci. Takav način zapisivanja omogućava neograničeno snimanje, promjene i brisanje podataka. Nekoliko je vrsta magnetskih medija, a najčešće se koriste magnetska vrpca i magnetski disk. Magnetski disk može biti: 1. savitljiv (Floppy Disk) – plastična folija umetnuta u zaštitu od kartona ili plastike koja se naziva disketa Slika 25. Disketa (lijevo) i uređaj za čvrsti disk iznutra (desno). 2. čvrst (Hard Disk) – disk od metala ili keramike. Disketom se rukuje u disketnome uređaju (Floppy Disk Drive) smještenome s prednje strane kućišta računala. Čvrstim diskom rukuje uređaj za čvrste diskove (Hard Disk Drive) koji je smješten u unutrašnjosti kućišta i nemamo fizički pristup do njega. 2. Optički mediji Optički su mediji plastični diskovi presvučeni slojem reflektirajućega aluminija. S obzi- rom na zapisivanje podataka razlikujemo tri oznake: • R (Recordable): mediji namijenjeni jednokrat- nomu snimanju (“prže- nju”), nakon što jed- nom na njih snimimo sadržaj, on se više ne može brisati • RW (Read/Write): dis- kovi koji omogućuju vi- šekratno snimanje i brisanje sadržaja Slika 26. Uređaji za rad s optičkim medijima (lijevo) i optički mediji (desno). • ROM (Read-Only-Memory): mediji koji su tvornički otisnuti i na koje se ne može ništa upisivati niti se mogu brisati. 32 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška Tri su standarda s obzirom na gustoću zapisa, odnosno kapacitet medija: • CD (Compact Disc) – kapacitet 650 - 800 MB podataka (80 minuta glazbe) • DVD (Digital Versatile Disc) – u raznim izvedbama kapacitet do 17 GB (4 sata vide- ozapisa) • BD (Blu-ray Disc) – kapaciteta 25 GB (jednoslojni) ili 50 GB (dvoslojni). 3. Poluvodički mediji Mediji koji za trajnu pohranu podataka koriste poluvodičke (silicijske) čipove, odnosno Flash memoriju. Velika je prednost što uređaji za rad s tim medijima nemaju mehanič- kih, pokretnih dijelova, pa su izuzetno brzi i tihi u radu s podacima. Proizvode se u nekoliko izvedbi, ovisno o namjeni: • USB memorijski štapić (USB Memory Stick) – prenosivost podataka ma- njega kapaciteta USB sučeljem • memorijske kartice (Memory Card) – dodatni memorijski prostor za digitalne kamere (Compact Flash), mobitele (MicroSD) i sl. • SSD (Solid State Disk) – uređaj velikoga kapaciteta, zamjena za ure- - đaje čvrstoga diska u računalima, poglavito prijenosnicima. Vježba 3. ak ko k U DVD uređaj umetnite Blu-ray disk. Što se dogodilo? A što bi se dogodilo o ako o biste u CD uređaj umetnuli DVD disk? Što dokazuju ovi primjeri? Pogledajte prezentaciju o vanjskoj memoriji računala s2prez3.ppsx. Vježba 4. Slika 27. SSD (dijelom proziran), memorijski USB štapić i memorijska kartica. Datoteku s2prez3.ppsx kopirajte na čvrsti disk, USB memorijski štapić i, ako je možete nabaviti, disketu, pa: 1. izmjerite na koji uređaj će se datoteka brže prekopirati, 2. izračunajte koliko puta je jedan uređaj brži od drugoga. POJMOVNIK Kartica za proširenje (Ex pansion card) – kartica kojom se proširuju mogućnosti računala. Npr. grafička kartica, zvučna kartica, mrežna kartica, modemska kartica itd. Matična ploča (Mot herboard) – osnovna ploča na kojoj se nalaze svi glavni upravljački dijelovi računala (proce- sor, memorija, upravljački sklopovi) te utori i priključci za sve ostale uređaje računalnog sustava. RAM memorija (Ran dom Access Me mory) – memorija ko- joj se može slobodno pristupati i brisati/upisivati podatke. ROM memorija (Re ad On ly Me mory) – unutrašnja me- morija u koju su nepromjenjivo upisani podaci. Ne omo- gućava upisivanje novih podataka niti brisanje postojećih. Periferna jedinica (Pe ripheral unit) – dodatni uređaj koji se izvana spaja na računalo. Sistemska jedinica (Sys tem unit) – središnji dio računala – kućište i svi dijelovi koji se u njemu nalaze. Središnja procesorska jedinica - CPU (Cen tral Pro cessing Unit) – najvažniji dio računala koji tumači i izvodi naredbe (skraćeno procesor). Sastoji se od jedini- ce za obradu podataka i jedinice za upravljanje ostalim dijelovima računala Uređaj, pogon, pogonska jedinica (Dri ve) – uređaj koji pokreće sredstvo za pohranu podataka (Floppy Disk Dri- ve, Hard Disk Drive, CD-ROM drive itd.). 33 |
| 2. Sklopovlje i programska podrška 3. Programska podrška Ključne riječi Programska podrška (Software) sistemska programska podrška, aplikacijska programska podrška, inačica pro- grama, licenca programa, programi otvorena koda, piratski programi Za pravilan i učinkovit rad računala potrebna je, osim sklopovlja i programska podrška (Soft ware). Programsku podršku osobnog računala predstavljaju naredbe i upute (in- strukcije) različite složenosti organizirane u cjeline. U radu s računalom dolazi do međusobnog djelovanja iz- među podataka i korisnika. Čovjek uprav lja računalom putem raznih vrsta programa, a računalo mu pomaže da si protumači podatke, da iz njih dobije korisne informacije (slika 28.). Programska se podrška dijeli na dvije osnovne vrste: 1. sistemska podrška, programska 2. primjenska ili aplikacijska programska podrška. Slika 28. Veze između korisnika, programa i računala 3.1. Sistemska programska podrška Programi i programske procedure sistemske programske podrške (Sys tems Software) omo o gućuju: smisleno, pouzdano i cjelovito djelovanje računala; komunikaciju ko- risnika i računala kao i komunikaciju računala s drugom računalskom opre- mom i drugim računalima; izvođenje korisničkih programa. U ovu skupinu programa spadaju: • programi za rješavanje standardnih zadataka (npr. pronalaženje podataka) • programi za razvoj i pravilno izvođenje drugih programa • operacijski sustav: skupina sistemskih programa i procedura koji upravlja- ju cjelokupnim djelovanjem računala u skladu s potrebama korisnika • pogonski programi (Dri veri): omogućuju razmjenu podataka između raču- nala i pojedine komponente (uređaja) ugrađene ili povezane s računalom (npr. pogonski program za zvučnu karticu, za grafičku karticu itd.) Slika 29. Kutija s operacijskim sustavom Windows 34 • razni pomoćni (To ols) i uslužni (Uti lity) programi, kao npr. programi za an- tivirusnu zaštitu, programi za kreiranje sigurnosnih kopija podataka (Bac- kup) i slično. |
| 2. Sklopovlje i programska podrška 3.2. Apklikacijska programska podrška Programi koje stvara ili upotrebljava korisnik računala za rješavanje nekog određenog problema (zadatka) pripadaju skupini programa pod zajedničkim nazivom aplikacijska, odnosno primjenska programska podrška. Programi se mogu dijeliti (razlikovati) po još nekim značajkama. Vrste programa po načinu nabavke • Prodajna (komercijalna) inačica programa s licencom jedina osigurava pravo na neograničeno korištenje programa. Program se kupuje kod ovlaštenog prodavača koji će izdati uredan račun. • Freeware inačica programa vlasništvo je proizvođača, ali on dozvoljava slobodno korištenje programa. Većinom takva inačica ne sadrži sve mogućnosti programa. Freeware • Shareware inačica obično sadrži sve mogućnosti programa i slobodna je za koriš- tenje, ali je ograničena vremenski ili na neki drugi način. Nakon nekog vremena od korisnika se očekuje ili da kupi program ili da prestane koristiti shareware inačicu. Shareware • Pokazna (De mo) i probna (Trail ware) inačica nude se korisnicima da bi isprobali sve mo guć nosti programa, ali prestaju raditi nakon određenog vremena (obično 15–30 dana). Korisnik zapravo ne kupuje programski proizvod – kupuje samo pravo na njegovo korište- nje. Pravo na korištenje autorski zaštićene programske podrške naziva se licenca (Li cen- ce). Dokument s opisanim uvjetima pod kojima korisnik smije koristiti programsku podršku naziva se End User License Agreement ili kraće EULA. Prije instaliranja programa na svoje računalo korisnik se mora izjasniti pristaje li na uvjete njegova korištenja. Ako ne pristaje, tj. ne potvrdi svoju suglasnost s EULA dokumentom, nema pravo koristiti program. Velika većina programske podrške je komercijalna, što znači da za njeno korište- šte- tni. nje morate kupiti licencu. Međutim, postoje proizvodi koji su potpuno besplatni. en Riječ je o vrsti programa pod zajedničkim nazivom otvoreni softver (Open Source Software), odnosno slobodni softver (Libre Software). Programi iz te e skupine mogu raditi pod raznim operacijskim sustavima, iako su izvorno na- mijenjeni za slobodan i besplatan operacijski sustav GNU/Linux. EULA - uvjeti pod kojima korisnik smije koristiti programsku podršku Pingvin Tux - maskota Linux sustava Pravni status komercijalnih programa • Legalna programska podrška: program na originalnom mediju za distribuciju kojeg prodaje za to ovlaštena tvrtka uz pravovaljani račun s jasno naznačenim li- cenčnim pravima korištenja. Legalna (zakonita) je samo programska podrška s va- ljanom licencom. • Nelegalna, "piratska" je svaka programska podrška koja ne udovoljava gore navede- nim uvjetima. Prezentacija o vrstama programske podrške: s2prez4.ppsx. Piratski - nelegalan, nezakonit Ne koristite nelegalnu programsku podršku. To je kažnjivo! A nije u redu niti prema autoru programa koji je ulo žio svoje znanje i trud da ga napravi. 35 |
| 3. Osnove rada s računalom 36 6 Osnove rada s računalom Kako je moguće da računalo koje se sastoji od različitih dijelova sklopovlja funkcionira kao jedinstvena cjelina? Kako uopće razumije što mu naredimo i to nepogrešivo izvede? Za sve to brine se skup programa pod zajedničkim nazivom operacijski sustav. 1. Operacijski sustav Ključne riječi operacijski sustav, grafičko sučelje, podizanje sustava, zaporka, izbornik start, restart računala, odjava korisnika Operacijski sustav (Ope rating System) spada u sustavsku programsku opremu. Za dužen je za svrhovito, pouzdano i cjelovito djelovanje računala. Operacijski sustav omogućuje: • komunikaciju korisnika s računalom • komunikaciju računala s drugom računalnom opremom i drugim računalima • pravilno izvođenje ostalih korisničkih programa u računalu. Ukratko, operacijski sustavi upravljaju cjelokupnim djelovanjem računala. Takvi su progra- mi npr. Microsoft Windows, Mac OS, Unix, Linux itd. Mi ćemo ovdje opisati operacijski sustav Microsoft Windows 7 (hrvatsku inačicu) jer ga kod nas rabe gotovo sve škole. Zadaće operacijskoga sustava Operacijski sustav (skraćeno OS) skup je programa pomoću kojih se upravlja radom cjelokupnoga računalnog sustava: od strojnih dijelova, drugih sustavskih i korisničkih programa do podataka korisnika. Pomoću njega korisnik komunicira sa središnjom sus- tavskom jedinicom i tako upravlja ulaznim i izlaznim uređajima, vanjskom memorijom i drugim dijelovima računala. Osim toga, operacijski sustav upravlja sigurnošću i stabil- nošću računalnoga sustava i izvođenjem popratnih radnji potrebnih za obavljanje poje- dinih zadataka. 1.1. Pokretanje operacijskoga sustava Operacijski sustav glavni je program u računalu. Zato se nakon uključivanja računala prvi pokreće i preuzima kontrolu nad cijelim računalnim sustavom. Ukratko ćemo opi- sati tijek događanja kod uključivanja i isključivanja računala. Uključivanje računala Osobno računalo napravljeno je tako da se tijekom njegova uključivanja operacijski sustav učitava u unutarnju, radnu memoriju računala. Taj se postupak naziva podizanje sustava (Boot). Tek nakon toga računalo je spremno za rad. Ako se kod uključenja računala operacijski sustav iz nekoga razloga ne učita u radnu me- moriju, ništa nećete moći raditi na računalu. Na primjer, takva se situacija može dogoditi kada se računalo "zarazi" virusom. |
| 3. Osnove rada s računalom Windows može biti podešen tako da se njime može služiti više korisnika. Takav način ra- da zovemo višeuslužni način. Prednost višeuslužnoga načina ogleda se u tome što Windows pamti postavke svakoga pojedinog korisnika i skriva njegove podatke od drugih korisnika. U tome je slučaju postupak podizanja operacijskoga sustava nešto složeniji. Višeuslužni način rada Treba razlikovati višeuslužni način od višekorisničkoga rada. Višeuslužni način pod- razumijeva da se istim računalom služi više korisnika, ali ne u isto vrijeme, dok pojam višekorisnički podrazumijeva da više korisnika na računalu radi istovremeno. Tijekom podizanja sustava u višeuslužnome načinu Windows očekuje da se korisnik prijavi za rad (vidi sliku 1.). Nakon uspješnoga prijavljivanja korisnik ima pristup samo svojim podacima na računalu. Podaci drugih korisnika za njega su skriveni, nedostupni. Slika 1. Uvodni zaslon Windowsa podešen za rad više korisnika. Prijavljivanje za višeuslužni rad Slika 2. Upisivanje zaporke na "tajnovit" način. Na slici 2. prikazana je prijava korisnika učenik čiji je korisnički račun zaštićen zapor- kom. Budući da je zaporka tajna, tijekom njezina upisivanja prikazuju se točkice kako bi se dodatno osigurala njezina tajnost. Kod pristupa zaštićenoga zaporkom Windows vas neće propustiti u sustav ako ne upišete točnu zaporku. Vježba 1. Provjerite je li vaš Windows pripremljen za višeuslužni rad. Pokušajte se prijaviti u sustav s korisničkim računom kojemu ne znate zaporku. Rad s programskom opremom Nakon podizanja sustava Windows se predstavi odzivnom slikom. Tu se nalaze elemen- ti kojima komuniciramo s operacijskim sustavom, zadajemo mu naredbe i pokrećemo programe. 37 |
| 3. Osnove rada s računalom Svi sistemski i primjenski programi instalirani u računalo pregledno su prikazani u glavnome izborniku Start (slika 3.) koji se otvara klikom na gumb Windows Orb . Drugi način otvaranja Start izbornika jest Win tipkom na tipkovnici. Glavni je izbornik podijeljen na tri dijela: • desni dio omogućava pristup do glavnih mapa u računalu i prilagodbu operacijsko- ga sustava • lijevi dio sadrži popis najčešće korištenih programa. Klikom na gumb Svi programi dobijemo popis svih programa instaliranih u računalu. Gumbom Natrag vraćamo se na početni popis • donji dio izbornika sastoji se od dvaju dijelova: lijevo je okvir za pretraživanje dato- teka i programa, a desno su tri gumba za odjavu iz sustava i isključivanje računala. stalni programi osobna mapa korisnika osobne podmape korisnika najčešće korišteni programi pristup računalu i mreži prilagođavanje sustava popis svih programa Slika 3. Dijelovi glavnoga izbornika. pretraživanje programa i datoteka pomoć korisniku isključivanje računala i odjava korisnika Desni, tamniji dio sadrži naredbe za pristup dijelovima sustava i njegov sadržaj ne mo- žete mijenjati. Za razliku od toga, popis je programa u lijevome oknu promjenjiv, a smijete ga i sami mijenjati. Vježba 2. Kliknite desnom tipkom miša na neku od ikona na radnoj površini i u skočnome izbor- niku odaberite naredbu Prikvači na izbornik Start. Naizgled se ništa nije dogodilo. Međutim, ako nakon toga otvorite glavni izbornik, program se nalazi na popisu stalnih programa. Uklonite ga iz popisa naredbom Otkvači s izbornika Start. 38 |
| 3. Osnove rada s računalom Isključivanje računala Računala pod operacijskim sustavom Windows ne isključuju se pritiskom na glavnu tipku (Power) kojom ste uključili računalo. Za to je zadužen operacijski sustav. Postupak isključivanja računala započinje izborom naredbe Isključi računalo u izbor- niku Start (slika 4.). Operacijski će sustav okončati sve trenutačne procese, spremiti potrebne sistemske podatke i nakon nekoliko trenutaka u potpunosti isključiti računalo. Želite li ponovno pokrenuti računalo ili prijaviti novoga korisnika, kliknite na gumb desno od naredbe Isključi računalo. Otvara se izbornik s dodatnim naredbama (slika 4.): • Ako privremeno napuštate računalo i ne želite da u vašoj odsutnosti netko rabi raču- nalo, odabrat ćete Zaključaj (Lock). • Namjeravate li se odjaviti iz operacijskoga sustava kako bi se drugi korisnik prijavio za rad, odaberite Odjava (Log Off). Ako se želite samo privremeno odjaviti, kliknite na Promijeni korisnika (Switch User). • Ponekad je potrebno izaći iz operacijskoga sustava i ponovo pokrenuti postupak njegova učitavanja. Tomu služi naredba Ponovo pokreni (Restart). • Naredba Spavaj (Sleep) služi da se računalo tek dje- lomice isključi kako bi se tijekom ponovnoga uključi- vanja nastavilo gdje smo stali s radom. Prezentacija o osnovama rada s računalom: s3prez1.ppsx. Slika 4. Izbornik za odjavu korisnika i isključivanje računala. Ako se dogodi da u trenu morate isključiti računalo ili da nemate vremena čekati da Windows isključi računalo, ostaje vam da ga isključite tipkom Power. Međutim, ni to ne ide trenutačno. Iz sigurnosnih razloga kod većine računala tu tipku morate dr- žati pritisnutom 4-5 sekundi prije nego što se računalo zaista isključi. 1.2. Elementi sučelja Operacijski sustav Windows na slikovit način omogućuje komunikaciju i upravljanje raču- nalom. Pogledajmo kako se čita ova slikovnica. radna površina, pokazivač miša, prozor, skočni izbornik, ikone operacijskog su- stava, korisničke ikone, ikona Računalo, ikona Dokumenti, programska traka, glavni izbornik Jedna od osobina operacijskog sustava odnosi se na korisničko sučelje (User Interfa- ce). Radi se o skupu prikaza i postupaka na zaslonu namijenjenih korisniku i njegovoj komunikaciji s računalom. Jednostavnije rečeno, to je ono što vidite na zaslonu nakon podizanja operacijskoga sustava. Svrha je korisničkoga sučelja omogućiti korisniku što lakši i ugodniji rad. Ključne riječi Korisničko sučelje 39 |
| 3. Osnove rada s računalom Razlikujemo dvije osnovne vrste korisničkih sučelja: • znakovno sučelje (Cha racter-based Interface): na zaslonu se mogu prikaziva- samo slova, brojke i posebni znakovi. Primjeri su takvih sustava MS-DOS i stariji Unix sustavi. ti • grafičko sučelje (Grap hical User In terface – GUI): koristi se slikovnim simbolima i elementima kojima korisnik zadaje naredbe i upravlja radom računala. Operacijski su sustavi koji se koriste takvim sučeljima Microsoft Windows, Apple MacOS, većina Linux distribucija itd. Grafičko sučelje Operacijski sustav Windows ima grafičko sučelje. To znači da s računalom komunicira- mo i njime upravljamo grafičkim objektima koje vidimo na zaslonu. Na slici 5. označeni su glavni elementi Windowsova grafičkoga sučelja. 3 2 4 1 Slika 5. Glavni elementi Windowsova grafičkoga sučelja Dijelovi grafičkoga sučelja 5 1 Radna površina (Desktop): područje stalno vidljivo na zaslonu koje oponaša povr- šinu radnoga stola. Tu se nalazi sve što vam treba za rad i komunikaciju s računalom. 2 Pokazivač miša (Mouse Pointer): grafička prezentacija stvarnoga miša. Kako pomi- čete miš, tako se pomiče i pokazivač miša. Služi za ukazivanje na pojedini grafički ele- ment ili neki njegov dio. 3 Ikone (Icon): sličice koje predstavljaju dijelove programske podrške i sklopovlja. 4 Prozori (Window): omeđene površine u kojima se izvode određeni programi ili odvi- jaju pojedine programske zadaće. 40 |
| 3. Osnove rada s računalom 5 Programska traka (Taskbar): zadano zauzima donji rub zaslona i uvijek je vidljiva. Glavna joj je zadaća prikazivanje ikona pokrenutih programa i pristup do ostalih progra- ma u računalu. Vježba 3. Pogledajte radne površine na nekoliko susjednih računala u učionici. Uočite da nisu posve jednake, iako sva računala rade pod istim operacijskim sustavom. Je li uzrok tomu razlika između računala ili razlika između postavki korisnika računala? Evo kako ćemo to ispitati. 1. Tehnikom “povuci i spusti” premjestite nekoliko ikona na radnoj površini. 2. Odjavite se iz Windowsa (Start > izbornik za odjavu > Odjava) i pričekajte da se po- javi uvodni zaslon za prijavu u operacijski sustav. 3. Ponovo odaberite korisnika kojega ste maloprije odjavili i pričekajte da se prikaže njegova radna površina. Uočite da su razmještene ikone na novim mjestima. To nam govori da operacijski sustav pamti sve promjene koje korisnik učini na svojoj radnoj površini. Da ste se prijavili kao neki drugi korisnik, učinjene promjene razmještaja ikona ne bi se vidjele. Radna površina Radna je površina osnova i polazište Windowsova grafičkoga sučelja. Ispunjava cijeli prostor zaslona i stalno je prisutna (ne može se maknuti ili isključiti). Možemo je zami- sliti kao radni stol na kojemu se nalaze svi elementi potrebni za rad: dokumenti, mape za čuvanje dokumenta, programi za rad s dokumentima, koš za smeće, tj. nepotrebne dokumente, pristup pojedinim dijelo- vima računala, mreži i internetu itd. Radna površina Ti su elementi prikazani u obliku sli- kovnih (grafičkih) objekata kojima upravljamo na unaprijed određeni način (npr. na ikone dvostruko klik- nemo mišem). Kao i na stvarnome radnom stolu, tako i na radnoj površini možemo razmještati i uklanjati elemente i po- stavljati ili dodavati nove. Radna površina ima svoju širinu i visi- nu, ali i dubinu - trodimenzionalna je. To znači da grafičke objekte na njoj možete postavljati jednoga na drugi, tj. jedan iznad drugoga, isto kao i na pravome radnom stolu (slika 6.). Slika 6. Tri prozora jedan iznad drugoga. 41 |
| 3. Osnove rada s računalom Ikone Ikona Ikona je grafički objekt u obliku sličice koji predočava neki dio programske podrške ili sklopovlja računala. Sve što postoji u računalnome sustavu ili je s njim povezano može se predstaviti tim sličicama: programi, dokumenti, mape dokumenata, komponente, uređaji, druga računala u mreži. Ikone služe za: • predočavanje programskih i strojnih dijelova • aktiviranje programa, otvaranje dokumenata ili pregledavanje mapa • pristupanje dijelovima sklopovlja i ostalim uređajima spojenim na računalo. Da bi korisnik lakše prepoznao što predstavlja ikona, sličice su karakteristična sadržaja i oblika. Ispod njih je i kraći tekst koji opisuje što ikona predstavlja. Ikonu se aktivira dvostru- kim klikom lijevom tipkom miša na nju. To obično uzrokuje otvaranje prozora u kojemu se odvija daljnja aktivnost. Dvije su osnovne vrste ikona: Ikone sustava 1. ikone sustava dio su operacijskoga sustava i predstavljaju veze do važnih progra- ma i strojnih dijelova računala. Pripazite da ih slučajno ne obrišete, jer biste time uklonili ili onesposobili dijelove operacijskoga sustava, što može naškoditi stabilno- sti rada računala Korisničke ikone 2. korisničke ikone slikovna su predodžba programa ili dijelova sklopovlja korisnika, odnosno onoga što je korisnik naknadno dodao rabeći računalo. Primjerice, nakon instaliranja nove igrice na radnoj se površini (obično) pojavi njezina ikona – kao pod- sjetnik korisniku da je dodao, instalirao novi program. Te ikone smijete brisati, ali samo predviđenim postupkom. Opisat ćemo nekoliko vrsta ikona u operacijskome sustavu Windows. 1. Glavne ikone sustava pojavljuju se kao sastavni dio radne površine i ujedinjuju naj- češće zadaće koje korisnik izvodi na računalu. Slika 7. Glavne ikone sustava s mapom korisnika. Na slici 7. vidimo glavne ikone sustava, među kojima je i mapa rezervirana za korisnika računala (s imenom učenik). Opišimo svaku od njih. • Računalo (Computer) omogućava pristup do strojnih i programskih dijelova računala. • Mreža (Network) prikazuje računala i sklopovlje povezano u lokalnu mrežu. 42 |
| 3. Osnove rada s računalom • Upravljačka ploča (Control Panel) služi za mijenjanje postavki operacijskoga sustava. • Koš za smeće (Recycle Bin) sistemska je mapa za čuvanje, pregled, obnavljanje i uklanjanje obrisanoga sadržaja. • Učenik je sistemska mapa u koju se zadano smještaju korisnikovi dokumenti. Tijekom kreiranja korisničkoga računa operacijski sustav svakomu korisniku auto- matski dodijeli mapu s njegovim imenom, pri čemu ostali korisnici nemaju pristup njezinu sadržaju. 2. Ikone programa grafička su predodžba programa pohranjenih u raču- nalu. Programska ikona stvarni je, fizički odraz programa pa njezinim bri- sanjem ujedno brišemo i program. Budući da se programi uklanjaju iz računala isključivo postupkom deinstalacije, nije preporučljivo brisati te ikone. 2 3 3. Ikone dokumenata predstavljaju datoteke s dokumentima i podacima koje nastaju uporabom određenoga programa. Obično su tako oblikova- ne da grafički nalikuju programu kojim su načinjene (usporedite lijevu ikonu na gornjoj i donjoj slici). 4a 4. Ikone mapa u obliku žuta fascikla predočavaju mape (Folder) na disku. Slično kao kod programskih ikona, i ovdje razlikujemo ikone mapa su- stava i ikone korisničkih mapa. a) mape sustava dio su prostora na disku, koji operacijski sustav rezer- vira za svakoga korisnika računala zasebno. U njima se čuvaju odre- đene vrste podataka i dokumenata: glazba, slike, video, favoriti, kontakti itd. 4b b) mape korisnika stvara korisnik u skladu sa svojim potrebama i u njih pohranjuje dokumente i podatke prema svojim željama. Većina tih ikona u minijaturi prikazuje stvarni sadržaj koji se nalazi u mapi. 5 5. Ikone sklopovlja grafički su prikaz strojnih dijelova računala. Omogućuju pristup do strojnih komponenta i prilagođavanje njihovih svojstava. Ni te ikone ne možete obrisati. 6 6. Ikone prečaca ne predstavljaju stvarne dijelove programske podrške ili sklopovlja, nego samo vezu (putanju) do njih. Zato se i slikovno razlikuju od ostalih ikona – u donjemu lijevom kutu imaju malu strelicu. Dopušteno je preimenovanje, premještanje, kopiranje i brisanje ikona prečaca jer to ne utječe na stvarni izvorni objekt na koji se ikone prečaca pozivaju. Primjerice, brisanjem ikone prečaca progra- ma, program se neće obrisati s diska. Prečaci su zapravo poveznice (linkovi) do stvarnih objekata na koje pokazuju. Vježba 4. Ikone prečaca korisne su jer ih možete postaviti kamo god hoćete i koliko hoćete. Pokazat ćemo jedan od načina kako stvoriti novi prečac. 1. Kliknite lijevom tipkom miša na ikonu sustava Koš za smeće koja se nalazi na rad- noj površini. 43 |
| 3. Osnove rada s računalom 2. U skočnome izborniku koji se otvorio pronađite naredbu Stvori prečac i kliknite na nju (lijevom tipkom miša). 3. Na radnoj površini pojavi se ikona prečaca mape Koš za smeće. 4. Ponovite opisani postupak nekoliko puta. Uočite da nove ikone prečaca u nazivu imaju broj u zagradama. To je znak da se radi o udvojenoj ikoni. Prozori Prozori su grafički objekti u kojima se izvode (izvršavaju) programi. Svaki pokrenuti program dobiva svoj prozor, neovisan od drugih prozora. Dijelovi prozora Prozori imaju standardne elemente koji su zajednički svim prozorima, jednako izgleda- ju i jednako se koriste. Za razliku od njih, postoje i elementi koji su znakoviti samo za pojedine prozore i koji se mijenjaju ovisno o namjeni prozora. Na slici 8. označeni su standardni dijelovi prozora u Windows 7 operacijskom sustavu. 2 4 Slika 8. Glavni elementi prozora. 44 Naslovna traka 1 obično sadrži naziv programa i/ili otvorenog dokumenta. U nje- 5 nom lijevom dijelu je 2 alat- na traka za brzi pristup če- sto korištenim naredbama, a u desnom kutu su 3 gumbi za promjenu veličine prozo- 6 ra, kao i gumb za zatvaranje programa. Ispod naslovne trake lijevo je 4 glavni iz- bornik programa, a ostali prostor zauzima 5 vrpca s alatima (u starijim programi- ma tu su smještene alatne trake). Središnji dio rezervi- ran je za 6 radnu površinu 7 koju pomičemo okomito i vo- doravno 7 kliznim trakama. Za povećanje/smanjenje pri- 8 9 10 kaza radne površine služi 9 gumb za zumiranje. U 8 statusnoj traci ispisuju se razne korisne informacije ovisno o namjeni programa. Prozor je omeđen promjenjivim rubom kojeg je najlakše mijenjati ako vučemo 10 desni donji kut u svim smjerovima. 1 3 |
| 3. Osnove rada s računalom Smanjivanje i povećavanje prozora Za razliku od ikona, većina prozora ima promjenjivu veličinu. Dimenzije prozora može- mo po potrebi mijenjati po širini i po visini (i istodobno). Postavimo 1 pokazivač miša na rub prozora i, dok držimo pritisnutu lijevu tipku mi- ša, odvlačimo ga u željenom smjeru do potrebne veličine prozora. Na kraju, otpustimo lijevu tipku miša. 2 Pored ovog ručnog i proizvoljnog načina mijenjanja veličine, dimenzije prozora mogu se prilagoditi i pomoću gumba za postavljanje standar- dne veličine prozora, koje ima gotovo svaki prozor u gornjem desnom kutu (slika 9.). Gumb Minimiziraj 1 smanjuje (minimizira) prozor tako da se više ne vidi na radnoj po- vršini. Prozor nije zatvoren, nego je smanjen na veličinu gumba u programskoj traci. Slika 9. Gumbi za biranje standardnih veličina prozora. Gumb Maksimiziraj 2 povećava prozor na najveću moguću veličinu tako da prekrije cijelu radnu površinu. Nakon maksimiziranja, gumb mijenja oblik u Vrati smanjeno i dobiva novu ulogu – vraća prozor iz maksimalne u prijašnju veličinu. Ako neki prozor nema standardne gumbe za veličinu, to ujedno znači da nema prilagodljive mjere. Primjer takvog prozora je dijaloški okvir (na slici). Premještanje i raspoređivanje prozora Da bismo premjestili prozor, pokazivač miša postavimo na njego- vu naslovnu traku i tehnikom Povuci-i-spusti (Drag&Drop) odvla- čimo ga na novo mjesto. Sličnom tehnikom mijenjamo i dimenzi- je prozora. Ako radimo s više prozora, ručni način promjene veličine i polo- žaja prozora ponekad može oduzeti previše vremena. Windows ima naredbe namijenjene brzom razmještanju više prozora. Nalaze se u izborniku kojeg aktiviramo desnim klikom na pro- gramsku traku (slika 10.). Također, Windows ima mogućnost automatskog poravnavanja prozora (AeroSnap). Približite li prozor gornjem rubu, automatski će se maksimizirati. Ako ga dovedete do lijevog ili desnog ruba, proširit će se točno preko polovine zaslona. Potresete li neki prozor (AeroShake), svi ostali će se minimizirati. Slika 10. Izbornik programske trake za rad s prozorima. Vježba 5. Otvorite dva prozora. Izmjerite koliko vam vremena treba da ih ručno razmjestite jednog iznad drugog po cijeloj radnoj površini, a koliko pomoću naredbe Pokaži prozore jedan iznad drugog. 45 |
| 3. Osnove rada s računalom Rad s više prozora Windows je višezadaćni operacijski sustav, što znači da možete otvoriti više prozora (programa) istovremeno. Tu mogu nastati problemi s preklapanjem, odnosno prekriva- njem prozora. Ako želite raditi u prozoru koji je negdje ispod svih ostalih pa nema nije- dan vidljivi dio, nećete moći kliknuti na njega što je standardni način kako prozor dove- sti u prvi plan. Za takve situacije Windows nudi nekoliko rješenja: • Kliknite na ikonu odgovarajućeg prozora u programskoj traci. Prozor će se odmah ukazati, čak i ako je bio minimiziran. • Postavite pokazivač miša nad ikonu prozora u programskoj traci. Prikazat će se njegov minijaturni pretpregled (Thumbnail). Kliknete li na nju, prozor će iskočiti u prvi plan. Slika 11. Okvir s minijaturama svih pokrenutih programa. • Dok držite pritisnutu lijevu tipku Alt, kratko pritisnite tipku Tab. Prikazat će se okvir s poredanim minijaturama svih otvorenih prozora (slika 11.). Pritisnite tipku Tab onoli- ko puta koliko je potrebno da dođete do sličice željenog programa. Nakon što otpu- stite tipku Alt, prozor će automatski postati aktivan. • Četvrti se način naziva Prebaci 3D (Filp 3D) i aktivira se tako da dok držite pritisnutu tipku Windows , pritisnete tipku Tab. U središtu zaslona prikažu se nanizani svi trenutačno otvoreni prozori (kao na slici 12.). Uzastopnim pritiskanjem tipke Tab mijenjate njihov raspo- red. Kad otpustite tipku Tab, prvi prozor u nizu postat će aktivan. Prebaci 3D, kao i minijaturni pretpregled prozora (Thumbnails), omogućeni su samo na računalima koja imaju uključen Windows Aero, posebnu grafič- ku značajku operacijskog sustava Windows. Da biste uopće mogli uključiti Windows Aero, morate imati dobru grafičku karticu. Slika 12. Izgled Prebaci 3D zaslona Zatvaranje prozora 46 Vježba 6. Aktivirajte nekoliko puta program Bojanje i u svakom na brzinu nacrtajte nešto različito. Isto tako nekoliko puta otvorite program WordPad i u svakom napišite različit tekst. Dok su svi prozori otvoreni, krećite se iz jednog u drugi kombinacijom tipki Alt+ Tab. ) prekida se rad programa – briše se iz Zatvaranjem prozora (klikom na gumb radnoga spremnika i time se obustavlja njegovo izvršavanje. Zato često kažemo da se program “zatvorio“, iako je to zapravo pogrešno (zatvorio se prozor). |
| 3. Osnove rada s računalom Programska traka Programska traka nalazi se na dnu radne površine. Uvijek se vidi na zaslonu jer je ostali prozori i grafički elementi ne mogu prekriti. 1 2 3 Programska traka sastoji se od četiriju osnovnih dijelova (slika 13.). Gumb Start (Start button) pokreće glavni izbornik operacijskoga sustava. Dio za brzo pokretanje gdje se ikone programa mogu prikvačiti, odnosno “pribosti” (Pin) na programsku traku, pa su tako stalno dostupne. Središnji prostor 3 za gumbe trenutačno otvorenih prozora. Ako pokazivač miša postavi- mo iznad gumba prozora (i ne kliknemo), prikazat će se minijaturni prikaz (Thumbnail) toga prozora (slika 14.), što nam omogućava nje- gov pretpregled uživo (Live Preview). Područje obavijesti (Notification Area) daje važne informacije o stanju i postavkama sustava. Sadrži 4 Jezičnu traku za odabir jezičnoga standarda tipkovnice, udomljuje 5 ikone pokrenutih programa i servisa važnih za rad operacijskoga su- stava i prikazuje 6 sat s kalendarom. Većina tih ikona nudi razne do- datne informacije. 4 1 2 Primjerice, postavite li miš nad pokazivač trenutačnog vremena, poja- vit će se detaljnija poruka o vremenu i datumu. Ako pak kliknete na pokazivač vremena, dobit ćete još podrobnije informacije (slika 15.). Slično je i kod ikona za glasnoću zvuka, stanje mreže itd. Slika 16. Izbornik skrivenih ikona. Programska traka 5 6 Slika 13. Izgled i dijelovi programske trake. Slika 14. Minijaturni prikaz prozora u programskoj traci. Jedna od važnih uloga područja obavijesti jest prikazivanje poruka važnih za sigurnost sustava te stabilan rad sklopovlja i programske podrške. Osim toga, kliknete li na gumb otvara se iz- bornik skrivenih ikona, odnosno programa koji su se trenutačno naselili u radnu memoriju (slika 16.). Tu se nalazi ikona programa Sigurno ukla- njanje hardvera i izbacivanje medija (zaokru- žena na slici) koja osigurava sigurno vađenje npr. USB memorijskog štapića. Vježba 7. Provjerite koje sve dopunske informacije možete dobiti ako mišem prijeđete preko ikona programa smještenih u području obavijesti. Uočite razliku u količini podataka kada samo postavite pokazivač miša nad ikonu i kada mišem kliknete na nju. Slika 15. Vrijeme i beskonačni kalendar. Elementi sučelja operacijskog sustava Windows: s3prez2.ppsx. Želite li saznati više: s3Win1.ppsx do s3Win3.ppsx. 47 |
| 3. Osnove rada s računalom Pokazivač miša S pokazivačem miša precizno odabiremo pojedine grafičke elemente. Međutim, oblik pokazivača miša ukazuje i na njegovu trenutačnu funkciju. Računalo, odnosno Windows spreman je prihvatiti i izvršavati naredbe. Zadano, pokazivač miša ima oblik bijele strelice (slika 17). Dok pokazivač ima takav izgled, s mišem možemo izvoditi uobičaje- ne operacije i komunicirati s računalom. Računalo je zauzeto nekim poslom. Komunikacija s Windowsom obično nije moguća. Ako pokazivač ima oblik kao u dva zadnja retka na slici 17, to znači da je računalo, odnosno operacijski sustav, zauzet izvođe- njem nekog procesa. Tada obično ne možemo komunicirati s operacijskim sustavom. U pozadini se izvodi neki proces. Komunikacija s trenutačno aktivnim prozo- rom obično nije moguća. Slika 17. Tri osnovna oblika pokazivača miša. Postoji još niz oblika pokazivača miša koji na slikovit način pre- zentiraju trenutačnu radnju koja se izvodi i/ili pripravnost raču- nala za njeno izvođenje. 1.3. Pokretanje programa i otvaranje datoteka Dosad ste naučili da se programi pokreću ili u glavnome izborniku ili ikonama na radnoj površini. Stavke u glavnome izborniku možemo smatrati ikonama programa. Razlika je jedva zamjetna: za razliku od ikona programa na radnoj površini na koje moramo dvo- struko kliknuti mišem, na ikone u glavnome izborniku dovoljno je kliknuti samo jednom. Pojmovi zatvaranje i brisanje programa značajno se razlikuju. Zatvaranje programa znači njegovo uklanjanje iz radne memorije, a brisanje programa označava postupak njegova traj- na uklanjanja iz vanjske, sekundarne memorije. Posredno pokretanje programa Uobičajeni način ak- tiviranja slikovnih objekata u Windows grafičkom sučelju je dvostrukim klikom miša. Izuzetak su programi/naredbe smješteni u izborni- cima koji se pokreću samo jednim klikom. 48 Osim tih dvaju načina, postoji i posredni način pokretanja programa, a to je dvostrukim klikom na ikonu dokumenta. Na slici 18. ikona je dokumenta pod nazivom “Lektira.txt”. Ako dvostruko kliknete mišem na nju, otvorit će se program Blok za pisanje i u njemu spomenuta datoteka. Dakle, program se otvorio, a da ga nismo neposredno po- krenuli. Slika 18. Ikona Posredno pokretanje programa moguće je zato što dokumenta. Windows pamti koji je program predviđen za rad s određenom vrstom dokumenata. U našemu je primjeru riječ o tekstno- me dokumentu, a za takve vrste datoteka zadužen je program Blok za pisanje. Za razliku od programa koje pokrećemo, datoteke s podacima otvaramo, pregledava- mo ili preslušavamo – ovisno o vrsti podataka. Nakon što dvostruko kliknemo mišem na ikonu datoteke, operacijski sustav provjeri koji je nastavak datoteke i prema tome pokreće odgovarajući program. Primjerice, ako datoteka sadrži sliku, pokrenut će program za rad sa slikovnim podacima itd. U nekim primjerima Windows nam omogućava da sami odaberemo kojim ćemo progra- mom otvoriti datoteku. Ako kliknete desnom tipkom miša na ikonu datoteke, otvara se |
| 3. Osnove rada s računalom skočni izbornik koji, između ostaloga, sadrži naredbu Otvori programom. Kliknete li na tu naredbu, prikazat će se podizbornik (slika 19.) u kojemu možete birati među predloženim programima. Naredbom Odabir zadanog pro- grama sami odabirete program za otvaranje datoteke. Vrste dokumenata prepoznaju se po dato- tečnome nastavku (proširenju) u nazivu da- toteke. Ako obrišete taj nastavak, Windows više neće znati kojim programom otvoriti do- kument. Vježba 8. Ispišite u obliku tablice na koje grafičke elemente radne površine moramo dvostruko kliknuti, a na koje jednostruko da bi se otvorili ili pokrenuli. Istražite i zapišite što više načina na koje možemo otvarati ili pokretati pojedine grafičke elemente. Je li grafičkim elementima lakše upravljati tipkovnicom ili mišem? Slika 19. Izbornik programa za otvaranje datoteka. Pokretanje programa i otvaranje datoteka: s3video1.avi. Provjerite svoje znanje uz kviz s3kviz1.htm. Više o Windowsu 7: s3Win4.ppsx do s3Win6.ppsx. POJMOVNIK Aktivni prozor (Active window) – prozor u kojem korisnik trenutno radi, izvršava neki zadatak. Sve radnje mišem i tipkovnicom odnose se na taj prozor. Raspoznaje se po istaknutoj boji naslovne trake prozora. Grafičko korisničko sučelje (Graphical User Interface – GUI) – korisničko sučelje koje koristi grafičke simbole i sliko- vne elemente pomoću kojih korisnik zadaje određene naredbe i upravlja radom računala. Izbornik (Menu) – grafički objekt u obliku popisa u kojem korisnik može odabrati neki od ponuđenih izbora. Može sadržavati i podizbornike. Korisničko sučelje (User interface) – skup prikaza na zaslonu namijenjenih korisniku i njegovoj komunikaciji s pojed- inim dijelovima računalskog sustava. Operacijski sustav (Operating system) – dio sistemske programske podrške koja povezuje strojne (Hardware) i pro- gramske (Software) dijelove računalskog sustava u funkcionalnu cjelinu. Omogućuje korisniku računala komunikaciju i upravljanje računalom. Povuci i spusti (Drag and drop) – način odvlačenja grafičkog objekta (npr. prozora) na novo mjesto korištenjem miša. Programska traka (Task bar) – višenamjenska traka obično smještena pri dnu zaslona. Glavna joj je namjena davanje informacija koji su programi ili zadaci trenutačno pokrenuti. Radna površina (Desktop) – ishodište grafičkog sučelja operacijskog sustava Windows koje ispunjava cijeli prostor na zaslonu. Skočni izbornik (Pop-up menu) – izbornik koji se otvara klikom desne tipke miša. Nudi naredbe ili informacije vezane za objekt nad kojim se nalazio pokazivač miša. 49 |
| 3. Osnove rada s računalom 2. Rad s podacima i uređajima Potrebno je neko vrijeme da usvojimo gdje se što nalazi u glavnome izborniku. Zamislite koliko tek treba vremena za pronalaženje podatka u računalu, gdje postoji na tisuće mapa i datoteka. Srećom, postoje programi koji nam olakšavaju snalaženje u tome. Ključne riječi imenovanje uređaja, mapa, datoteka, stablasta struktura podataka, pristup do da- toteka, rad s mapama i datotekama 2.1. Mapa Računalo U glavnome izborniku Start nalazi se naredba Računalo (njezina ikona obično se nala- zi i na radnoj površini). Njome se poziva program za pregledavanje mape sustava Računalo – središnjeg mjesta za prikaz sklopovlja i traženje/pregledavanje po- dataka na računalu. Program koji nas vodi kroz ove sastavnice računala zove se Windows Explorer. Na slici 20. prikazan je prozor programa Windows Explorer. Uočite pojedine uređaje vanjske memorije. Ikone i opisi naziva i vrste pogona pojašnja- vaju o kakvim se uređajima radi: • • disketni pogon • Slika 20. Uređaji vanjske memorije. pogon čvrstoga diska optički pogon (DVD) • USB memorijski štapić. Ako dvostruko kliknete bilo na koji uređaj, prikazat će se njegov sadržaj – mape i datoteke koje se na njemu nalaze. Na slici 21. vidi se sadržaj USB memorijskoga štapića nakon što smo dvostruko kliknuli na njega. Kad biste dvostruko kliknuli na neku mapu, u prozoru bi se prikazao samo njezin sadržaj. I tako redom. Vježba 9. 1. Otvorite program Računalo i provjerite koliko imate uređaja vanjske memorije. 2. Izaberite disk C:, otvorite skočni izbornik i izaberite naredbu Svojstva. 3. Je li potrebno umetati disk C: u računalo? 4. Što će se dogoditi ako dvokliknete na disketni ure- đaj u kojemu nema diskete? Slika 21. Prikaz sadržaja USB štapića. 50 5. Kliknite dva puta na C: disk. Koliko mapa ima na tome disku? |
| 3. Osnove rada s računalom Imenovanje pogona Nazivi pogona (uređaja) vanjske memorije sastoje se iz dvaju dijelova. Prvi dio korisnik može proizvoljno mijenjati. Međutim, drugi dio u zagradama rezerviran je – operacijski sustav njime se koristi za komunikaciju s pojedinim uređajem. Dva dijela naziva uređaja Windows imenuje uređaje vanjske memorije na sljedeći način: Sistemske oznake uređaja A: i B: : C: disketni uređaji D: do Z: sistemski čvrsti disk redom ostali čvrsti diskovi i ostali uređaji vanj- ske memorije Kada želite doći do podataka na nekome od uređaja vanjske memorije, koristite se isključivo sistemskim oznakama. Sistemski disk je čvrsti disk (ili particija) na kojem je instaliran operacijski sustav. Zbog svoje važnosti ikona sistemskog diska razlikuje se od ikone ostalih čvrstih diskova. Particije čvrstoga diska Površina čvrstog diska može se organizirati, tj. podije- liti na neovisne dijelove – particije. One se ponašaju kao samostalni, neovisni diskovi. Tijekom instaliranja operacijskog sustava na posve novi čvrsti disk, sva površina diska formira se kao jedna primarna particija, ako nije zadano drukčije. Površina koju ne zauzmu primarne particije dodjeljuje se proširenoj particiji. Particije možemo kreirati ili brisati neposredno prije in- staliranja operacijskog sustava ili kasnije, koristeći na- mjenske programe. U Windowsu se takav program zove Upravljanje diskovima. Slika 22. prikazuje računalni sustav u koji su ugrađena dva fizička diska podijeljena na ukupno sedam particija. Slika 22. Program Upravljanje diskovima. Elementi sistemske mape Računalo u Windows Exploreru: s3prez3.ppsx. 2.2. Struktura podataka Osim za prikazivanje uređaja vanjske memorije, Windows Explorer služi za pregledava- nje i pretraživanje sadržaja pojedinog uređaja. Sadržaji, odnosno podaci zapisani su u datotekama, a one su organizirane po mapama smještenima na disku. Datoteka (Fi le) je zapis u kojemu se nalaze podaci spremljeni na disku računala pod određenim imenom. Primjeri su datoteka npr. tekstni dokument napravljen programom za obra du teksta ili slika napravljena programom za crtanje. Ikona datoteke Mapa (Fol der) je zaštićeno mjesto na disku gdje se datoteke i druge mape grupiraju po nekoj zajedničkoj osobini. Npr. sve datoteke za četvrti broj školskoga lista možemo Ikona mape 51 |
| 3. Osnove rada s računalom spremiti u jednu mapu da ih ne moramo tražiti po disku i da se ne pomiješaju s datotekama za npr. treći broj. Kao i datoteka, mapa ima svoje ime. Na slici 23. vidimo kako operacijski sustav Windows logički organizira podatke u raču- nalu. U lijevome (tzv. navigacijsko okno) pri- kazana je organizacija osnovnih mapa susta- va. Prve dvije mape osobne su mape korisnika (Favoriti i Biblioteke), a druge dvije mape su sustava (Računalo i Mreža). Slika 23. Četiri osnovne mape. Slika 24. Primjer širenja mape i njezinih podmapa. Stablasta struktura podataka Klikom na pojedinu mapu u navigacijskom oknu u desnome okviru prikaže se njezin sadr- žaj. Na što vas to podsjeća? Na knjigu – u lije- vome dijelu su glavni naslovi, a u desnome sadržaj pojedinoga naslova. Kada pokazivačem miša zađete u navigacijsko okno, lijevo od mapa prikaže se bijela strelica (pogledajte ponovo sliku 23.). Kliknemo li na nju, prikazat će se podmape koje ta mapa sadrži, a bijela će se strelica pretvoriti u crnu. To je znak da je struktura oda- brane mape sada prikazana, odnosno da je mapa „raširena“. Sličnim postupkom mo- žemo kliknuti na bijelu strelicu neke podmape i prikazati njezine podmape. Jedan takav slijed širenja mapa prikazan je na slici 24. Podatke na vanjskim spremnicima Windows logički or- ganizira u hijerarhijsku strukturu koju nazivamo stabla- sta struktura. Zamislite stablo postavljeno naopačke. U korijenu stabla je glavna mapa Radna površina iz koje se "granaju", tj. šire sve ostale mape i njihove pod- mape (slika 25.). Slika 25. Glavna mapa Radna površina. 52 |
| 3. Osnove rada s računalom Klikom na bijelu strelicu mapa se širi, odnosno prikazuju se njezine podmape. Klikom na crnu strelicu mapa se skuplja, odnosno skrivaju se njezine podmape. Svaka datoteka i mapa ima svoje jednoznačno mjesto u vanjskoj memoriji. Mjesto da- toteke (ili mape) opisano je putom kroz mape koji morate proći da biste došli do nje. Taj put nazivamo putanja, adresa datoteke (ili mape). Putanja datoteke U programu Računalo putanju slijedimo u navigacijskom oknu (okomiti prikaz putanje) ili u adresnoj traci (vodoravni prikaz putanje). Na slici 26. usporedni je prikaz obje putanje. Slika 26. Putanja u navigacijskom oknu (lijevo) i u adresnoj traci (desno). Organizacija podataka u operacijskom sustavu Windows: s3prez4.ppsx. 2.3. Postupci s mapama i datotekama Naučili ste pregledavati mape i datoteke smještene na vanjskoj memoriji. Sada ćemo pokazati kako ih možete preimenovati, brisati, premještati i kopirati. Imenovanje mapa i datoteka Uključite u Windowsu prikazivanje datotečnih nastavaka: Osim što Windows ima svoja pravila imenovanja uređaja vanjske memorije, postoje pravila i za imenovanje mapa i datoteka na tim uređajima. Pravila su potrebna da bi se brzo i točno pronašli traženi podaci smješteni u računalu. 1. U programu Računalo otvorite bilo koju mapu. Svaka mapa i svaka datoteka moraju imati svoj naziv. Na- ziv mape nešto je jednostavniji (manje zahtjevan), pa će- mo najprije opisati imenovanje datoteka. 2. Kliknite na izbornik Organiziraj i odaberite Mogućnosti mape i pretraživanja. 3. Na kartici Prikaz isključite Sakrij proširenja za poznate vrste datoteka. 4. Kliknite na gumb Primijeni na mape. Naziv datoteke sastoji se iz dvaju osnovnih dijelova: Ime datoteke (Fi le Name) može biti niz do 255 znakova po kojima se datoteke prepoz- naju. Možete upotrebljavati i slova i brojke, tj. sve znakove osim < > : “ / \ | Datotečni nastavak (Fi lename Extension) dodatak je imenu datoteke, obično duljine 3 do 4 znaka. Koristi se za opis vrste podataka spremljenih u datoteci. Od imena datoteke odvaja se točkom (npr. dokument.docx, tablica.xlsx, slika.bmp, popis.txt). Datotečni nastavak 53 |
| 3. Osnove rada s računalom Nastavak EXE, COM, BAT Osim što prema nastavku možete odrediti koja je vrsta podataka pohranjena u datoteci, on ima još jednu važnu ulogu. Windows pamti koji je program zadužen za rad s datotekama određenoga nastavka. Kada pokrenete otvaranje datoteke, Window s prov- jeri postoji li takav pro gram. Ako ga pronađe, auto- matski ga otvori i u njega učita označenu datoteku. Vrsta datoteke izvršne (executable) datoteke SYS, DLL, INI, DRV, REG datoteke operacijskoga sustava Windows TXT datoteke napravljene u programu za pisanje teksta (npr. Blok za pisanje) DOC, DOCX datoteke napravljene u programu MS Word XLS, XLSX datoteke napravljene u programu MS Excel PPT, PPTX, PPS, PPSX datoteke napravljene u programu MS Power Point HTM, HTML web-stranice HLP, CHM datoteke pomoći (Help) PDF datoteke dokumenata čitljivih na svim sustavima (potreban Adobe Reader) BMP, JPG, GIF, PNG datoteke sa slikovnim zapisom WAV, MP3, WMA AVI, MP4, FLV, WMV ICO ZIP, RAR Tablica 1. Najčešći datotečni nastavci. U tablici 1. popis je nekoliko najčešćih, tipičnih nas- tavaka datoteka. Windows zadano ne prikazuje nastavke datoteka. Ako ih ipak želite vidjeti u programu Računalo, klik- nite na izbornik Alati > Mogućnosti mape > Prikaz > Sakrij datotečne nastavke za poznate vrste datoteka i isključite tu odrednicu. Tada ćete pored imena dato- teke vidjeti i njezin nastavak. Iako i mapa u nazivu može imati nastavak, on nema ulogu kao kod datoteke, pa se i ne koristi. U tome je i osnovna razlika u imenovanju između mapa i da- toteka. Ako datoteku kopirate s jednoga čvrstog diska na drugi, imat ćete dvije datoteke potpuno jednaka na- datoteke s videozapisom ziva. Zbog takvih će primjera operacijski sustav, radi datoteke s ikonama potpuna razlikovanja datoteka, ispred njihova imena sažete (komprimirane) datoteke dodati tzv. putanju do datoteke. Putanja datoteke (Path) sadrži oznaku uređaja vanjske memorije i na- zive mapa kroz koje treba proći da bi se došlo do datoteke. datoteke sa zvučnim zapisom Putanja = oznaka uređaja + naziv mape C:\ glazba\Azra\Gracija.mp3 E:\ glazba\Azra\Gracija.mp3 C:\ referati\Glagoljica.doc C:\ referati\Glagoljica.docx C:\ slike\rođendan\2013\torta1.jpg C:\ slike\rođendan\2013\torta2.jpg Slika 27. Primjeri putanja datoteka. Kada u putanji treba navesti više mapa (stablo), njihova se imena raz- dvajaju znakom obrnute kose crte \ (back slash). Sad možemo reći da se puno ime datoteke sastoji od triju dijelova: Puno ime datoteke = putanja + ime datoteke + datotečni nastavak. Vježba 10. 1. Pregledajte programom Računalo mape na svojemu računalu. 2. Navedite imena nekih datoteka. 3. Uočite dijelove imena datoteke. 4. Napišite puno ime datoteka. Kad broj datoteka naraste toliko da ih je teško pretraživati, moguće je datoteke zajed- ničke namjene, podrijetla, vlasnika, korisnika ili programa spremiti u zajedničku mapu. 54 |
| 3. Osnove rada s računalom Mapama postižemo bolju organiziranost podatka, što nam pomaže da brže i lakše pro- nalazimo datoteke. Osim datoteka, u mapi se mogu čuvati i druge mape. Mapa spremljena u mapi naziva se podmapa (Sub folder). Podmapa Vježba 11. Pokušajte uključiti i isključiti prikazivanje nastavka datoteka. Kojim načinom možete saz- nati tip datoteke ako je prikazivanje nastavka isključeno? Stvaranje nove mape i datoteke Naučili ste već da datoteke nastaju uporabom određenoga programa (npr. Bloka za pi- sanje). Korisnik može i sam stvarati nove datoteke i mape. Pri stvaranju (kreiranju) mape nova će se mapa stvoriti kao podmapa postojeće mape. Za stvaranje nove mape otvorimo izbornik Datoteka i odaberemo naredbe Novo > Ma- pa. U aktivnoj mapi stvorit će se nova mapa kojoj Windows automatski dodijeli naziv Nova mapa. Sustav očekuje da joj sami odredite ime po želji. Nakon što upišete ime, upis morate dovršiti (potvrditi) pritiskom na tipku Enter ili klikom miša bilo gdje izvan područja upisa. Slika 28. Izgled novostvorene mape. Za stvaranje nove mape ili datoteke možemo rabiti i drugi postupak. Kliknite des- nom tipkom miša na prazan prostor u desnome okviru programa Računalo – poja- vit će se skočni izbornik. U njemu izaberite nared be Novo > Mapa. Daljnji koraci isti su kao u prije opisanome postupku. Izrada mapa, podmapa i datoteka: videozapis s3video2.avi. Preimenovanje mapa i datoteka Preimenovanje mape obavlja se desnim klikom miša na mapu i izborom naredbe Prei- menuj u skočnome izborniku. Isto ćete učiniti i uporabom izbornika Datoteka > Preime- nuj. Preimenovanje se može dogoditi i slučajno! Ako dvoklikom odlučite otvoriti neku mapu, može se do goditi da se umjesto otvaranja aktivira preimenovanje mape. Uzrok je tomu pogrešna brzi na dvoklika, tj. prevelika pauza između dva klika. Znači, najprije kliknete (najbolje na ikonu) da biste mapu označili, pričekate sekundu, pa kliknete na naziv ma- pe. Tako dobijete mogućnost preimenovanja. Kada mišem otvarate mapu, kliknite na ikonu mape, ne na njezin naziv! Na taj način izbjeći ćete slučajno uključivanje preimenovanja mape. Načini preimenovanja i brisanja datoteka i mapa: s3video3.avi. 55 |
| 3. Osnove rada s računalom Brisanje mapa i datoteka Brisanje mape ili datoteke izvodimo označivanjem nji- hova naziva i pritiskom na tipku Delete na tipkovnici. Također, možete pozvati skočni izbornik i odabrati na- redbu Izbriši. Prije nego što se izvrši brisanje, Windows će vas pitati jeste li sigurni da želite brisati (slika 29.). Slika 29. Upozorenje prije brisanja. Nakon potvrde brisanja, mapa ili datoteka neće nestati s diska! Umjesto toga, Windows će je poslati u sustav- sku mapu Koš za smeće. Tamo će se nalaziti neko vrijeme – za slučaj da se predomislite ili ako vam ipak zatreba jednom kasnije. Brisanje podataka samo privremeno uklanja podatke s diska. Brisanje je zapravo premješ- tanje u sustavsku mapu Koš za smeće. Sistemska mapa Koš za smeće Mapa Koš za smeće ima ograničen kapacitet. Kada se prepuni, Windows će je sam is- prazniti, ali tek toliko da stane novopristiglo “smeće”. Koš za smeće možete i sami isprazniti. Kliknete desnom tipkom miša na ikonu Koš za smeće i u skočnome izborniku izaberete naredbu Isprazni koš za smeće. Pražnjenje Koša za smeće uzrokuje trajni nestanak brisanih podataka s diska! Premještanje i kopiranje mapa i datoteka Mape i datoteke vrlo se jednostavno premještaju s mjesta na mjesto postupkom ‘’povu- ci i spusti’’ (Drag and Drop): • kliknite na mapu/datoteku lijevom tipkom miša • ne otpuštajući lijevu tipku, pomičite miš prema odredišnoj, ciljnoj mapi u koju želite premjestiti označeni sadržaj • kada stignete na odredište, otpustite lijevu tipku miša. 1 2 Slika 30. Premještanje dokumenta u mapu. Ako tijekom premještanja nešto krene neplanirano ili se predomislite, bez panike. Najvažnije je da ne otpustite lijevu tipku miša. Postupak premještanja i kopiranja uvijek možete preki- nuti tipkom Esc (Es cape) na tipkovnici. 56 |
| 3. Osnove rada s računalom Ako pak želite kopirati mapu ili datoteku, postupak je isti, jedino što za vrijeme preno- šenja treba držati pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici. Kao potvrda da je u tijeku kopiranje, pri vrhu pokazivača miša pojavit će se znak +. Ako tijekom kopiranja otpustite tipku Ctrl, znak + nestat će, a kopiranje će se automatski pretvoriti u naredbu premještanja. Označivanje više ikona Ako želimo označiti više ikona mapa i/ili datoteka, upotrijebit ćemo tehniku ozna- čavanja lasom. Izgleda kao da u omču la- sa “hvatamo” ikone. Na slici 31. prikazano je njezino izvođenje. Postavimo pokazivač miša uz lijevi donji Slika 31. Izvođenje tehnike označivanje lasom. kut prve ikone, pritisnemo lijevu tipku miša i dok je držimo pritisnutom, povlačimo miš dijagonalno u suprotni kut. Uočite na slici 31. da se iscrtao plavi prozirni pravokutnik. Nakon što otpustimo lijevu tipku miša, ikone su označene, tj. odabrane. Označavanje na preskok Kliknite mišem na prvu ikonu u nizu, a zatim dok držite pritisnutu tipku Ctrl na tipkovnici, kli- knite na ostale ikone koje želite označiti. Na kraju otpustite tipku Ctrl. Premještanje i kopiranje uvježbajte s programom s3cut-copy.exe. Za provjeru znanja riješite kviz s3kviz2.htm. POJMOVNIK Datoteka (File) – skup podataka organiziran kao cjelina i trajno zapisan na mediju za pohranu podataka. Ima svoj jedinstveni naziv (File Name) po kojem se prepoznaje, tj. razlikuje od drugih datoteka. Ime datoteke (File name) – niz znakova za označavanje i prepoznavanje datoteke. Kapacitet memorije – količina podataka koju memorijski uređaj može pohraniti. Mapa (Folder) – mjesto ("spremište") na vanjskoj memoriji koje služi za spremanje podataka i njihovo brzo pronalaženje. Nastavak imena datoteke (Filename extension) – doda- tak imenu datoteke obično duljine tri znaka. Koristi se za pobliži opis vrste podataka pohranjenih u datoteci. Od imena datoteke odvaja se točkom. Particija (Partition) – izdvojeni dio tvrdog diska koji se ponaša kao samostalni tvrdi disk. Putanja datoteke (Path) – staza po kojoj se dolazi do po- jedine datoteke. Sadrži oznaku uređaja vanjske memorije i niz naziva mapa kroz koje treba proći da bi se došlo do datoteke. Instalirati program – ugraditi u računalo programsku podršku u skladu s postavkama računalnog sustava. Nakon instaliranja, operacijski sustav ima evidenciju pod kojim uvjetima i s kojim postavkama je program ugrađen. Svojstva (Properties) – ono što je značajno ili svojstveno objektu. Naredba za pregledavanje i mijenjanje svojstava objekata (dijelova sklopovlja i programske podrške) u Windowsima. 57 |
| 3. Osnove rada s računalom 3. Prilagođavanje i održavanje sustava Kao što vrijedi za svaki sustav koji čovjek upotrebljava, i računalu je potrebno održavanje. Osim toga, povremeno se ukaže potreba za prilagodbom postavki sustava trenutačnim željama korisnika. 3.1. Prilagođavanje sustava Izgled, a djelomice i način rada operacijskoga sustava možemo prilagoditi svojim potrebama. Postupak se naziva personalizacija jer sustav pamti izmijenjene postavke za svakoga korisnika zasebno. Najbrži način da prilagodimo radnu površinu jest tako da desnom tipkom miša kliknemo na njezin slobodni dio i iz skočnoga izbornika odaberemo Prilagodi (Personalize). Otvorit će se prozor za personalizaciju (slika 32.). Središnja je opcija izbor teme, pomoću koje mijenjamo pozadinu radne površine, boju prozora, zvukove susta- va i čuvar zaslona odjednom. Osim odabirom već goto- vih tema, svaku od navedenih opcija možemo mijenjati i zasebno. U lijevome okviru na raspolaganju su dodat- ne mogućnosti, npr. promjena pokazivača miša, razlu- čivost zaslona itd. Slika 32. Prilagođavanje radne površine. Sustav pamti učinjene promjene za svakoga korisnika (s korisničkim računom), tako da postavke jednoga korisnika nemaju utjecaj na izgled radne površine ostalih korisnika. Osim značajki radne površine, možemo prilagoditi i druge elemente rada. Upravljanje i mijenjanje svih po- stavki operacijskoga sustava izvodi se u programu Upravljačka ploča (Control Panel). Postavke su grupi- rane u osam kategorija (slika 33.). Ne mijenjajte postavke na upravljačkoj ploči za koje niste sigurni što i kako rade. Posebice ne izvodite prilagođava- nja za koja ne znate koje su njihove posljedice. Promjena postavki na upravljačkoj ploči može privremeno ili trajno narušiti stabilnost rada operacijskoga sustava. Slika 33. Upravljačka ploča. Vježba 12. Glavne ikone sustava zadano nisu vidljive na radnoj površini. Kako ih učiniti vidljivima? 1. Desnom tipkom kliknite na radnu površinu i iz skočnoga izbornika odaberite Prilagodi. 2. U lijevome okviru kliknite na opciju Promjena ikona radne površine. 3. U prozoru Postavke za ikone na radnoj površini kliknite na nazive ikona (dakle, ne na ikone u središnjemu okviru) koje želite imati na radnoj površini i kliknite na gumb Primijeni ili U redu. 58 |
| 3. Osnove rada s računalom 3.2. Održavanje sustava Da bi operacijski sustav pravilno i stabilno radio tijekom duljega vremena, moramo se pobrinuti za njegovo odr- žavanje. Dva su osnovna vidika održavanja: sigurnost (Security) i nadopuna operacijskoga sustava (Update). Windows ima nekoliko razina zaštite od štetnih progra- ma i nekoliko načina nadopune, tj. ažuriranja ispravaka i nadogradnji sustava preko interneta. Osim toga, tu je i mogućnost automatskoga instaliranja ažuriranja (Automatic Update) kada sustav sam provjeri ima li no- vih nadopuna, preuzme ih s interneta i instalira na vaše računalo. Funkcije sigurnosti i održavanja sustava objedinjene su u programu Akcijski centar (slika 34.) koji pokrećemo na dva načina: • u području obavijesti kliknite na gumb akcijskoga centra Akcijski centar i odaberite Otvori Slika 34. Akcijski je centar pronašao dva problema u sustavu. • naredbenim nizom Upravljačka ploča > Sustav i si- gurnost > Akcijski centar. Za podešavanje mogućnosti akcijskoga centra odabe- rite naredbu Promjena postavki akcijskog centra. Slika 35. Obavijest akcijskoga centra o pronađenome problemu. Ako tijekom rada računala akcijski centar pronađe pro- blem iz područja sigurnosti i/ili održavanja sustava, na to će vas upozoriti karakterističnom ikonom u području obavijesti, kao i odgovarajućom porukom (slika 35.). Vraćanje sustava Ponekad se dogodi da nakon instaliranja programa ra- čunalo sporije radi ili da se Windows čudno ponaša (stalno prijavljuje greške, zablokira se i slično). Srećom, postoji mogućnost vraćanja sustava u prijašnje stanje prije nego što su se pojavile neželjene posljedice ili čudno ponašanje sustava. Program koji to obavlja zove se Vraćanje sustava (System Restore). Omogućava da odaberete točku vraćanja (Restore Point), odnosno datum i vrijeme ka- da je sustav normalno i stabilno radio (slika 36.). Sve promjene nakon odabranoga vremena sustav će naprosto zanemariti. Pri tome utječe samo na nastale izmjene u sustavu, ne i na podatke korisnika. Program ćete pronaći u glavnome izborniku u programskoj mapi Pomagala > Alati sustava. Slika 36. Vraćanje sustava u prijašnje stanje. 59 |
| 3. Osnove rada s računalom Vježba 13. Pokrenite program Upravljačka ploča, odaberite Windows Update pa lijevo kliknite na poveznicu Promjena postavki. U padajućemu popisu (u okviru Važna ažuriranja) odabe- rite Nikad ne provjeravaj ažuriranja i kliknite na gumb U redu. Odjavite se iz sustava naredbom Ponovo pokreni. Promatrajte koju ćete poruku dobiti u području obavijesti nakon što se učita operacijski sustav. Što trebate učiniti da se ta poruka više ne pojavljuje? Veličina slobodne memorije Upravitelj zadataka O tome koliko je u računalu preostalo neiskorištene, slobodne memorije ovisi stabilnost, pa čak i brzina rada računala. To se poglavito odnosi na količinu slobodnoga RAM-a. Ako tijekom pokretanja programa u RAM-u nema dovoljno slobodno- ga mjesta, operacijski sustav mora pribjeći zaobilaznim načinima. Pokušat će programe koji su dulje vrijeme neaktivni premjestiti u za- štićeni prostor na čvrstome disku (tzv. swap datoteku). Međutim, ovaj postupak (paging) djeluje samo do određene granice. Posljedica je osjetno usporavanje rada računala. Da biste doznali koliko je slobodnoga RAM-a u sustavu, pokrenite alat Upravitelj zadataka i kliknite na karticu Performanse. U donjemu dijelu prozora detaljan je prikaz zauzeća radne memorije. Na slici 37. prikazan je RAM s vrlo malo preostaloga slobodnog pro- stora. Takvo će računalo, neovisno o brzini procesora, vrlo sporo ra- diti, a u nekome će se trenutku vjerojatno i „zamrznuti“. Da bi se izbjegla takva situacija, na kartici Procesi treba označiti program (ili više njih) koji nije nužan i kliknuti na gumb Završi proces. Program će se zatvoriti i tako osloboditi dio RAM-a. Slika 37. Zauzeće procesora i RAM-a (program Upravitelj zadataka). Čišćenje diska Sažimanje, komprimiranje datoteka 60 Također, važno je i koliko je slobodnoga, neiskorištenoga prostora na uređajima vanjske memorije. Jedno je od rješenja dodati novi disk, bilo unutarnji ili vanjski. Međutim, postoje i druga, programska rješenja. Prvi korak u povećanju slobodnoga prostora, posebice na disku sustava, pokretanje je programa Čišćenje diska (nalazi se u pro- gramskoj grupi Pomagala > Alati sustava). Njime se uklanjaju sve privremene datoteke, isprazni se koš za smeće i uklanjaju se osta- le nepotrebne sistemske datoteke i stavke. Time se oslobađa pro- stor na disku i ubrzava rad računala. Slika 38. Ikona Čišćenje diska. Ako prvi korak ne donese značajno povećanje slobodnoga prostora, sljedeća je mogućnost sažeti, komprimirati datoteke. Mapa s komprimiranim datoteka- ma ima prepoznatljivu ikonu (slika 38.) i ponaša se gotovo kao i svaka druga mapa. Može se ući u nju, pregledavati i/ili mijenjati joj sadržaj, premjestiti je na drugo mjesto ili pak poslati elektroničkom poštom kao privitak. Korištenjem mape sa sažetim datotekama značajno se skraćuje vrijeme slanja/primanja podataka. |
| 3. Osnove rada s računalom Za sažimanje datoteka Windows upotrebljava postupak, tj. algoritam WinZip programa. To je jedan od najpoznatijih i najraširenijih programa za sažimanje. Sažeta mapa zato se naziva i zipana mapa. Vježba 14. Kreiranje mape sa sažetim datotekama. 1. U jednoj od mapa na disku označite nekoliko datoteka. 2. Kliknite desnom tipkom miša na odabir. U otvorenome skočnom izborniku postavite pokazivač miša nad mogućnost Pošalji i pričekajte trenutak da se otvori novi podiz- bonik. 3. Odaberite naredbu Komprimirana (zipana) mapa. 4. Ovisno o veličini datoteka, za nekoliko trenutaka kreirat će se sažeta mapa kojoj još samo treba upisati naziv. Slika 39. Ikona mape sa sažetim datotekama. Sigurnosno kopiranje Ako se neki program pokvari ili ga greškom obrišete, možete ga iznova instalirati. Međutim, ako obrišete podatke ili ako zbog nekoga drugog razloga ne mo- žete doći do svojih dokumenata, tu popravka nema. Osim toga, treba imati na umu da se i diskovi mogu pokvariti. Slično kao i kod protuvirusne zaštite, za zaštitu vaših podataka važna je preventiva. Jedan od najučinkovitijih načina zaštite podataka jest stvaranje njihovih sigurnosnih kopija (Backup), i to redovito. Slika sustava Windows omogućava stvaranje dviju vrsta sigurnosnih kopija: Sigurnosna kopija • Slika sustava – sadrži kopiju kompletnoga stanja sustava na sistemskome disku (Windowsa, pro- grama, postavki sustava i datoteka). U pravilu se sprema na nesistemski čvrsti disk (može i na op- tički disk ili USB memorijski štapić). U slučaju kvara čvrstoga diska ili cijeloga računala slikom sustava možete vratiti sistemski sadržaj računala. • Sigurnosna kopija – sadrži presliku, odnosno du- plikat po želji odabranih podataka. Kreira se pro- gramom Windows Backup. Osim što program omogućava određivanje podataka koji će biti obu- hvaćeni sigurnosnom kopijom (slika 40.), sadrži i opciju automatskoga izvođenja sigurnosnoga ko- piranja. Može se zadati dan u tjednu i vrijeme kada će program automatski izvršiti sigurnosno kopira- nje. Ta je opcija iznimno važna jer tek s automat- skom izradom sigurnosne kopije zaštita korisnič- kih podataka dobiva puni smisao. Slika 40. Program Windows Backup za izradu sigurnosnih kopija. 61 |
| 4. Obrada teksta 1. Uvod u obradu teksta Obrada teksta Za razliku od pisaćih strojeva gdje ste nad svakim slovom strepili da ne pogriješite (mogućnost ispravaka bila je minimalna), u današnje vrijeme uporabe računala s lako- ćom ispravljamo pogreške i preuređujemo dokument sve dok nismo u potpunosti zado- voljni njegovim izgledom. To nam omogućuju posebni namjenski programi za izradu i obradu teksta. 1.1. Microsoft Word 2010 Ključne riječi obrada teksta, dokument, odlomak, pismo, otvaranje, zatvaranje i spremanje dokumenta, označivanje teksta Obradu teksta upoznat ćete na primjeru programa Microsoft Word 2010, neizostavnog dijela Microsoft Office paketa uredskih programa. Word kao program za obradu teksta sadrži elemente ko- ji su karakteristični za tu vrstu programa: automatski prijelaz u novi re- dak tijekom pisanja, rastavljanje riječi, poravnavanje teksta po porubnica- ma (marginama), pisanje u obliku novinskih stupaca, brojač riječi, pro- vjeru pravopisa i gramatike, umetanje slika itd. Datoteke dokumenata načinjenih u Wordu prepoznat ćete po nastavku .DOCX ili po ikoni uz naziv dokumenta u obli- ku lista papira s plavim slovom W. Dokument Dokument (Document) je uradak napravljen nekim korisničkim progra- mom, u ovome slučaju Microsoft Wordom. Sve programske aplikacije paketa Microsoft Office 2010 imaju vrlo slično sučelje i isti princip rada nare- daba. Dokument načinjen u Wordu skup je stranica (Page), baš kao u knjizi. Rubovi stranice nazivaju se porubnice (Margin). Služe za pisanje fusnota, brojeva stranica i sl. Temeljni je dio teksta odlomak (Paragraph), koji završavamo pri- tiskom na tipku Enter. Pismo (Font) je grafičko oblikovanje primijenjeno na grupu slo- va, brojeva, simbola i znakova. Pismo je određeno vrstom, veliči- nom, bojom i razmakom. 1.2. Otvaranje i zatvaranje Nekoliko je načina za pokretanje programa Word: a) kliknemo na glavni izbornik Start > odaberemo Svi programi > u pro- gramskoj grupi Microsoft Office kliknemo na Microsoft Word b) ako na radnoj površini (Desktop) postoji ikona programa Word, mi- šem dvostruko kliknemo na nju c) želimo li otvoriti postojeću Word datoteku, u programu Windows Explorer potražimo je na disku i mišem dvostruko kliknemo na nju. 62 2 |
| 4. Obrada teksta Slika 1. prikazuje datoteku naslovna1 otvorenu u programu Word 2010. Pogledajmo koji su osnovni dijelovi prozora programa Word. U 1 naslovnoj traci prikazuje se naziv otvorenoga dokumenta i ime progra- ma. U lijevome dijelu naslovne trake nalazi se 2 alatna traka za brzi pri- stup često korištenim naredbama koja se može prilagođavati našim potreba- ma. U desnome su kutu gumbi za pro- mjenu veličine prozora, kao i gumb za zatvaranje programa Word. 3 2 1 4 6 5 U lijevome kutu, ispod naslovne trake, . nalazi se 3 glavni izbornik Glavni izbornik programa ujedno nosi naziv Pozadinski prikaz (Backstage View). 10 Pozadinski prikaz (Backstage View) no- 7 vi je pristup osnovnim funkcijama Office programa. U inačici 2007 za pri- stup osnovnim funkcija služio je gumb Orb, a u prijašnjim inačicama File Menu. 8 Ispod naslovne trake smještena je 4 vrpca (Ribbon). Ona omogućuje brz i jednosta- van odabir naredbi te nudi dodatne opcije, ovisno o radnji koju trenutačno izvodimo. kartice Slika 2. Glavni dijelovi vrpce i vrste naredbi. grupe Vrpca se sastoji od više kartica. U karticama su srodne naredbe grupirane po grupama. Naredbe mogu biti u četiri oblika: jednostavne naredbe, izbornici, galerije stilova i gumbi dijaloškoga okvira. 5 Radna površina, tj. prostor za pisanje ima izgled bijeloga lista papira. Služi za unos teksta i umetanje ostalih grafičkih elemenata. Stranica Wordova doku- menta ima rubove koji se zovu porubnice (margine) i po njima ne možemo pi- sati. Služe nam za prikazivanje brojeva stranica, natuknica (fusnota) i sl. 9 Slika 1. Osnovni dijelovi prozora programa Word 2010. galerija izbornik gumb dijaloškoga okvira Želite li dodati pojedine naredbe u alatnu traku, kliknut ćete na tab Datoteka > Mogućnosti > Alatna traka za brzi pristup i oda- brati željene naredbe. 63 |
| 4. Obrada teksta Uz gornji i lijevi rub radne površine smještena su 6 ravnala (Ruler), koja se po potrebi mogu isključiti i uključiti. Bijeli dio ravnala označava raspoloživ prostor za pisanje na stranici, a sivi dio područje margine. Gumbi za odabir prikaza Na dnu prozora nalazi se 7 traka stanja (Status bar) koja prikazuje brojne informacije o dokumentu (npr. broj trenutačne stranice i ukupan broj stranica, ukupan broj riječi u dokumentu, postavke jezika itd.). U desnome su dijelu 8 gumbi za odabir prikaza do- kumenta (Raspored za ispis, Čitanje preko cijelog zaslona, Web-izgled, Struktura, Skica). U desnome kutu nalazi se klizač 9 zumiraj (Zoom) za povećavanje/smanjivanje pogle- da na dokument. 10 su okomita i vodoravna klizna traka (Scroll bar) koje služe za brzo kretanje po dokumentu. Razlika između zatvaranja Wordova dokumenta i programa Word Kad zatvorite pojedini Wordov dokument, prozor programa Word ostane još uvijek otvoren. Tek kad zatvorite Word na zadnji opisani način (klikom na Izlaz), Wordov će prozor u potpunosti nestati s radne površine. Program Word možemo zatvoriti na nekoliko načina: • klikom na gumb u gornjemu desnom kutu prozora • u glavnome izborniku (tab Datoteka) odaberemo Zatvori • u glavnome izborniku (tab Datoteka) odaberemo Izlaz. 1.3. Otvorimo dokument, pišimo, a zatim spremimo Nakon pokretanja Worda u prozoru se ujedno otvori prazan doku- ment. Word ga privremeno imenuje kao Dokument1 i u njemu odmah možemo početi pisati. Pomak na početak retka Home Pomak na kraj retka End Pronađite u tekstu sastavne dije- love Wordova prozora i navedite ih u praznome dokumentu. U novoj inačici Worda pojavljuju se nova pisma, a Calibri je zamijenio zadani Times New Roman namjena Vježba 1. Slika 3. Gumb Novo na alatnoj traci za brzi pristup. Želite li otvoriti, odnosno nači- niti novi dokument (prazan list papira), kliknite na tab Datoteka i odaberite Novo, zatim u dostu- pnim predlošcima odaberite Prazan dokument. Novi doku- ment još brže ćete otvoriti ako u alatnoj traci za brzi pristup klikne- te na gumb Novo (slika 3.). Pomak za jednu stranicu prema gore PgUp Pomak za jednu stranicu prema dolje PgDn Pomicanje po tekstu Tipke sa strelicama U tablici 1. sažet je pregled tipki koje vam mogu zatrebati tijekom pisanja. 64 tipka (tipke) Velika slova i gornji znakovi tipka Shift + neka tipka Stalno velika slova Caps Lock Razmak Razmaknica Novi odlomak Enter Prazan redak Enter Brisanje Backspace (ulijevo), Delete (udesno) Tablica 1. Podsjetnik za uporabu tipkovnice. |
| 4. Obrada teksta Što učiniti ako tekst omaškom obrišete ili primijenite neku neželjenu naredbu? U tome slučaju za poništavanje onoga što ste zadnje pisali ili radili kliknite na gumb Poništi na alatnoj traci za brzi pristup (slika 4.). Klik na gumb Poništi spašava nas kod pogrešnoga brisanja, pisanja i svih ostalih Koliko puta klikne- neugodnih grešaka. mo na gumb Poništi, za toliko se koraka unazad vraćaju napravljene radnje. Za poništavanje nekoliko radnji odjednom kliknite na strelicu desno od gumba Poništi i označite s popisa radnje koje želite poništiti. Ako ste se predo- mislili, kliknite na gumb Vrati poništeno. 1 2 Slika 4. Gumbi 1 Poništi i 2 Vrati poništeno na alatnoj traci za brzi pristup. Napisani tekst obično želimo pohraniti, odnosno spremi- ti na disk računala kao datoteku. Dokument možemo spremiti na nekoliko načina: • tab Datoteka > naredba Spremanje • gumb Spremanje u alatnoj traci za brzi pristup. Kod spremanja dokumenta otvara se dijaloški okvir Spremanje u obliku (slika 5.). U navigacijskom oknu organi- zacije podataka oda beremo mapu u koju ćemo spremiti da- toteku s dokumentom. U okviru Naziv datoteke upišemo ime datoteke i ako je potrebno, u okviru Spremi u obliku odabe- remo njezin format (podrazumijevana je vrijednost Dokument programa Word, tj. nastavak .docx). Za potvrdu spremanja kliknemo na gumb Spremi ili pritisnemo tipku Enter. Razlika između Spremanje i Spremi kao Ako ne treba mijenjati mjesto spremanja, ime datoteke ili format, pokrenite naredbu Spremanje. Ako treba mijenjati nešto od toga, izaberite naredbu Spremi kao. Slika 5. Dijaloški okvir Spremanje u obliku za spremanje dokumenta. Spremanje dokumenta na čvrsti disk: s4video1.avi. Dokument pohranjen na disku računala otvaramo na je- dan od sljedećih načina: • tab Datoteka > naredba Otvori • klikom miša na gumb Otvori na alatnoj traci za brzi pri- stup. U oba primjera otvara se dijaloški okvir Otvaranje (slika 6.) u kojemu: 1. u okviru Pogledaj u pronađemo mapu u kojoj se nala- zi datoteka s dokumentom 2. kliknemo na traženu datoteku 3. potvrdimo s klikom na gumb Otvori. Slika 6. Dijaloški okvir Otvaranje za otvaranje postojećih dokumenata. 65 |
| 4. Obrada teksta Postupak otvaranja novog dokumenta: s4video2.avi. Otvaranje datoteke u dijaloškome okviru Otvaranje ubrzat će- te ako dvostruko klik- nete na datoteku. Word dopušta otvaranje nekoliko dokumenata istodobno. Na kartici Prikaz u grupi Prozor kliknite na gumb Promijeni prozor da biste vidjeli popis trenutačno otvorenih do- kumenata. Vježba 2. Otvorite tri Wordova dokumenta. Gumbom Promijeni prozor, programskom trakom ili tipkovnicom prebacuj- te se s jednoga na drugi. Koji je način prebacivanja naj- brži? Zatvaranje dokumenta Za prebacivanje iz dokumenta u do- kument pomoću tipkovnice rabite kombinaciju tipki Alt + Tab Nakon što završite rad na nekome dokumentu, možete ga zatvoriti. Dokument zatvarate klikom na tab Datoteka > Zatvori. Tijekom zatvaranja Word će vas upitati želite li spremiti promjene učinjene u dokumentu. Odaberete li Ne, sve promjene bit će opozvane. Načini zatvaranja dokumenta: s4video3.avi. 1.4. Označivanje (selektiranje) Prije nego što se upustite u raznorazne mogućnosti uređivanja i obrađivanja teksta, naj- prije ga morate označiti, odnosno selektirati. Ako ne označite tekst na koji želite primi- jeniti određeno oblikovanje, tekst će ostati nepromijenjen. Nakon što označimo tekst, njegova pozadina najčešće po- stane plava (slika 7.). Klikom na prazni dio dokumenta po- ništavamo označivanje. Slika 7. Označeni dio teksta ima plavu pozadinu. U tablici 2. prikazani su najčešći načini označivanja dijelova teksta u dokumentu. Vježba 3. Za označivanje Radnja jedne riječi dvostruko kliknite lijevom tipkom miša bilo gdje na riječi jedne rečenice pritisnite i držite tipku Ctrl i kliknite na rečenicu jednoga retka pomaknite pokazivač miša na lijevu marginu i u visini retka jednom kliknite lijevom tipkom miša jednoga odlomka • pomaknite pokazivač miša na lijevu marginu i dvostruko kliknite lijevom tipkom miša; ili • trostruko kliknite bilo gdje u odlomku cijeloga dokumenta • trostruko kliknite mišem na lijevu marginu dokumenta; ili • pritisnite kombinaciju tipaka Ctrl+A; ili • Polazno > Uređivanje > Odaberi > Odaberi sve bilo kojega dijela • na početku dijela koji želite označiti pritisnite lijevu tipku miša i držeći je pritisnutu, vucite pokazivač miša do kraja toga dijela; ili • kliknite na početak dijela koji želite označiti i držeći pritisnutu tipku Shift, kliknite na kraj toga dijela Tablica 2. Izvođenje označivanja dijelova dokumenta. 66 Otvorite datoteku s4vje3.docx. Označite: a) plavu riječ b) zeleni redak c) žutu rečenicu d) crveni odlomak e) narančasti dio teksta f) cijeli dokument. Kviz za ponavljanje ozna- čivanja: s4kviz1.htm. |
| 4. Obrada teksta 2. Oblikovanje teksta Osim za ugodno pisanje i ispravljanje pogrešaka tijekom pisanja, program za obradu teksta služi za isticanje i ukrašavanje dijelova teksta ili cijeloga dokumenta. vrste pisama, oblikovanje teksta, oblikovanje odlomaka, tabulatori, uporaba stilo- va, popisi, stupci Ključne riječi Oblikovanje teksta može se primijeniti na pojedini znak, skupinu znakova (kao što je riječ ili rečenica), na cijeli odlomak ili dokument. Počet ćemo od najjednostavnijega – obliko- vanja znakova. Prije toga upoznat ćete neke značajke prema kojima se pisma razlikuju. 2.1. Vrste pisma Pismo kao grafički prikaz teksta uključuje nekoliko tipo- grafskih obilježja kao što su skup znakova, njihov oblik, stil, veličina, razmak između znakova itd. Vrste pisama prema obliku imaju svoja imena, primjerice Calibri, Arial, Times New Roman (slika 8.). Kada otvorite novi Wordov dokument, zadano je pismo Calibri veličine 11 točaka. To kasnije možete promijeniti. Pisma se, slično kao i programi, mogu instalirati i deinstalirati. Operacijski sustav u sebi već sadrži skup osnovnih pisama (tzv. sistemska pisma). Slika 8. Neke vrste pisama prema obliku. Jedna od glavnih značajki prema kojima se pisma međusobno razlikuju jest prostor ko- ji zauzimaju znakovi pa s obzirom na to postoje dvije vrste pisama: • razmjerno, proporcionalno pismo – svaki znak zauzima prostor koji odgovara nje- govoj širini. Primjerice, slovo I zauzima znatno manje prostora nego slovo M. • nerazmjerno, neproporcionalno pismo – svaki znak zauzima jednak prostor, bez obzira na širinu. U takvu pismu slova I i M zauzimaju jednak pro- stor. Uočite na slici 9. razliku u duljini riječi od četiri slova pisanih razmjernim pismom Calibri (lijevo) i nerazmjernim pismom Consolas (desno). Slika 9. Razlika između razmjernog (lijevo) i nerazmjernog pisma (desno). Osim prema prostoru koji zauzimaju znakovi, pisma se razlikuju prema brojnim drugim obilježjima. 2.2. Način oblikovanja teksta Nekoliko je načina za oblikovanje teksta u Wordu: • alatima u kartici Polazno (na vrpci). Naredbe u obliku gumba ili izbornih popisa gru- pirane su u dvije skupine: Font za promjenu značajki pisma (slika 12.) i Odlomak za oblikovanje odlomaka (slika 13.) 67 |
| 4. Obrada teksta • mini alatnom trakom (slika 10.) Kada označimo dio teksta, iznad se prikaže poluprozirna mala alatna traka s osnovnim naredbama za oblikovanje teksta. Pomaknemo li pokazivač mi- ša u područje trake, ona postane potpuno iscrtana, što je znak da možemo odabrati željenu naredbu (kliknuti na nju mišem). Slika 10. Mini alatna traka s osnovnim alatima za oblikovanje. • tipkovnim prečacima, primjerice, za podebljani tekst Ctrl+B, za kurziv Ctrl+I itd. Prvi korak u oblikovanju teksta obično je promjena vrste pisma. Tomu služi izbornik vrste pisma (slika 11.). Nazivi su napisani odgovarajućom vrstom pisma, a podijeljeni su u tri skupine: 1 zadana pisma trenutačno odabrane teme, 2 nedavno korištena pi- sma i 3 popis svih raspoloživih pisama. 1 2.3. Mijenjanje obilježja pisma Obilježja pisma možemo promijeniti prije početka pisanja teksta ili nakon što smo napisali tekst. Ako mijenjamo već napisan tekst, najprije moramo označiti dio teksta na koji će ta promjena djelovati. 2 Dok je tekst označen, ne smijete pritisnuti tipku na tipkovnici jer bi to obrisalo tekst. Ako se to ipak dogodi, za povrat teksta upotrijebite naredbu Poništi. Za brzu promjenu osnovnih obilježja pi- sma na raspolaganju su naredbe iz skupine Font na kartici Polazno (slika 12.). Kada se pokazivač miša postavi nad gumb naredbe za oblikovanje, pozadina gumba popri- mi žutu boju pa smo ih tako i prikazali u idućim tablicama. oblikovanje naredba/alat primjer 68 veličina povećanje pisma tekst veći smanjenje pisma tekst manji podebljano podebljano ukošeno (kurziv) ukošeno podcrtano podcrtano precrtano crvena boja žuto isticanje eksponent Pojedini gumbi sastoje se od dvaju dijelova. Desni dio sa strelicom izbornik je dodatnih mogućnosti oblikovanja, a u li- jevome dijelu prikazuje se tre- nutačno odabrana opcija. veličina pisma boja isticanja Slika 12. Naredbe u grupi Font za brzo oblikovanje znakova. pismo Verdana boja pisma Slika 11. Izbornik vrste pisma. vrsta pisma precrtano 3 tekst eksponent indeks tekst indeks tekstni efekti primjer 16 točaka poništavanje svih oblikovanja Tablica 3a. Naredbe za osnovno oblikovanje teksta. |
| 4. Obrada teksta Naredbe u tablici 3a. mogu se primijeniti već na samo jedan znak u tekstu. Pored toga, tu je i naredba koja se primjenjuje za promjenu velikih i malih slo- va riječi u rečenici (tablica 3b.). oblikovanje velika/mala slova naredba/alat primjer Prvo slovo rečenice veliko mala slova VELIKA SLOVA Veliko Početno Slovo Riječi zAMJENA vELIKIH i mALIH sLOVA Dodatna oblikovanja Osim osnovnih alata za oblikova- nje teksta, moguće je promijeniti još neka obilježja pisma. U desno- me kutu grupe Font nalazi se male- ni gumb (slika 13.) za otvaranje di- jaloškoga okvira Font (slika 14.). Tablica 3b. Naredba za oblikovanje veličine slova riječi. Na kartici Napredno možemo mije- njati vodoravni i okomiti razmak iz- među znakova, povećavati njihovu širinu itd. Odabrane promjene od- mah su vidljive u pokaznome okvi- ru Pretpregled. Slika 14. Dijaloški okvir Font s karticom Napredno. Slika 13. Gumb za otvaranje dijaloškoga okvira Font. 2.4. Oblikovanje odlomka Sve što ste dosad naučili, možete primijeniti i na odlomak. Međutim, postoje neka do- datna oblikovanja ka- rakteristična samo za odlomke. 1. Poravnavanje – određuje kako je tekst odlomka (ili više njih) smješten na stranici i porav- nat u odnosu na rubnice, odnosno margine stranice (slika 15.). Slika 15. Vrste poravnavanja odlomka. 69 |
| 4. Obrada teksta 2. Uvlačenje – udaljenost rubova teksta odlomka od lijeve i desne rubnice stranice. Uvlačenje znači udaljenost ruba teksta od rubnice prema sredini stranice. Izvlačenje nastaje kada rub tek- sta izlazi izvan prostora omeđenoga rubnicama. Na slici 16. prikazan je primjer uvlačenja obaju rubova odlomka. Slika 16. Uvlačenje obaju rubova odlomka. Uvlačenje prvoga retka teksta odlomka zadaje se zasebno (slika 17.). 3. Prored unutar odlomka – razmak između reda- ka teksta unutar odlomka. Može se zadavati u je- diničnoj mjeri zaslonskih točaka ili kao višekrat- nik visine retka. 4. Razmak između odlomaka – udaljenost između susjednih odlomaka. Zasebno se određuje raz- mak prije odlomka i razmak nakon odlomka. Slika 17. Uvlačenje prvoga retka odlomka. Alati za brzo oblikovanje odlomka nalaze se na kartici Polazno u grupi Odlomak (slika 18.). U tablici 4. popisani su alati za brzo oblikovanje odlomka. Želimo li precizno postaviti odlomak ili imati na raspolaganju još neke mo- gućnosti oblikovanja, u desnome kutu grupe Odlomak nalazi se maleni gumb (slika 18.) za otvaranje dijaloškoga okvira Odlomak. Slika 18. Naredbe na vrpci za brzo oblikovanje odlomka oblikovanje naredba naredba oblikovanje poravnanje s lijevom marginom poravnanje na sredinu smanjenje uvlake rubovi oko teksta povećanje uvlake razvrstavanje teksta prikazivanje simbola oblikovanja Ravnalo 2 70 bojanje pozadine teksta prored redaka i razmak odlomaka 1 višerazinski popis obostrano poravnanje Viseća uvlaka od- nosi se na uvlačenje svih redaka odlomka osim prvoga. numeriranje popisa poravnanje s desnom marginom Tablica 4. Naredbe za oblikovanje odlomka. grafičke oznake popisa Oblikovanja povezana s uvlačenjem odlomaka najbrže možemo učiniti koristeći se rav- nalom Wordova dokumenta. Sastoji se od nekoliko dijelova (slika 19.): 1 hvatač za li- jevu i viseću uvlaku, 2 hvatač za uvlaku prvoga retka, 3 hvatač za desnu uvlaku, 4 gumb za uključivanje i isključivanje ravnala. Slika 19. Dijelovi ravnala. 3 4 Kada kliknete na hvatač, prikaže se točkasta okomita crta koja povezuje poziciju na ravnalu s mjestom uvlake u dokumentu. |
| 4. Obrada teksta 2.5. Tabulatori Svojstvo razmjernih pisama da različiti znakovi zauzimaju različit prostor ponekad može biti problematično. Naime, s promjenom vrste i/ili veličine pisma mijenja se pozicija teksta u dokumentu. Problem ćemo pokazati na primjeru. Za vježbu 4. trebat će vam tipka Tab pa je pronađite na tipkovnici. Vježba 4. 1. U novi Wordov dokument razmaknicom upišite 14 puta prazno mjesto i nakon toga tekst: “razmak razmaknicom”. 2. Prijeđite u novi redak (tipkom Enter). Pritisnite tipku Tab i upišite tekst: “razmak tabu- latorom”. 3. Označite oba upisana retka i oblikujte ih u pismo Calibri 11. Rezultat bi trebao biti isti kao na slici 20. gore. Slika 20. Tekst upisan razmjernim pismom Calibri 11 (gore) i nerazmjernim pismom Verdana 11 (dolje). 4. Označite upisana dva retka i kopirajte ih ispod (u novi redak). 5. Označite samo ta dva posljednje zalijepljena retka i oblikujte ih u pismo Verdana 11. Rezultat toga prikazan je na slici 20. dolje. Što se dogodilo? Redak u kojemu smo razmak upisivali razmaknicom po- maknuo se udesno. To je zato što je prazan redak u pismu Verdana veći nego u pismu Calibri. Da bismo izbjegli slične probleme, upotrebljavamo tipku Tab. Njome nala- žemo točki unosa da preskoči određeni prostor u dokumentu i pozicioni- ra se na točno određeno mjesto. To osigurava da tekst ne promijeni svoj početni polo- žaj, čak i ako promijenimo veličinu i vrstu pisma (kao što smo pokazali u vježbi 4.). Slika 21. Tekst sa slike 20. s uključenim prikazom simbola oblikovanja. Na slici 21. isti je tekst sa slike 20., ali s ukjučenim prikazom skrivenih simbola obliko- ). vanja (prikaz uključujemo/isključujemo gumbom Da bismo namjestili graničnik tabulatora, odnosno mjesto točke unosa na koje se pre- mještamo tipkom Tab, iskoristit ćemo Wordovo ravnalo. Osim što graničnik tabulatora služi za postavljanje točke unosa, možemo birati i vrstu tabulatora kojom poravnava upisan tekst. Pomak tabulatora možete odrediti i u dijaloškome prozoru Odlomak. Word ima pet vrsta tabulatora, a biramo ih u odabiratelju tabulatora smještenome li- jevo od ravnala. Odabiratelj radi po sljed- nome principu – klikamo mišem na njega dok se ne pokaže željena vrsta tabulatora. Na slici 22. prikazani su svi Wordovi tabu- latori na djelu. Da biste postavili tabulator na određeno mjesto, kliknite na odabiratelj tabulatora i odaberite vrstu tabulatora. Zatim na ravnalu kliknite mišem na mjesto na koje želite po- staviti graničnik tabulatora. Slika 22. Pet vrsta tabulatora za različita poravnavanja. 71 |
| 4. Obrada teksta 2.6. Uporaba stilova Mogućnosti oblikovanja koje Word nudi zaista je mnogo i lako se upotrebljavaju. Međutim, kod zahtjevnih tekstova s puno oblikovanja koja se ponavljaju prilično je za- morno i dugotrajno odabirati višestruka oblikovanja. Bilo bi praktičnije kada bismo mo- gli primijeniti više oblikovanja odjednom. Upravo to nude stilovi u Wordu. Stil – višestruka oblikovanja Stil je skup mogućnosti oblikovanja, kao što su vrsta, veličina i boja pisma, poravnanje odlomka ili prored, koje možemo primijeniti odjednom. Prednosti stila mnogobrojne su, a među glavnima je brzina i dosljednost primjene više- strukih oblikovanja. Primjerice, donji redak sadrži ukupno šest oblikovanja, a mi smo ga oblikovali samo jednim klikom – uporabom stila Naglašeni citat. Stilove biramo iz galerije stilova na alatnoj vrpci (sli- ka 23.). Trenutačno aktivni stil teksta istaknut je na- rančastim okvirom. Početni, zadani stil novoga Wordova dokumenta jest Normal. Osim što se stilovi lako primjenjuju, mogu se mi- jenjati i prilagođavati, od- nosno možete napraviti vlastite stilove. To umno- gome olakšava oblikova- nje teksta i doprinosi vizu- alnomu identitetu doku- menta i vašoj prepoznatlji- vosti kao autora. Slika 23. Galerija stilova u Wordu. 2.7. Dodatna oblikovanja Opišimo još dva korisna i često upotrebljavana oblikovanja - pisanje u stupcima i stva- ranje popisa. Oblikovanje stupaca Tekst oblikovan u stupce susrećemo svakodnevno u novinama. Stupci mogu značajno promijeniti izgled dokumenta i, što Pretpregled uživo značajka je koja je još važnije, olakšati čitljivost i ra- omogućava da vidite kako bi dokument zumijevanje teksta. Pokažimo na izgledao nakon primjene oblikovanja. primjeru kako se oblikuju stupci u Wordu. 72 |
| 4. Obrada teksta Vježba 5. s4vje5.docx. Sadržaj na po- Otvorite datoteku četku dokumenta želimo oblikovati u dva stupca. 1. Označite tekst sadržaja. 2. Odaberite Izgled stranice > Stupci i kliknite na Više stupaca. Otvorit će se dijaloški okvir Stupci za precizno namještanje stupaca (slika 24.). 3. U odjeljku Prethodne postavke, u kojemu odre- đujemo broj stupaca, kliknite na ikonu Dva. 4. Odaberite Jednaka širina stupaca. 5. Namjestite širinu stupaca na 7 cm, a razmak iz- među stupaca prilagodit će se automatski. 6. Provjerite da je u padajećemu popisu Primijeni na izabrana opcija Odabrani tekst. 7. Da biste razdvojili stupce okomitom crtom, oda- berite Crta između. 8. Kliknite na gumb U redu. Za brzo oblikovanje teksta u stupce dovoljno je samo da odaberete broj stupaca koji želite. Na taj način brzo ćete načiniti stupce, ali bez mogućnosti dodatna prilagođava- nja. Kako ukloniti oblikovanje u stupce? Jednostavno – oblikujete tekst u jedan stupac. Dakle, kliknite na izbornik Stupci na kartici Izgled stranice i odaberite Jedan. Slika 24. Dijaloški okvir Stupci. Popisi s grafičkim oznakama i s brojevi- ma i slovima nalaze se u grupi Odlomak. Oblikovanje popisa Word raspolaže s dvama osnovnim oblicima popisa i nabrajanja (slika 25.): • popis s grafičkim oznakama (Bullets): vodeći znak čine razne oznake i simboli • popis s brojevima i slovima (Numbering): vodeći znak mogu biti brojevi i slova. Dva su načina za oblikovanje popisa u Wordu: 1. stvaranje popisa tijekom pisanja teksta 2. pretvaranje već napisanoga teksta u popis. Popis je najjednostavnije oblikovati tijekom unosa teksta. Word ima ugrađena pravila samooblikovanja koja određene znakove i simbole na početku odlomka prepoznaju kao znak za početak popisa, pa ostali tekst koji upisujemo Word odmah pretvara u po- pis. Slika 25. Grafički popis (lijevo), brojčani popis (desno). Stvaranje popisa tijekom pisanja teksta omogućeno je ako su u Wordovim postavkama Samooblikovanje pri upisivanju odabrane opcije Automatski popisi s grafičkim oznakama i Automatski numerirani popisi. 73 |
| 4. Obrada teksta Vježba 6. Automatsko oblikovanje popisa Želimo prepustiti Wordu da oblikuje popis dok upisujemo tekst. 1. Na početku praznoga retka utipkajte broj 1 s točkom na kraju. 2. Pritisnite razmaknicu i napišite tekst Prvi redak popisa. 3. Pritisnite tipku Enter i napišite Drugi redak popisa. Uočite da drugi redak počinje oznakom 2., iako je vi niste upisali. To je dokaz da je Word uneseni tekst automatski oblikovao u popis. Vježba 7. Promjena grafičke oznake popisa Za promjenu grafičke oznake već oblikovanoga popisa: 1. označite retke popisa 2. na kartici Polazno u grupi Odlomak kliknite na strelicu gumba Grafičke oznake 3. odaberite znak koji vam odgovara, primjerice • (slika 26.). Ako vam se nijedna od ponuđenih oznaka ne sviđa, kliknite na Definiraj novu grafičku oznaku kako biste oda- brali neki drugi simbol ili sliku. Želite li u potpunosti ukloniti oblikova- nje popisa, u izborniku Grafičke ozna- ke odaberite Ništa. Slika 26. Izbornik Grafičke oznake. 3. Oblikovanje dokumenta Ključne riječi veličina stranice, usmjerenje stranice 3.1. Oblikovanje stranica Koliko teksta stane na jednu stranicu papira? To ovisi o veličini papira i o veličini slova. Veličina papira s kojim najčešće radimo jest 210 x 297 mm. Taj format papira naziva se A4. U Wordu sami možete određivati i mijenjati veličinu stra- nice – od malih formata za omotnice do formata dvostru- ko većega od A4 (to je format A3). Pri tome treba voditi računa koju veličinu papira prihvaća vaš pisač. Slika 27a. Grupa Postavljanje stranice. 74 Da biste prilagodili Wordove stranice, na raspolaganju je nekoliko naredaba na kartici Izgled stranice u grupi Postavljanje stranice: Margine, Usmjerenje i Veličina (sli- ka 27a.). Želite li raditi sa sve tri odjednom, kliknite na gumb za poziv dijaloškoga |
| 4. Obrada teksta Kako biste bolje uočili margine, uključite prikaz granice teksta: tab Datoteka > Mogućnosti > Napredno > u odjeljku Prikaz sadržaja dokumenta uključite opciju Prikaži gra- nice teksta. okvira. Otvorit će se okvir Postavljanje stranice na ko- jemu se nalaze tri kartice: Margine, Papir i Izgled (sli- ka 27b.). Na kartici Margine namještamo veličinu margina i usmjerenje stranica. Margine su dio površine strani- ce između teksta i ruba papira. Razlikujemo gornju, donju, lijevu i desnu marginu. Margine – rubnice Vježba 8. Otvorite datoteku s4vje8.docx i postavite gornju marginu na 5 cm, donju na 5 cm, lijevu na 3 cm i desnu na 2 cm. Wordove stranice predefinirano su uspravne, usmjerene po duljini papira. To usmjerenje naziva se Portret. Stranicu možete usmjeriti i vodoravno, u usmjerenje Pejzaž. Za promjenu usmjerenja papira mišem kliknemo na želje- no usmjerenje u okviru Usmjerenje (vidi sliku 27b). U odjelj- ku Pretpregled odmah možemo vidjeti kako će izgledati stranica. U okviru Primijeni na određujemo raspon na koji će se primijeniti odabrano usmjerenje: na cijeli dokument ili samo na neki njegov dio. Vježba 9. Otvorite datoteku stranica na Pejzaž. s4vje9.docx i postavite orijentaciju Na kartici Papir određujemo veličinu (format) stranice i način ispisivanja stranica (slika 28.). Obično se koristi format A4 (210 × 297 mm), a možemo i sami odrediti i mi- jenjati veličinu papira. Iz padajuće liste Veličina pa- pira odaberete format koji vam odgovara. Ako veličina papira koju trebate nije na popisu, u okvire Širina i Visina upišite željene dimen- zije. Slika 27b. Dijaloški okvir Postavljanje stranice, kartica Margine. Word dozvoljava uporabu proizvoljne veličine papira. Slika 28. Dijaloški okvir Postavljanje stranice, kartica Papir. 75 |
| 4. Obrada teksta Vježba 10. Postavljanje proizvoljne veličine papira Izmjerite list iz bilježnice. Potrebna vam je širina i visina u centimetrima. Otvorite novi do- kument i u tabu Datoteka odaberite Ispis. Ovdje vidite kako izgleda vaša stranica. Da bi- ste postavili veličinu stranice prema veličini lista, učinite sljedeće: 1. iz padajuće liste A4 odaberite Više veličina papira 2. u okvire širina i visina upišite izmjerene dimenzije lista 3. kliknite na U redu. Pogledajte kako sada izgleda stranica. Uočite kako su se promijenili bijeli i sivi dio na ravnalima i pomaknule granice teksta. 3.2. Uredimo zaglavlje i podnožje Tekst koji se nalazi unutar gornje margine, na samome vrhu stranice, naziva se zaglavlje (Header) stranice. U zaglavlju se obično nala- ze podaci poput naziva dokumenta, naslova poglavlja i sl. Tekst koji je smješten unutar do- nje margine, na samome dnu stranice, naziva- mo podnožje (Footer) i tamo najčešće smje- štamo broj stranice. Word omogućava da sami oblikujemo zaglav- lje i podnožje po želji. Možemo izabrati ista za- glavlja/podnožja na svim stranicama, ili pak jedno zaglavlje/podnožje za neparne, a drugo za parne stranice i slično. Slika 29. Galerija gotovih predložaka zaglavlja. Za oblikovanje zaglavlja i podnožja na- mijenjena je grupa Zaglavlje i podnožje na kartici Umetanje koja sadrži tri izbor- nika: Zaglavlje, Podnožje i Broj strani- ce. Za dodavanje zaglavlja dokumentu kliknite na gumb Zaglavlje – otvorit će se galerija gotovih stilova zaglavlja (sli- ka 29.). Kliknite na jednog od njih i va- še će zaglavlje poprimiti odabrani stil. Slika 30. Izgled dokumenta tijekom uređivanja zaglavlja i podnožja. 76 |
| 4. Obrada teksta Želite li sami oblikovati svoje zaglavlje, odaberite naredbu Uredi zaglavlje. Tijekom uređivanja zaglavlja ili podnožja dokument je u posebnome načinu rada – tekst je zasjenjen (što znači da je privremeno nedostupan), a za uređivanje su dostupne sa- mo površine zaglavlja i podnožja označene isprekidanim crtama (slika 30.). Osim toga, na vrpci se pojavi nova kartica Alati za zaglavlja i podnožja s karticom Dizajn. U zaglavlje i podnožje možete upisati tekst, umetnuti slike ili druge elemente. Sve što smje- stite u zaglavlje ili podnožje automatski će se prikazati na svim stranicama u dokumentu. Da biste brzo pozva- li uređivanje postoje- ćega zaglavlja ili podnožja, dvostruko kliknite na njihovo područje u doku- mentu. Kada ste završili s uređivanjem zaglavlja ili podnožja, kliknite na gumb Zatvori zaglavlje i podnožje da biste se vratili u uobičajeni način rada na dokumentu. Vježba 11. Otvorite datoteku s4vje11.docx. Uredite zaglavlje i podnožje na sljedeći način: 1. u zaglavlje upišite: na sredinu –“1. razred“, desno – ime vaše škole 2. u podnožje umetnite broj stranice/ukupan broj stranica – u sredinu i današnji datum – poravnato zdesna. Za umetanje broja stranice u podnožje u kartici Zaglavlje i podnožje odaberite gumb Broj stranice > Dno stranice. Riješite kviz za ponavljanje gradiva o Wordu: s4kviz2.htm Većina oblikovanja teksta i dokumenta koje smo ovdje opisali vrijede i u ostalim programi- ma iz Office paketa. Ako ih sada dobro naučite, lakše ćete ih tamo primijeniti. Ključne riječi 4. Ispišimo dokument Napokon nešto i opipljivo - ispis doku- menta. Prije toga, poželjno je provjeriti što će se ispisati. pretpregled ispisa, ispis dokumenta Prije nego što dokument ispišemo na papir, korisno je provjeriti izgled do- kumenta kako bismo uočili i otklonili mo- guće nedostatke. Za to upotrebljavamo Pretpregled ispisa (slika 31.). Pretpregled ispi- sa omogućava uvid u izgled do- kumenta, dakle, možemo vi- djeti dokument upravo onako kako bi izgledao da je ispisan. Slika 31. Pretpregled, odnosno pregled prije ispisa. 77 |
| 4. Obrada teksta Prije nego što pošaljete svoj dokument na ispis, provjerite: • imate li pisač priključen na računalo • je li uključen u struju i pravilno spojen na računalo • ima li u njemu dovoljno tinte, tonera ili trake • ima li papira i je li pravilno umetnut. Osim toga, provjerite je li vaš pisač pravilno postavljen u Windowsima. Pretpregled ispisa automatski se prika- zuje u drugome od- jeljku kartice Ispis. Tu možemo vidjeti kako je tekst smje šten na stranici, kolike su margine, kako izgledaju zaglavlja i podnožja itd. Dakle, vidimo dokument onako ka- ko bi se zaista ispisao na papir. Vježba 12. s4vje12.docx. Odaberite tab Datoteka (Backstage Otvorite datoteku prikaz) > Ispis. Nakon što ste pregledali dokument, kliknite na tab Datoteka kojim se vraćate u dokument. Kraći je način otvaranja Pretpregleda pomoću gumba na alatnoj traci za brzi pristup. Ako ste zadovoljni izgledom dokumenta, možete ga ispisati. Naj brži način ispisa klikom je na gumb Brzi ispis na alatnoj traci za brzi pristup. Word sadrži mnogobrojne moguć- nosti ispisa. Primjerice, možete ispisati samo jednu stranicu, nekoliko njih, parne i neparne stranice itd. Na slici 32. prikazan je dijaloški pro- zor Ispis kojim se zadaju postavke ispisa. 1 2 Za vrijeme pretpregleda prije ispisa ne možete mijenjati sadržaj dokumenta. 3 Vježba 13. 4 s4vje13.docx. Želimo is- Otvorite datoteku pisati od 1. do 6. stranice, i to po dvije stranice na jednome listu papira. 5 1. Odaberite tab Datoteka > Ispis. 6 2. Kod odabira stranica za ispis ( 4 ) u okviru Stranice upišite raspon stranica koje želite isprin- tati. Upišite 1–6. 7 3. U odjeljku Ispis ( 1 ) odredite 1 kopiju stranica. 4. U okviru ispisa Stranica po listu ( 10 ) odaberite 2 stranice. 5. Za veličinu papira odaberite A4 ( 8 ), a margi- ne Normalne ( 9 ). 6. Ispis potvrdite klikom na gumb Ispis. Svaki pisač ima drugačiji sistem ispisivanja. Prije nego što krenete s ispi- som velikoga broja stranica, najprije ispišite samo jednu da sa- znate koji je pravi način okretanja papira da bi ispis bio valjan. 78 8 9 10 Slika 32. Dijaloški prozor Ispis. Takvim ispisom veličina stranice smanjena je napola – dvi- je stranice dokumenta ispisat će se na jedan list papira. Word omogućava razna smanjivanja i povećavanja doku- menta tijekom ispisa na pisač. Primjerice, ako stranicu ve- ličine A4 želite ispisati na format A3, u okviru za veličinu stranice ( 8 ) odaberite A3. Pritom će Word razmjerno pove- ćati tekst i slike u skladu s odabranim formatom papira. |
| 4. Obrada teksta Oprez – kad jednom kliknete na gumb Brzi ispis, Word vas više ništa neće pitati. Dokument će biti poslan na ispis s već zadanim postavkama: cijeli dokument, u jednome primjerku, na predefinirani pisač. Što ako se tijekom ispisa sjetite da ste nešto zaboravili ili pogrešno upisali? Ne brinite se, ispis se može prekinuti ili odgoditi. Prekid/opoziv ispisa Da biste prikazali raspored ispisa dokumenata i opozvali neki zadatak ispisa, učinite sljedeće: Slika 33a. Ikona pisača u programskoj traci. 1. dvostruko kliknite na ikonu pisača u pro- gramskoj traci Windowsa (slika 33a.) 2. otvorit će se prozor pisača s rasporedom dokumenata po- slanih na ispis (slika 33b.) 3. kliknite na ispis koji želite za- ustaviti ili opozvati. Želite li tek privremeno zaustaviti ispis, primjerice ako u pisaču nema dovoljno papira pa ga morate umetnuti, odaberite naredbu Dokument > Zaustavi. Kada ste spremi, ispis nastavljate naredbom Dokument > Nastavi. Ako želite odustati od ispisa označenog dokumenta, to ćete učiniti naredbom Dokument > Odustani. Kraći, odnosno brži je način da jednostavno priti- snite tipku Delete na tipkovnici. Slika 33b. Raspored dokumenata za ispis. Ponekad se prekid ispisa ne aktivira odmah, pose- bice ako ispisujete dokument s većim brojem stra- nica. U takvoj situaciji pokušajte nekoliko puta priti- snuti tipku Delete. Ako to ne uspije, isključite pisač, pričekajte minutu i ponovo ga uključite. 4. Ako je potrebno ukinuti ispis svih dokumenata poslanih na ispis, odaberite naredbu Pisač > Odustani od ispisa svih dokumenata. POJMOVNIK MS Word – Microsoftov program za obradu teksta; prva komercijalna inačica pojavila se 1983. godine. Odlomak (Paragraph) – dio teksta koji se od susjednih odlomaka odvaja oznakom za prijelaz u novi redak (tip- kom Enter). Pejzažno usmjerenje ispisa (Landscape orientation) – ispis redaka teksta usporedno s duljom stranicom papira. Pokazivač miša (Mouse Pointer) – kosa strelica ili neki drugi simbol čije je kretanje zaslonom uzrokovano pomi- canjem miša. Portretno usmjerenje ispisa (Portrait orientation) – ispis redaka teksta usporedno s kraćom stranicom papira. Porubnica ili margina (Margin) – dio površine papira ili stranice knjige između teksta i ruba papira; postoji lijeva, desna, gornja i donja margina. Pretpregled ispisa – pogled na dokument u kojemu vidimo kako će se dokument ispisati na papir. Točka unosa (Insertion Point) – mjesto u dokumentu na kojemu se trenutačno unosi tekst. Obično je označeno trepćućom okomitom crtom. 79 |
| 4. Obrada teksta 5. Uređivanje tablica Ključne riječi elementi tablice, namještanje visine retka i širine stupca, spajanje ćelija, položaj tablice u tekstu, rubovi tablica, razvrstavanje podataka u tablici Da bi podaci bili pregledniji, možemo ih prikazati u obliku tablice. Tablice mogu sadržavati slike, tekst, pa čak i tablice unutar tablice. Sastoje se od niza ćelija formiranih u stupce i/ili retke (slika 34.). Slika 34. Elementi tablice Želimo li stvoriti ta- blicu, na mjesto unosa postavimo pokazivač miša i kli- š knemo lijevom tipkom miša. Iz kartice Umetanje odabere- mo grupu Tablice i kliknemo na Tablica. Prelaskom poka- zivača miša preko oznaka tablica, tablica se automatski iscrtava. Osim već otprije poznatih elemenata grupe Ilustracije, Snimka zaslona nova je značajka Worda 2010. Nakon što je tablica nacrtana, prikazuje se kartica Alati za tablice s dodatnim mo- gućnostima njezina uređenja. Slika 35. Grafičko stvaranje tablice Slika 36. Kartica Alati za tablice prikazana u dva dijela Umetanje tablice Postoji više načina umetanja tablice. Opisat ćemo dva: umetanje pomoću dijaloškoga okvira Umetanje tablice i pomoću alata Nacrtaj tablicu. Vježba 14. Umetnite tablicu s osam stupaca i šest redaka (slika 37. i slika 38.). 1. Postavite točku unosa na mjesto gdje želite umetnu- ti tablicu. Slika 37. Kartica Umetanje, grupa Tablice 80 |
| 4. Obrada teksta 2. Odaberite Umetanje > Tablica > Umetni tablicu. 3. U okvir Broj stupaca upišite 8. 4. U okvir Broj redaka upišite 6. 5. U odjeljku Postavke samoprilagodbe možete oda- brati: a) Fiksna širina stupca (Word automatski zadaje širinu stupca ili je zadajemo sami), b) Samoprilagodi sadržaju (prilagođavanje širine stupca sadržaju), Slika 38. Dijaloški okvir Umetanje tablice c) Samoprilagodi prozoru (širina stupca automat- ski se prilagođava širini prozora). Odaberite mogućnost Fiksna širina stupca i u okviru odaberite Automatsko. 6. Kliknite na U redu. Dodavanje pojedinih naredbi u alatnu traku. Vježbu spremite u datoteku s nazivom vjezba14.docx. U sljedećoj vježbi umetnut ćemo tablicu pomoću alata Nacrtaj tablicu u alatnoj traci za brzi pristup. Pri crtanju tablice alatom Nacrtaj tablicu aktivira se istoimeni alat, a pokazivač miša po- primi oblik olovke. Umetanje i crtanje tablice pomoću alata Nacrtaj tablicu Vježba 15. Budite maštoviti i napravite neobičnu tablicu. 1. Kliknite na alat Nacrtaj tablicu . Za označi- vanje cijele tablice kli- knemo na kvadratić s če- tverostranom streli- com u gornjemu lije- vom kutu tablice. 2. Držite pritisnutu lijevu tipku miša i razvucite okvir tablice. 3. Za ucrtavanje redaka vucite olovku-pokazivač vodorav- no od lijevoga ruba prema desnome rubu. 4. Za ucrtavanje stupaca vucite olovku-pokazivač okomito odozgo prema dolje. 5. Klikom na Nacrtaj tablicu ili zatvaranjem alatne trake za- vršavate crtanje tablice. Uređivanje tablica: s4video4.avi Slika 39. „Neobična“ tablica Označivanje i upisivanje u tablicu U sljedećoj tablici opisan je najjednostavniji postupak označivanja elemenata tablice – uporabom miša. Element tablice Način označivanja ćelija klikom miša unutar ćelije stupac klikom miša iznad stupca redak klikom miša s lijeve strane retka Alat koristite ako želite obrisati nepotrebne dijelove tablice kliknemo tek kad pokazivač miša promijeni oblik u crnu strelicu ili Tablica 5. Označivanje elemenata tablice 81 |
| 4. Obrada teksta Vježba 16. Otvorite dokument koji ste na- pravili u vježbi 14. Popunite ta- blicu podacima kao na slici 40. Popunjavanje tablice poda- cima: s4video5.avi. Slika 40. Djelomice formatirana tablica Kalendar Oblikovanje tablice Tekst u tablici oblikuje se slično kao i običan tekst. Vježba 17. Prethodno napravljenoj tablici želimo promijeniti visinu retka i širinu stupca. To možemo postići ili upotrebom dijaloškoga okvira Svojstva tablice ili ručno. Ručno podešavanje visine retka i širine stupca Promjena visine retka/širine stupca mišem Visinu redaka i širinu stupaca možete podešavati i ručno. Za promjenu visine redaka potrebno je postaviti pokazivač mi- ša na razdjelnicu, tj. crtu koja dijeli prvi i drugi redak. Pokazivač miša promijenit će oblik u dvostranu strelicu i ta- da pritisnite lijevu tipku miša. Pomicanjem prema dolje pove- ćavate, a pomicanjem prema gore smanjujete visinu retka. Sličnom tehnikom mijenjate i širinu stupca (slika 41.). Slika 41. Ručno podešavanje širine stupca Vježba 18. Tekst u tablici Kalendar želimo smje- stiti u sredinu ćelije. Devet je načina poravnanja (slika 42.). 1. Označite prvi stupac. 2. U brzome izborniku odaberite Poravnanje ćelije > Poravnaj po sredini lijevo. Slika 42. Poravnanje ćelije 3. Označite preostale stupce i u Poravnanju ćelije odaberite Poravnaj po sredini. Uređena tablica sada bi trebala izgledati ovako: Kako se ure- đuje tablica: s4vi- deo6.avi. Slika 43. Uređena tablica Kalendar 82 |
| 4. Obrada teksta Umetanje elemenata tablice Novu ćeliju umećemo odabirom Umetni > Umetanje ćelija. Želimo li u postojeću tablicu umetnuti određeni ele- ment (stupac, redak ili ćeliju), potrebno je označiti mjesto željenoga unosa. U brzome izborniku klikne- mo na Umetni, zatim biramo element koji želimo uba- citi (slika 44.). Vježba 19. Dodajmo našoj tablici Kalendar još jedan stupac zde- sna: 1. kliknite u neku ćeliju zadnjega stupca, 2. u brzome izborniku odaberite Umetni > Umetni stupce zdesna (dobit ćete još jedan stupac s desne strane od označenoga stupca). Slika 44. Dijaloški okvir Umetni Spojimo i podijelimo Ako želimo spojiti nekoliko ćelija u jednu ćeliju, u brzome izborniku odabrat ćemo Spoji ćelije. Želimo li ćeliju podijeliti na više manjih ćelija, označit ćemo ćeliju koju želimo po- dijeliti i u brzome izborniku odabrati Podijeli ćeliju. Vježba 20. Tablici Kalendar želimo dodati jedan gornji redak i upisati naslov Kalendar 2014./2015. 1. Označite prvi redak. 2. U brzome izborniku odaberite Umetni > Retke iznad. 3. Odaberite Spoji ćelije. 4. Upišite naslov, uredite ga i poravnajte u sredinu ćelije. 5. Ručno povećajte visinu retka. Tipkom Delete ne možete obrisati tablicu! Ako ozna- čimo tablicu i pritisnemo tipku Delete, obrisat ćemo samo sadržaj. Spajanje ćelija tablice: s4video7.avi. Obrubi i sjenčanje tablice Želimo li tablici promijeniti obrub i/ili je osjenčati, na kar- tici Dizajn u grupi Crtanje obruba otvorit ćemo dijaloški okvir Obrubi i sjenčanje. Vježba 21. Uredimo našu tablicu Kalendar iz vježbe 20. tako da joj promijenimo obrube. 1. Označite tablicu i na kartici Dizajn, grupa Crtanje obruba otvorite dijaloški okvir Obrubi i sjenčanje. 2. Na kartici Obrubi u odjeljku Postavka odaberite opci- ju Prilagodi. 3. U odjeljku Stil odaberite dvostruku valovitu crtu plave boje. Slika 45. Obrubi i sjenčanje 83 |
| 4. Obrada teksta Gumbi za umetanje vanjskih obruba tablice 4. U odjeljku Pretpregled pomoću gumbića primijenite oblikovanje na vanjske rubove tablice. Za dodavanje unutarnjega ruba tablice pratite sljedeće korake: 1. U odjeljku Stil odaberite iscrtkanu liniju, plave boje, debljine 1. Gumbi za umetanje unutarnjih obruba tablice 2. U odjeljku Pretpregled odaberite gumbiće s unutarnjim obrubima. U ovome koraku primijetit ćete da nemate gumbi- ća za dodavanje okomitih rubova. Najprije dodajte samo unutarnje vodoravne rubove, zatim označite sve retke osim prvoga i dodajte okomiti obrub. 3. U odjeljku Primijeni na odaberite Tablicu. U odjeljku Pretpregled pojedine obrube mo- žete birati klikom na gumbiće, a ujedno može- te i pratiti promjene izgleda ćeli- je/tablice. 4. Kilknite na U redu. Vježba 22. Istoj tablici obojimo prvi redak u plavo. Za dodavanje istih vanjskih i unutarnjih obruba do- voljno je u Postavkama obruba odabrati opciju Sve. 1. Označite redak > Obrubi i sjenčanje > odaberite karti- cu Sjenčanje (slika 46.). 2. U odjeljku Ispuna pronađite plavu boju. 3. Zadano sjenčanje primijeni- te na ćeliju. Uređena tablica treba izgledati ovako: Slika 46. Kartica Sjenčanje Dodatno uređivanje tablice: s4video8.avi Slika 47. Konačni izgled tablice Kalendar Ako tablica prelazi na novu stranicu, a želimo da se redak zaglavlja ponovi, na kartici Redak u odjeljku Mogućnosti uključimo opciju Ponavljaj kao redak za- glavlja na vrhu svake stranice. 84 |
| 4. Obrada teksta Razvrstavanje Upisane podatke u našoj tablici možemo i sortirati. Dva su načina sortiranja: uzlazno i silazno. Sortiranje – razvrstavanje Slika 48. Razvrstavanje podataka u tablice bli b či i l Za razvrstavanje podataka unutar tablice potrebno ih j je označiti i i zatim u k kartici i i P Polazno u grupi Odlomak odabrati alat Sortiraj. Alat za sortiranje Ako tablica sadrži redak zaglavlja, u dijaloškome okviru Sortiranje označit ćete Sadrži re- dak zaglavlja. Na taj ćete način spriječiti sortiranje podataka smještenih u zaglavlju. 6. Grafika u dokumentu Sada kada ste naučili upisivati i uređivati tekst, unesimo još malo “živosti” u dokument i pokažimo kako umetnuti sličice ili crtati u Wordu. gotovi crteži, isječak crteža, Clip Art, slikovne datoteke, crtanje oblika Ključne riječi U Wordov dokument možemo umetnuti mnogobrojne ukrase: fotografije, isječke crteža, gotove oblike, simbole, matematičke formule, pa čak i snimke zaslona. Neki od umetnutih dijelova mogu se i naknadno mije- njati, odnosno oblikovati, dok neki ne mogu. Za umetanje slika i crteža koristimo se grupom Ilustracije na kartici Umetanje (sli- ka 49.) 6.1. Umetanje crteža i slika Slika 49. Grupa Ilustracije za umetanje grafike. Jedan od načina umetanja slika u Wordov dokument gotove su sličice iz galerije crtež- nih isječaka (Clip Art). Dio tih sličica nalazi se na računalu, a (veći) dio na internetu. Vježba 23. Želimo umetnuti sliku sunca. 1. Postavite točku unosa na mjesto na koje želite umetnuti sliku. 2. Odaberite Umetanje > Ilustracije > Isječak crteža. Otvorit će se okno zadatka Isječak crteža. 85 |
| 4. Obrada teksta 3. U okvir Traži upišite Sunce i kliknite na gumb Idi. Uočite da na taj način nijedna sličica nije pronađena. Zato ćemo proširiti našu pretra- gu i na sličice s interneta. Slika 50a. Okvir Traži u. 4. U okviru Očekivani rezultati kliknite na op- ciju Sve vrste medijskih datoteka (slika 50a.) i uključite opciju Obuhvati sadržaj web-mjesta Office.com (slika 50b.). Pričekajte nekoliko trenutaka dok se sličice s interneta ne prenesu na vaše računalo. 5. Među pronađenim sličicama kliknite na neku koja vam se sviđa. 6. Sličica će se prenijeti na vaše računalo i prikaza- ti u dokumentu. Sliku koju umetnemo u dokument obično treba do- datno prilagoditi po veličini, po položaju ili načinu prelamanja teksta oko slike. Word početno postavlja sliku u ravnini s tekstom, pri čemu se reci teksta razmaknu kako bi napravili mje- sta za sliku. Ako želimo imati tekst uz sliku, tj. tekst oko slike, moramo dodatno prilagoditi prelamanje teksta oko slike. Slika 50b. Pronađeni isječci crteža. Vježba 24. Pretpostavimo da želimo da tekst obilazi oko lijevoga ruba slike: 1. Na početak teksta umetnite sliku iz datoteke s4vje24.png (zvijezda). 2. Kliknite desnom tipkom miša na sliku. 3. U padajućemu izborniku postavite pokazivač miša nad izbor Prelomi tekst. Prikazat će se sedam nači- na omatanja teksta oko slike: U ravnini s tekstom, Kvadrat, Zbijeno, Iza teksta, Ispred teksta, Vrh i Dno i Kroz. Prema ilustracijama vidite kako će tekst biti smješten uz sliku. Početno je postavljeno U ravnini s tekstom. 4. Budući da iz prikazanih minijatura ne vidimo s koje će se strane tekst omatati oko slike (želimo lijevo od slike), kliknite na Dodatne mogućnosti izgleda. Slika 51. Dijaloški okvir Izgled, kartica Omatanje teksta. 86 5. U odjeljku Omatanje teksta odaberite Samo lijevo. 6. Klikom na gumb U redu potvrdite odabir. |
| 4. Obrada teksta Kamo god da sada postavite sliku, tekst će se uvijek omatati, odnosno prelamati oko njezina lijevog ruba. Za crtanje u Wordu pogledajte videozapise s4video9.avi i s4video10.avi. 6.2. Crtanje u Wordu Word omogućuje stvaranje crteža pomoću gotovih obli- ka od crte i strelice do složenih geometrijskih likova. Umetanje gotovih oblika Da biste u dokument umetnuli gotov oblik, potrebno je odabrati karticu Umetanje i u grupi Ilustracije odabrati Oblici. Uređivanje umetnutoga oblika Iz okvira s izborom gotovih oblika odaberemo željeni oblik. Pri umetanju gotovoga oblika pojavljuje se karti- ca Alati za crtanje (slika 53.), na kojoj nam je omoguće- no dodatno uređivanje umetnutoga oblika. Slika 52. Kartica Alati za crtanje Slika 53. Kartica Alati za crtanje (prikazana u dva dijela) Želite li pri povećanju određenoga lika zadržati jednak oblik, držite pritisnutu tipku SHIFT. 87 |
| 4. Obrada teksta Vježba 25. 1. Otvorite novi dokument i od gotovih oblika umetnite oblik sunce. 2. Držeći lijevu tipku miša, odredite veličinu lika. Grupa Stilovi oblika 3. Uredite ga u grupi Stilovi oblika (dodajte sjenu, zao- krenite oblik). a) Odaberite žutu boju ispune oblika. Slika 54. Sunce Slika 55. Prikaz promjene oblikovanja bojom ispune Za dodava- nje efekata gotovomu obliku koristi- te Efekti oblika. b) Za boju konture (crte) oblika odaberite narančastu. Slika 56. Prikaz promjene oblikovanja bojom crte Za dodatno uređenje umetnutoga oblika na kartici Oblikovanje u grupi Stilovi oblika otvo- rite dijaloški okvir Oblikovanje oblika gdje se nalaze sve raspoložive postavke oblika. Grupiranje i razgrupiranje grafičkih oblika: s4video12.avi. 88 |
| 4. Obrada teksta Umjetnički tekst – WordArt Za dodatno uređivanje na- pisanoga teksta možemo upotrijebiti poseban alat WordArt. Koristimo ga za stvaranje raznih efekata na tekstu. Vježba 26. Želimo umetnuti umjetnički oblikovan tekst u postojeći dokument: 1. Na kartici Umetanje oda- berite alat WordArt. 2. Odaberite neki od ponu- đenih stilova (slika 57.). Slika 57. Galerija stilova WordArt. Slika 58. Oblikovanje efekata teksta Odabirom stila pojavi se tekstni okvir u koji unosite željeni tekst i grupa WordArt stilovi, gdje imate dodatne mogućnosti oblikovanja teksta pomoću dijaloškoga okvira Oblikovanje efekata teksta. 3. U tekstni okvir unesite neki tekst i oblikujte ga po želji. Provjerite svoje znanje uz prezentaciju s4prez1.ppsx i kvizove s4kviz3.htm, s4kviz4.htm i s4kviz5.htm. 6.3. Umetanje simbola Simboli su posebna vrsta pisma, odnosno, znakovi koji se ne mogu jednostavno dobiti tipkovnicom. Primjerice, to su grč- ka slova, matematički simboli, oznake valuta, strelice itd.. Simboli nisu grafički oblici pa ih možemo oblikovati kao i svaki drugi tekst. Simboli su znakovi ne- k o g a pisma, primje- rice stranoga jezika, za koje ne postoje tipke na tipkovnici. Najjednostavniji način umeta- nja simbola jest da na kartici Umetanje u grupi Simboli kli- knete na gumb Simbol. Otvorit će se okvir kao na slici 59. u Slika 59. Osnovni simboli. kojemu je dovoljno kliknuti na željeni simbol i on će se prenijeti u dokument. Ako vam simboli iz okvira Simboli nisu dovoljni, kliknite na Više simbola. Otvorit će se prozor Simbol (slika 60.) sa svim znakovima i simbolima raspoloživima na računalu. Slika 60. Prozor Simbol. 89 |
| 4. Obrada teksta 7. Dodatne mogućnosti Sve je to lijepo, ali ima li Word još neke mogućnosti? Primjerice, može li na vrijeme pre- poznati očitu pogrešku tijekom pisanja i ispraviti je? Da, Word može i mnogo više od toga. Ključne riječi postavke jezika, postavke tipkovnice, jezična traka, provjera pravopisa i gramati- ke, samoispravak, pronalaženje i zamjena izraza Word je opremljen raznim dodatnim mogućnostima, od kojih nas ponajprije zanima mo- gućnost prepoznavanja i ispravljanja pogrešaka tijekom pisanja. 7.1. Postavke jezika Mogli bismo reći – tko piše, taj i griješi. Da bi Word mogao automatski prepoznati pogrešku tijekom pisanja, najprije mora znati u kojemu jeziku pišete. Pri tome su ključne regio- nalne postavke u operacijskome sustavu Windows. Naime, tu je zapisano koji je vaš zadani jezični standard, kao i kojom se vrstom tipkovnice koristite. Prema jezičnome stan- dardu za Hrvatsku iza godine uvijek dolazi toč- ka. Normirani decimalni simbol jest zarez. Da biste provjerili regionalne postavke Windowsa, odaberite Upravljačka ploča > Regija i jezik. Te su postavke važne jer ih Word koristi u svojim jezičnim postavkama, odnosno za prepoznavanje pogrešaka tijekom pisanja i nuđenje pomoći oko njihova ispravka. Do jezičnih postavki u Wordu do- lazimo slijedom naredbi Datoteka > Mogućnosti > Jezik (slika 61.). Slika 61. Jezične postavke u Wordu (dio). Privremena promjena zadanoga jezika Odabirom jezika zapravo postavljate zadana pra- vopisna i gramatička pravila. U skladu s njima Word će “lektorirati” tekst i otkriti pogreš- ke u njemu. Što kada u nekom dokumentu trebate napisati dio teksta na, primjerice, engleskome je- ziku? U takvim slučajevima upotrijebit ćete privremenu promjenu zadanoga jezika. Promjena jezika Da biste počeli pisati tekst na nekome stranom jeziku, na statusnoj traci kliknite na gumb za promjenu jezika (prikazuje trenutačno aktivni jezik). Otvara se dijaloški okvir Jezik s popisom stranih jezika (slika 62). Međutim, možete odabrati samo one koji ispred naziva imaju oznaku . To su jezici za koje je instaliran skup pravopisnih i gra- matičkih pravila. Hrvatska inačica Officea obično nudi osnovni skup stranih jezika: engleski, njemački, fran- cuski, talijanski, španjolski i srpski. Zatreba li vam neki drugi strani jezik, morat ćete ga nak- nadno instalirati. 90 |
| 4. Obrada teksta Sličan je postupak i ako imate već napi- san tekst. Najprije ga označite, a onda mu gore opisanim postupkom promije- nite jezik. Na hrvatski jezik vraćate se istim po- stupkom – u prozoru Jezik odaberete Hrvatski (Hrvatska). Za svaki tekst ili njegov dio Word pamti u kojemu je jezičnom standardu napi- san. Dokument može sadržavati dijelo- ve obilježene različitim jezicima. Promjena tipkovnice Neki strani jezici imaju slova i znakove kojih nema na našoj tipkovnici. Slično je i ako pišete programski kôd gdje se koriste vitičaste i uglate zagrade. U obama sluča- jevima morat ćete promijeniti jezični standard tip- kovnice. Slika 63. Izbornik jezične trake za tipkovnicu. Na programskoj traci kliknite na jezičnu traku. . Njome bi- Obično je minimizirana i ima oblik rate jezični standard s odgovarajućim rasporedom i slovima/znakovima tipkovnice (slika 63.). Slika 62. Naredba za odabir jezika teksta. Za brzu promjenu rasporeda tipkovnice pritisnite tipke Alt+Shift. 7.2. Provjera pravopisa Ako drugačije nije zadano, Word automatski provjerava pravopis i gramatiku. Lekturu izvodi u skladu s odabranim jezičnim standardom čitava dokumenta ili njegovih pojedi- nih dijelova (ako sadrže različita jezična obilježja). Pronađene pravopisne pogreške obilježava crvenom valovitom crtom, a gramatičke po- greške zelenom (slika 64.). Provjera pravopisa može se primjenjivati au- tomatski tijekom pisanja i/ili naknadno. Crvena valovita crta – pravopisna pogreška Zelena valovita crta – gramatička pogreška Slika 64. Otkrivanje pogrešaka u engleskome i hrvatskome jeziku. U tekstu napisanome hrvatskim jezikom Word izvodi samo provjeru pravopisa. Dakle, ne provjerava gramatiku. 91 |
| 4. Obrada teksta Provjera pravopisa tijekom pisanja Da bi Word provjeravao pravopis tijekom pisanja, mora biti uključena automatska provjera pravopisa, što je zadana postavka Worda (slika 65.). Želite li isključiti automatsku provjeru pravopisa, ostavi- te prazan potvrdni okvir Provjeravaj pravopis tijekom upisivanja. Automatsku provjeru možete i samo privre- meno isključiti tako da odredite iznimke. Slika 65. Postavke jezične provjere. Nakon što Word otkrije pogrešno napisanu riječ i podvuče je crve- nom valovitom crtom, kliknite desnom tipkom miša na nju kako bi se otvorio skočni izbornik. Iz ponuđenih riječi (ispisane po- debljano) odaberite odgovarajuću, odnosno pra- vilno napisanu (slika 66.) Slika 66. Izbornik s predloženim korekcijama. Provjera pravopisa napisanoga dokumenta Ručna provjera pravopisa Za ručno pokretanje provjere pravopisa i gramatike kliknite na alat Pravopis i gramatika u kartici Pregled na alatnoj vrpci ili pritisnite funkcijsku tipku F7. Word će označiti svaku podcrtanu riječ i ponuditi prijedloge za ispravak (sli- ka 67.). Možete učiniti nešto od sljedećega: • odabrati jednu od predloženih riječi • zanemariti ispravak (na trenutačnome mjestu ili u cijelome dokumentu) • označenu riječ dodati u Wordov rječnik, nakon čega je više neće prijav- ljivati kao pogrešnu. Wordov pravopis radi zadovoljavajuće, ali nije savršen. Radije se oslonite na svoje znanje, a ako niste sigurni, provjerite u hrvatskome pravopisu. Slika 67. Interaktivno popravljanje pogrešaka. 92 |
| 4. Obrada teksta 7.3. Samoispravak Nerijetko se događa da pojedine riječi ili izraze sustavno pišemo pogrešno. Primjerice, umjesto strelice -> napi- šemo -<, ili uljučiti umjesto uključiti. Za takve primjere upotrijebit ćemo Wordov samoispravak do kojega dola- zimo nizom Datoteka > Mogućnosti > Jezična provjera > Mogućnosti samoispravka (slika 68.). Možete samoispravljati znakove, simbole, izraze pa čak i skraćenice i akronime pretvarati u pune nazive. 7.4. Pronalaženje i zamjena izraza Napisali ste podulji referat o zaštiti od računalnih virusa i predali ga mentoru na prosudbu. Međutim, savjetuje vam da izraz antivirusni zamijenite s protuvirusni. Da nije Wordovih mogućnosti pronalaženja i zamjene izraza, da- nima biste popravljali tekst i još uvijek ne biste bili sigur- ni jeste li zamijenili baš svaki izraz. Pronalaženje izraza Za traženje određenoga izraza u tekstu upotrebljava- mo naredbu Pronađi u grupi Uređivanje na alatnoj kar- tici Polazno. Uz lijevi rub prozora otvorit će se naviga- cijsko okno u kojemu ćete odrediti što točno tražite (slika 69.). Zbog razlike u padežima, u hrvatskome jeziku morate dobro promisliti što ćete upisati tijekom pretraživanja. Slika 69. Navigacijsko okno za traženje. Osim izraza u tekstu, možete tražiti i određenu vrstu objekata u dokumentu: slike, tablice, jednadžbe, fu- snote i komentare. Slika 68. Osim već zadanih samoispravaka, možete dodati i svoje. Izraz možete zamije- niti krećući se od mjesta do mjesta u tekstu ili sve odjed- nom. Zamjena izraza Za traženje određenoga izraza u tekstu kliknite na naredbu Zamijeni na kartici Polazno u grupi Uređivanje. U otvorenome dijaloškome okviru upišete izraz koji tražite i čime ćete ga zamijeni- ti (slika 70.). Na raspolaganju su vam brojne dodatne opcije kojima precizno određujete sa- držaj i način pretrage. Za dodatne opcije kliknite na gumb Više. Želite li pretraživati izraz s obzirom na oblikovanje teksta (npr. boju, vrstu i veličinu pisma, for- mat odlomka itd.), kliknite na gumb Oblik. Slika 70. Dijaloški okvir Traženje i zamjena. 93 |
| 4. Obrada teksta 8. Slanje i razmjena dokumenata Sada kada znate napisati i oblikovati dokument, možete ga podijeliti s drugima. U tome će vam pomoći Wordove mogućnosti namijenjene razmjeni dokumenata. Ključne riječi skupno (cirkularno) pismo, slanje dokumenata, prilagodba alatne vrpce 8.1. Skupno pismo U poslovnoj korespondenciji često je isti dokument (primjerice, pozivnicu na neki doga- đaj, opomenu za kašnjenje uplate i sl.) potrebno poslati većemu broju primatelja. Takav dopis ne piše se za svakoga primatelja zasebno. Umjesto toga, kreira se obrazac čiji se sadržaj združuje s podacima primatelja i tako nastaje skupno pismo. Na svakoj stranici skupnoga pisma isti je sadržaj, ali s različitim osobnim podacima svakoga primatelja. Da biste pokrenuli postupak stvaranja skupnoga pisma, kliknite na na- redbu Pokreni cirkularna pisma na kartici Skupna pisma u grupi Pokretanje cirkularnih pisama. Nekoliko je vrsta skupnih pisama koje možete napraviti: cirkularno pismo, omotnice, natpisi (naljepnice) i poruke e-pošte. Ovdje ćemo pokazati kako se izrađuju cirkularna pisma. Za cirkularno pismo trebaju vam dva dokumenta: • glavni dokument, tj. obrazac koji sadrži zajednički sadržaj • datoteka s podacima primatelja. Iako ove dokumente možete izraditi i tijekom postupka izrade skupnoga pisma, bolje je ako ih imate već pripremljene. Glavni dokument s4dopis.docx, s kojim ćemo raditi vježbu, pronaći ćete u mapi s4Vjezbe. Sadržaj dopisa prikazan je na slici 71. Dva načina izrade skupnog pisma Cirkularno pismo izra- đujemo na dva nači- na: • ručno, nakon što u Pokreni cirkularna pisma odaberemo opciju Pisma • automatski, kli- kom na opciju Postepeni čarob- njak za cirkularna pisma. U ovome pokaznom primjeru odabrat će- mo izradu uz pomoć Wordova čarobnjaka. 94 Slika 71. Sadržaj glavnoga dokumenta skupnoga pisma. |
| 4. Obrada teksta Vježba 27. s4dopis.docx i u Pokreni Otvorite dokument cirkularna pisma odaberite Postepeni čarobnjak za cirkularna pisma. Uz desni rub prozora prika- zat će se okno Cirkularna pisma (slika 72.). Tu će vas čarobnjak provesti kroz izradu cirkularnoga pisma u šest lakih koraka. Čarobnjak za izradu skupnog pisma 1. korak: Odabir vrste dokumenta Odaberite opciju Pisma jer izrađujemo cirkularno pismo. Kliknite na poveznicu Sljedeće. 2. korak: Polazni dokument Vaš je polazni dokument dopis koji ste upravo otvorili pa odaberite opciju Koristi trenutni doku- ment. 3. korak: Odabir primatelja Slika 72. Dijaloški okvir čarobnjaka za izradu skupnog pisma. Kao izvor podataka može poslužiti postojeći popis, kontakti iz Outlooka, a možete kre- irati i novi popis. Kliknite na link Pogledaj pa u mapi s4Vjezbe pronađite dokument s4adrese.docx i otvorite ga. U novootvorenome okviru učitate podatke (slika 73.). Možete ih sortirati, filtrirati, tj. odabrati samo neke iz popisa, provjeriti ima li du- pliciranih stavki itd. Kliknite na gumb U redu i prijeđite na idući korak. 4. korak: Napišite pismo Postavite pokazivač miša na mjesto gdje želite da se ispiše adresni blok (podaci koji se vide kroz prozirni otvor omotnice). Kliknite na poveznicu Adresni blok, koja vodi do izbora poda- taka. Za fino podešavanje podataka i oblika u kojemu će biti sadržani u adresno- me bloku koristite se gumbom Podudarna polja. Slika 73. Podaci učitani iz postojećega popisa. Želite li u tekstu dodati još koji podatak iz izvora podataka, koristite se gumbom Dodatne stavke. To ćemo i učiniti, pa ćete u tekstu riječ “Poštovani” zamijeniti s poljem titula. 95 |
| 4. Obrada teksta 5. korak: Pretpregledajte pisma U pretpregledu dokumenta možete provjeriti kako će izgledati buduće skupno pismo i prikazuju li se podaci onako kako ste zamislili. Sukladno tomu, dokument možete još oblikovati (slika 74.). 6. korak: Dovršenje spajanja U završnome koraku kliknite na poveznicu Uređivanje pojedinačnih pisama da bi se otvorio završni skupni dokument koji ima onoliko stranica koliko je primatelja. Ako je potrebno, možete ga dodatno urediti. Promijenite mu zadano ime i spre- mite ga u računalo. Slika 74. Pretpregled budućega skupnog pisma (dio) s umetnutim podacima primatelja. Kada idući put otvorite glavni dokument (dopis.docx), pri- kazat će se uvodna poruka kao na slici 75. zato što je dokument sada povezan s izvorom podataka (adrese. docx). Želite li prekinuti tu vezu, kliknite na gumb Ne. Slika 75. Upozorenje o povezanosti obrasca s izvorom podataka. 8.2. Priprema i slanje dokumenta Ako ste se u nekome dokumentu koristili nestandardnim ili dodatnim pismima, drugi ko- risnici koji na svojim računalima nemaju takva pisma neće ispravno vidjeti vaš doku- ment. Umjesto teksta vidjet će samo kvadratiće. Osim toga, ponekad ćete željeti da dru- gi ne mogu mijenjati vaš originalni dokument, nego ga samo čitati. Nepromjenjiv oblik dokumenta MHT format 96 U obama opisanim slučajevima rješenje je u pretvaranju Wordova dokumenta u jedan od nepromjenjivih oblika. Word omogućava da .docx dokument pohranite u Adobe PDF ili Microsoft XPS format. Tako nastali dokumenti čuvaju originalni izgled vašega teksta (zadržavaju pisma, oblikovanja i slike), čitljivi su na gotovo svim platformama i nije im moguće (tako lako) promijeniti sadržaj. Za kreiranje PDF ili XPS dokumenta odaberite Datoteka > Spremanje i slanje > Stvori PDF/XPS dokument ili neposredno Create Adobe PDF. Nadalje, Wordov dokument može se pohraniti u MHT format, što ga zapravo pretvara u web-strani- cu. Dodatna je prednost što takva web-stranica u sebi sadrži i slike, što inače nije slučaj s “običnim” HTML web-stranicama. Za pretvara- nje dokumenta u web-stranicu odaberite Datoteka > Spremanje i slanje > Promijeni vr- stu datoteke > Web-arhiva (*.mht, *.mhtml). |
| 4. Obrada teksta 8.3. Prilagodba alatne vrpce Od inačice 2010 sve aplikacije iz programskog paketa Office omogućavaju prilagodbu izgleda i sadržaja alatne vrpce. Minimiziranje vrpce Vrpca s alatima zauzima tri retka, što umanjuje pogled na radnu površinu dokumenta. Da biste povećali radnu površi- nu po visini, možete privremeno minimizirati alatnu vrpcu. Tome služi gumb u obliku strelice u gornjem desnom kutu prozora (slika 76.). Slika 76. Gumb za minimiziranje vrpce s alatima. Nakon minimiziranja, vrpca je privremeno sakrivena tako da ne zauzima prostor u su- čelju prozora. Ponovno prikazivanje vrpce, odnosno vraćanje na njenu uobičajenu vi- . sinu vršimo klikom na gumb Prilagodba vrpce Osim prilagodbe alatne trake za brzi pristup, Word omogućava i prilagodbu sadržaja vrpce s alatima. To znači da možemo odrediti koje će alate, odnosno naredbe prikazi- vati. Za prilagođavanje sadržaja alatne vrpce kliknite na Datoteka > Mogućnosti i tu odabe- rite grupu Prilagodba vrpce (slika 77.). U izborniku Odaberite naredbe iz odaberite Sve naredbe kako biste dobili popis svih Wordovih naredbi i alata. Željenu naredbu iz lijevog okvira dodajete na vrpcu (desni okvir) klikom na gumb Dodaj. Kada želite ukloniti pojedinu naredbu ili grupu naredbi, označite je u desnom okviru i kliknite na gumb Ukloni. Osim toga, iz vrpce možete ukloniti čitave kartice alata. Potvrdnim okviri- ma označite ko- je kartice želite/ ne želite imati na vrpci. Zamijetite na sli- ci 77. da gumbi- ma Nova kartica i Nova grupa mo- žete kreirati svo- je vlastite kartice i grupe naredbi/ alata. Slika 77. Prilagodba sadržaja vrpce s alatima. 97 |
| 5. Proračunske tablice 1. Uvod u proračunske tablice Proračunske tablice Koji će razred imati najviši postotak petica? Hoće li to biti prošlogodišnji 1.b? Ispecite tortu, podijelite je prema uspjehu i pogledajte čiji će komad biti najveći. Ključne riječi Slika 1. Ikona programa Microsoft Excel 2010. dijelovi proračunske tablice, Excel, otvaranje i spremanje radne knjige, prikaz više radnih knjiga, radni list, aktivna ćelija, stupac, redak, oblici pokazivača miša Excel 2010 program je koji dolazi u sklopu programskoga paketa Microsoft Office 2010. Upotrebljavamo ga za izradu i oblikovanje prora- čunskih tablica u kojima pratimo podatke, analiziramo ih, upotrebom podataka pišemo formule za različite izračune, grafički ih prezentiramo ili pak izrađujemo jednostavne baze podataka. 1.1. Osnovni elementi programa Excel 2010 Excel se pokreće, baš kao i ostali programi paketa Microsoft Office, na neki od sljedećih načina: • odabirom glavnoga izbornika Start > Svi programi > Microsoft Office > Microsoft Office Excel 2010. • ako na radnoj površini postoji ikona programa Excel, mišem dvostruko kliknemo na nju • dvostrukim klikom miša na neku Excelovu datoteku u programu Windows Exploreru Slika 2. Pokretanje programa Microsoft Excel 2010. Kod pokretanja programa u Excelovu prozoru otvara se prazan Excelov do- kument, kojemu je program automatski dodijelio naziv Knjiga1 (slika 3.). 2 1 3 6 8 7 4 5 Slika 3. Prozor programa Microsoft Excel 2010. 9 98 8 |
| 5. Proračunske tablice Uz uobičajene elemente prozora, naslovnu traku 1 , alatnu traku za brzi pristup 2 , kar- tice na vrpci 3 i statusnu traku 4 s alatima za zumiranje 5 , Excelov prozor sadrži ne- ke specifične dijelove: Elementi prozora Dokumente Excela 2010 prepoznajemo po nastavku .xlsx. 6 traku formule, 7 kartice radnih listova i 8 radni dio – list u obliku tabli- ce. Traka smještena između vrpci i radnog prostora (slika 4.) sasto- ji se od dvaju dijeova: • Okvir naziva – služi za pri- kaz adrese aktivne ćelije • Traka formule – prikazuje sadržaj aktivne ćelije ili for- mulu, a služi i za njihovo upi- sivanje. Radni je dio list u obliku tablice koja se sastoji od stupaca i redaka. Stupci su označeni slovima od A do XFD, a reci brojevima od 1 do 1048576. Na presjeku stupca i retka nalazi se ćelija. Aktivnu ćeliju prepoznajemo po debljemu obrubu i malome kvadratiću u njezinu do- njem desnom kutu. Na slici 4. u okviru naziva vidi se adresa trenutno aktivne ćelije B5, a u traci formule ispisan je njezin sadržaj. Slika 4. Prikaz aktivne ćelije. Aktivna ćelija Zatvaranje Excela Na dnu prozora vidljiv je izbornik s karticama radnih listova (slika 5.). Za zatvaranje Excela upotrijebite jedan od sljedećih načina: 1. kliknite mišem na gumb s oznakom mu desnom kutu naslovne trake. koji se nalazi u gornje- 2. odaberite karticu Datoteka > Izlaz 3. kliknite mišem na ikonu Excela i odabirite naredbu Zatvori. Slika 5. Izbornik radnih listova s aktivnim radnim listom Ocjene. 1.2. Otvaranje i spremanje radne knjige Za stvaranje novoga dokumenta, odnosno radne knjige, odaberite Datoteka > Novo, pa dvaput kliknite na Prazna radna knjiga (slika 6.). Otvaranje novoga dokumenta: s5video1.avi. Radna knjiga sprema se na jedan od sljedećih načina: 1. odabirom Datoteka > Spremanje 2. klikom na gumb Spremanje na alatnoj traci za brzi pristup 3. pritiskom kombinacije tipki Ctrl+S. Slika 6. Izbornik Datoteka > Novo. 99 |
| 5. Proračunske tablice Spremanje i zatvaranje dokumenta Vježba 1. Spremanje radne knjige: 1. odaberite Datoteka > Spremanje 2. u Navigacijskome oknu odaberite mapu u koju ćete spre- miti radnu knjigu 3. u okviru Naziv datoteke: upišite ime Prva radna knjiga 4. u okviru Spremi u obliku: ostavite Radna knjiga programa Excel (*.xlsx) 5. kliknite na gumb Spremi 6. odabirom Datoteka > Zatvori zatvorite datoteku. Spremanje i zatvaranje dokumenta: s5video2.avi. Za dodatne mogućnosti spremanja dokumenta, poput promjene vrste datoteke u prikazu Backstagea odaberite naredbu Spremanje i slanje. Postupak otvaranja postojećega dokumenta jednak je ono- me u MS Wordu. Slika 7. Odabir dodatnih mogućnosti spremanja radne knjige. Odabirom Datoteka > Nedavno možete otvoriti nedavno ko- rištene radne knjige. Da biste otvorili radnu knjigu Prva radna knjiga.xlsx, koju ste spremili u prethodnoj vjež- bi, klinite na Datoteka, odaberite Otvori i u dijaloškom prozoru pronađite radnu knjigu. Otvaranje postojeće radne knjige: s5video3.avi. 1.3. Dijelovi proračunske tablice Radna površina Excelova prozora jedna je velika tablica, a naziva se Excelov radni list. Radni list ispunjen je pravokutnicima, ćelijama koje se nalaze na sjecištu stupaca i re- daka. Svaka ćelija ima svoju jedinstvenu adresu koju čine oznaka stupca i broj retka na čijemu se sjecištu nalazi. Primjerice, adresa B5 adresa je ćelije na sjecištu stupca B i retka 5 (slika 8.). Ćelija na adresi B5 ozna- čena je debljim obrubom i malenim kvadratićem u njezinu desnom donjem kutu, to je aktivna ćelija, a njezina adresa uvijek se prikazuje u okviru naziva. Svaka ćelija ima jedinstvenu adresu koju čine oznaka stupca i broj retka na čijemu se sjecištu na- lazi i samo jedna ćelija može biti aktivna. Ćelija postaje aktivna kada na nju kliknemo mišem ili je označimo upotrebom tipkovničkih prečaca (tablica 1.). Slika 8. Radna knjiga s aktivnom ćelijom i pokazivačem miša. 100 |
| 5. Proračunske tablice Vježba 2. Otvorite novu radnu knjigu i redom učinite aktivnima sljedeće ćelije: A7, B3, F6, G11, H125, XI5555. prečaci , Ctrl + akcija , pomicanje aktivne ćelije u smjeru odabrane stre- lice od trenutne pozicije aktivne ćelije , , , , Rješenje: Za označavanje ćelije A7, B3, F6, G11 jedno- stavno redom kliknite u njih. Za označavanje ćelija poput H125 i XI5555 učinite sljedeće: 1. kliknite mišem u okvir naziva Page Up, Page Down pomicanje aktivne ćelije na prvu iduću punu će- liju u smjeru odabrane strelice; ako nijedna ćeli- ja nije puna, postavit će se na kraj redaka ili stu- paca, ovisno o smjeru strelice pomicanje aktivne ćelije za jedan ekran gore, odnosno dolje 2. upišite adresu ćelije, primjerice XI5555 Alt + Page Up, Alt + pomicanje za jedan ekran ulijevo, pomicanje za Page Down jedan ekran udesno 3. pritisnite tipku Enter. Home pomicanje na početak retka Ctrl + End pomicanje na posljednju ćeliju s podatkom u rad- nom listu Ctrl + Home povratak na prvi stupac prvog retka (ćelija A1) Ctrl + Backspace povratak pogleda na aktivnu ćeliju Radni listovi služe za popisivanje, organizi- ranje i analizu podataka. Podaci se istovre- meno mogu unositi i uređivati na više radnih listova i na njima se mogu izvoditi proraču- ni temeljeni na unesenim podacima. Na izborniku radnih listova (slika 9.) nalaze se kartice s nazivima radnih listova. Pri po- kretanju Excela zadano se otvaraju tri radna lista. Radne listove odabiremo klikom na karticu radnoga lista. Tablica 1. Prečaci kretanja kroz tablicu radnog lista. Radna knjiga mora imati barem jedan radni list, a unutar Excelova prozora može se istovremeno otvoriti i više radnih knjiga (slika 10.). Slika 9. Izbornik radnih listova Broj radnih listova ograničen je veliči- nom dostupne rad- ne memorije. Slika 10. Tri radne knjige otvorene u Excelovu prozoru. 101 |
| 5. Proračunske tablice Vježba 3. Razmještanje radnih listova Otvorite redom tri radne knjige i razmjestite ih u Excelovom prozoru kao na slici 10. Rješenje: 1. Odaberite kartica Prikaz > Prozor > Razmještaj sve 2. U dijaloškome okviru Raspoređivanje prozora oda- berite Popločeno i kliknite na U redu (slika 11.). Provjerite svoje znanje: s5kviz1.htm i s5kviz2. htm. Označivanje ćelija uvježbajte programom s5excel.exe. Slika 11. Dijaloški okvir Raspoređivanje prozora 2. Prilagođavanje tablice Ćelija do ćelije i nije neka šminka. Želite li tablici dati malo osobnog stila, naučite kako je dodatno urediti i oblikovati. Ključne riječi označivanje, kopiranje, premještanje, čišćenje, brisanje, poništavanje, umetanje, podešavanje visine i širine 2.1. Označivanje dijelova tablice Označavanje ćelija Raspon ćelija Podatke upisane u ćelije Excelove tablice možemo dodatno oblikovati, kopirati, premje- štati i sl. Prije oblikovanja, potrebno je označiti ćelije. Jednu ćemo ćeliju označiti tako da mišem kliknemo na nju. Označena ćelija postaje ak- tivna ćelija i u nju možemo upisati sadržaj. Više označenih susjednih ćelija čine raspon. Raspon ćelija određen je adresama ćelije u gornje- mu lijevom i donjemu desnom kutu raspona, odvo- jenima dvotočkom, primjerice D3:F8 (slika 12.). Vježba 4. s5vje4.xlsx i označite Otvorite radnu knjigu raspon zeleno obojenih ćelija od D3 do F8. Rješenje: 1. Otvorite radnu knjigu. 2. Kliknite mišem u ćeliju D3, držite pritisnutu lijevu tipku miša i povucite dijagonalno do ćelije F8. Slika 12. Označen raspon ćelija od D3 do F8. Označenoj grupi ćelija promijenit će se boja po- zadine. Samo će aktivna ćelija unutar označene grupe biti prikazana standardnom, bijelom bojom (slika 12.). Označivanje raspona ćelija: s5video4.avi 102 |
| 5. Proračunske tablice Da biste poništili označavanje, klikni- te na bilo koju ćeliju tablice radnoga lista. Slika 13. Označavanje nesusjednih ćelija. Ž Želite li označiti više pojedinačnih ćelija ili više grupa ćelija koje nisu jedna pokraj druge, označite jednu ćeliju ili jedan raspon ćelija i držeći pritisnutu tipku Ctrl označite sljedeću nesusjednu ćeliju ili raspon. Označivanje nesusjednih ćelija: s5video5.avi. Označivanje redaka, stupaca i cijeloga radnog lista Da biste označili cijeli stupac ili cijeli redak, kliknite na zaglavlje retka ili stupca koji želite označi- ti. Pokazivač miša nad zaglavlji- ma poprima izgled crne strelice. Za označavanje nesusjednih re- daka/stupaca upotrijebite tipku Ctrl. Za označivanje cijele tablice radnoga lista kliknite mišem na oznaku tablice u gornjemu lije- vom kutu, iznad oznake retka 1 i prije oznake stupca A (slika 15.). Radni list možete označiti i kombinaci- jom tipki Ctrl + A ili pomoću Shift + Ctrl u kombinaciji s razma- knicom. Slika 14. Označen stupac C. Označivanje redaka i stupaca: s5vi- deo6.avi. Slika 15. Označena tablica radnoga lista. 103 |
| 5. Proračunske tablice 2.2. Kopiranje i premještanje Naredbe Kopiraj, Izreži i Zalijepi već ste susreli u raznim programima (MS Word, MS PowerPoint …). Naravno, upotrebljavat ćete ih i u Excelu gdje se također nalaze na kartici Polazno u grupi Međuspremnik. Slika 16. Grupa Međuspremnik Kopirati možemo sadržaj jedne ili više ćelija. Ćelije čiji sa- kartice Polazno. držaj želimo kopirati najprije moramo označiti. Kao i u ve- ćini programa paketa Office sadržaje možemo kopirati na više načina: • pomoću izbornika prečaca • naredbama iz grupe Međuspremnik • povlačenjem pomoću miša. Vježba 5. Otvorite radnu knjigu s5vje5.xlsx i kopirajte plavo obojena područja tablice radnoga lista. Rješenje: 1. Označite raspon ćelija B3:E7 (vidi sliku 17.). 2. Kliknite desnom tipkom miša na označeno područje i u izbor- niku prečaca odaberite naredbu Kopiraj. 3. Desnom tipkom miša kliknite na ćeliju u koju želite kopirati sadr- žaj, primjerice D9, u okviru Mogućnosti lijepljenja (slika 18.) oda- berite prvu mogućnost, naredbu Zalijepi. Kopirati možete i pozivom naredbi Kopiraj pa zatim Zalijepi s kar- tice Polazno > Međuspremnik. Pri odabiru naredbe Zalijepi može- te odabrati neku od ponuđenih mogućnost lijepljenja sadržaja (vi- di sliku 19.). Slika 17. Mogućnosti lijepljenja na izborniku prečaca. Sadržaj ćelija možete kopirati i povlačenjem označenih ćelija mi- š šem. P Pri i po p povlačenju miša potrebno je držati pritisnutu tipku Ctrl (slika 20). : 20).: Slika 18. Izbornik prečaca. Slika 19. Mogućnosti lijepljenja u grupi Međuspremnik kartice Polazno. 104 Slika 20. Pri kopiranju uz pokazivač miša nalazi se znak +. |
| 5. Proračunske tablice Kopiranje ćelija: s5video7.avi. Provjerite svoje znanje: s5kviz3.htm. Kod premještanja mišem koristimo sličnu tehniku kao kod kopiranja mišem, samo što ne držimo pritisnutom tipku Ctrl. Premještanje mišem Za premještanje tipkovnicom upotrebljavamo uobičajeni par naredbi Izreži-Zalijepi. Vježba 6. s5vje6.xlsx i postupkom premještanja obojena područja ta- Otvorite radnu knjigu blice radnoga lista presložite tako da dobijete spektar duginih boja. Premještanje ponovite uz s5video8.avi i kviz s5kviz4.htm. 2.3. Umetanje redaka, stupaca i ćelija Pri umetanju redaka ili stupaca nećete promijeniti njihov ukupan broj, već će se reci/stupci pomaknuti za jedno mjesto, a posljednji će redak ili stupac biti uklonjen s radnoga lista. Novi redak, stupac ili ćeliju možete umetnuti na sljedeće načine: • na kartici Polazno iz grupe Ćelije kliknete na Umetni i odaberete što želite dodati (slika 22.). Redak se umeće iznad trenutno ozna- čenoga retka, a stu- pac se umeće lijevo od trenutno označe- noga stupca. • desnim klikom miša na zaglavlje retka, stupca ili ćeliju i odabirom naredbe Umetni iz izbornika prečaca. Slika 21a. Umetanje redaka. Slika 21b. Umetanje redaka. Slika 21c. Umetanje redaka. Slika 22. Grupa Ćelije > Umetni. Vježba 7. Otvorite radnu knjigu s5vje7.xlsx i između drugoga i trećega retka umetnite pra- zan redak. Upišite prefiks i oznaku koja nedostaje (slika 21a.). Rješenje: 1. Klikom na zaglavlje trećega retka označite treći redak. 2. U grupi Ćelije kliknite na Umetni > Umetni retke lista (slika 22.). Pojavit će se novi prazan redak (slika 21c.). Upišite prefiks “mega” i oznaku “M”. Na odgovarajuće mjesto dodajte prazne retke i za oznake “hekto” i “deka”. Za umeta- nje više stu- paca ili reda- ka označite ih onoli- ko koliko ih želite umetnuti i odaberite Polazno > Ćelije > Umetni. Za umetanje stupca odaberite Umetni > Umetni stupce lista. 105 |
| 5. Proračunske tablice Vježba 8. s5vje8.xlsx. Dodajte praznu ćeliju i upišite oznaku jedinice Otvorite radnu knjigu za mjerenje duljine koju smo ispustili. Rješenje: Uočite da nedostaje oznaka metra (m). 1. Desnom tipkom miša kliknite na ćeliju B3. 2. Na izborniku prečaca odaberite Umetni (slika 23.). 3. U dijaloškome okviru Umetanje odaberite Pomakni ćelije udesno (vidi sliku 24.) i kliknite na U redu. Za brisanje ćelija, stupaca ili redaka označite željeni dio tablice i iz grupe Ćelije > Izbriši odaberite jednu od ponuđenih mo- gućnosti (slika 25.). Umetanje redaka, stupaca i ćelija: s5vi- deo9.avi. Slika 23. Umetanje ćelija odabirom naredbe Umetni. Slika 24. Dijaloški okvir Umetanje ćelija. Slika 25. Brisanje ćelija, stupaca i redaka. 2.4. Promjena visine retka i širine stupca Širinu stupca i visinu retka možemo promijeniti na jedan od sljedećih načina: • povlačenjem pomoću miša i • naredbama za oblikovanje veličine ćelija. Vježba 9. s5vje9.xlsx. Podesite Otvorite radnu knjigu širinu stupaca B i C kako bi sadržaj u ćelijama bio vidljiv. 1. Postavite pokazivač miša u zaglavlje stupaca, na razdjelnicu između slova B i C (slika 26.). 2. Kliknite lijevom tipkom miša, pokazivač će pro- mijeniti oblik u dvostranu strelicu . Slika 27. Upišite željenu širinu stupca. 3. Držeći pritisnutu tipku miša, povlačite pokazivač ulijevo ili udesno do želje- ne širine. Slika 26. Promjena širine stupca povlačenjem pomoću miša. 106 U oblačiću iznad stupca bit će prikazana trenutačna širina stupca. Širinu stupca možete podesiti upisivanjem željene širine u prozoru Širina stup- ca (slika 27.) odabirom Polazno > Ćelije > Oblikuj > Širina stupca… |
| 5. Proračunske tablice Dvokliknete li mišem na razdjelnicu dvaju stupaca, širina stupca prilagodit će se najširemu zapisu u stupcu. Kod upisivanja podataka, Excel visinu retka automatski pode- šava prema najvećemu pismu u retku. Visinu retka mijenjamo na sličan način kao što se mijenja širina stupca, ali ovaj put odaberemo naredbu Visina retka. U dijaloškome okviru Umetanje također možete umetnuti redak ili stupac. Vježba 10. Otvorite datoteku s5vje10.xlsx. Podesite širine i visine tako da svi podaci budu potpuno vidljivi. 3. Vrste podataka i njihovo oblikovanje U radu s Excelom susrest ćete se s tri osnovne vrste podataka: tekstom, brojčanim vri- jednostima (datum, vrijeme, postotak…) i formulama. podaci, brojčane vrijednosti, unos podataka, oblikovanje podataka, niz podataka Ključne riječi 3.1. Unos i oblikovanje teksta Tekst, kao i ostale vrste podataka, uno- simo u ćelije aktivnoga radnog lista. Za unos podataka označite ćeliju, upišite tekst i svoj unos potvrdite pritiskom tip- ke Enter. Tekst upisan u ćeliju bit će poravnat uz lijevi rub ćelije. Ako je upisani tekst du- lji od širine stupca, nakon upisa podata- ka u ćeliju desno tekst neće biti u cije- losti vidljiv u ćeliji, no možete ga proči- tati u traci formule (slika 28.). Slika 28. Tekst upisan u ćeliju dulji od širine stupca. Kako biste tekst pohranjen u ćeliju uči- nili vidljivim, možete povećati širinu ćelije ili pak tekst upisati u više redaka iste ćelije. Za prikazivanje teksta u više redaka unutar jedne ćelije na kartici Polazno > Poravnavanje oda- berite Prelamanje teksta (slika 29.). Slika 29. Grupa Poravnanje > Prelamanje teksta. Slika 30. Tekst upisan u ćeliju nakon prelamanja u dva retka. 107 |
| 5. Proračunske tablice Vježba 11. Otvorite novu radnu knjigu i u radni list upišite i oblikujte tekst kao na slici 28. Spremite datote- ku pod nazivom Zdravi doru- čak.xlsx. Slika 31. Alati za oblikovanje teksta. 1. Označite ćelije u kojima želite oblikovati tekst. 2. Za oblikovanje teksta upotrijebite alate s kartice Polazno grupe Font i Poravnavanje (slika 31.). Otvorit će se dijaloški okvir Oblikovanje ćelija (slika 32.) sa slijedećim karticama: • kartica Broj, na kojoj odabiremo vrstu prikaza podatka • kartica Poravnanje omogućuje poravnavanje sadržaja pojedinih ćelija, spajanje ćelija i određivanje usmjere- nja teksta • kartica Font omogućuje odabir vrste znakova, stil, veli- činu, boju i efekte pisma • kartica Obrub služi za dodavanje obruba tablici Slika 32. Dijaloški okvir Oblikovanje ćelija > Font. • kartica Ispuna omogućuje odabir boje pozadine, uzor- ka i efekata ispune ćelija. Za dodatne mogućnosti oblikovanja ćelija odaberite Polazno, u grupi Ćelije odaberite Oblikuj > Oblikovanje ćelije. Vježba 12. Otvorite radnu knjigu iz prethodne vježbe i oblikujte na- slov kao na slici 33. Tablici dodajte obrube i oblikujte ih po želji. Spremite datoteku. Rješenje: Kako biste tekst naslova postavili u sredinu raspona ćeli- ja A1:D1, označite raspon ćelija od A1 do D1 i odaberite Polazno> Poravnanje > Spoji i centriraj. Želite li poništiti spajanje ćelija, oda- berite Spoji i centri- raj > Razdvoji ćeli- Slika 33. Izgled oblikovane tablice. je. Postupak upisivanja tek sta i oblikovanja ćeli- ja ponovite uz s5video10.avi. Slika 34. Grupa Poravnavanje > Spoji i centriraj 108 |
| 5. Proračunske tablice 3.2. Unos brojčanih vrijednosti Brojčane vrijednosti (brojeve, datum i vrijeme) unosimo u ćelije na isti način kao i tekst. Odaberemo željenu ćeliju, unesemo broj i pritisnemo tipku Enter. Excel brojčane vrijed- nosti poravnava uz desni rub ćelije. Za upisivanje negativnih brojeva ispred broja potrebno je upisati znak minus (-). Kod upisiva- nja decimalnih brojeva, ako na računalu imamo podešene regionalne postavke za Hrvatsku, za odvajanje cijeloga i decimalnoga dijela broja koristimo se decimalnim zarezom. Vježba 13. Otvorite radnu knjigu iz prethodne vježbe i u stupac D upišite brojeve kao na slici 35. Brojeve oblikujte valutno, odnosno stvorite zapis u obliku iznosa kuna. Slika 36. Oblikovanje označenih ćelija. Slika 35. Podaci su upisani u tablicu. Slika 37. Odabir valutnoga oblikovanja. Rješenje: 1. Označite ćelije s brojevima. Upisivanje valutnih vrijednosti 2. Kliknite desnom tipkom miša na označeno područje i odaberite Oblikuj ćelije (slika 36.). 3. Na kartici Broj, u popisu kategorija odaberite Valutna (slika 37.). 4. Odaberite 2 decimalna mjesta i simbol kn pa kliknite na U redu. 5. Spremite datoteku. Slika 38. Izgled oblikovanih podataka. 109 |
| 5. Proračunske tablice Vježba 14. Otvorite novu radnu knjigu i na radni list upišite imena i prezimena učenika svojega razre- da i njihovu visinu u metrima. Podatke o visini učenika oblikujte kao brojčanu vrijednost s dva decimalna mjesta. Datoteku spremite pod nazivom Visina-učenika.xlsx. Kod upisivanja s puno redaka, redak zaglavlja može postati nevidljiv na zaslonu. Excel pruža mogućnost da zamrznemo primjerice naslovni redak: • odaberite ćeliju A2 ispod naslova zaglavlja stupca; • na kartici Prikaz, grupa Prozor odaberite Zamrzni okna > Zamrzni gornji redak. Sve što se nalazi iznad odabrane ćelije bit će zamr- znuto, odnosno uvijek vidljivo pri upisu podataka (slika 39.). Slika 39. Prikaz podataka nakon zamrzavanja. Za odmrzavanje zamrznutih dijelova tablice u grupi Prozor odaberite Zamrzni okna > Odmrzni okna. Vježba 15. Otvorite datoteku Visina-učenika.xl- sx i u stupac D upišite datum rođenja svakoga učenika. Oblikujte datume u obliku: 14. ožujak 2013. Spremite da- toteku pod nazivom Datum.xlsx. Za oblikovanje datuma odaberite Polazno > Ćelije > Oblikuj > Oblikovanje ćelije > Broj i na kartici Broj u popisu kategorija odaberite Datum. Kliknite na vrstu datuma u obliku *14.ožujak 2001. kao na slici 40. i kliknite na U redu. Slika 40. Oblikovanje datuma. Slika 41a. Oblikovanje datuma – širina stupca nije dovoljna za prikaz broja. 110 Slika 41b. Oblikovanje datuma nakon promjene širine stupca. Ako se u ćeliji umjesto podataka koje ste upisali pojave znakovi # (ljestve), širina stupca nije dovoljna za prikaz broja (slika 41a.). Proširite stupac kako bi se vidjeli svi upisani podaci (slika 41b.). |
| 5. Proračunske tablice Vježba 16. Otvorite novu radnu knjigu i upišite tekst kao na slici 42. U stupac B upi- šite brojeve u obliku postotka. Spremite datoteku pod imenom Sportovi.xlsx. Rješenje: Oblikujmo najprije ćelije za upis po- stotaka: 1. označite stupac B i u izborniku prečaca odaberite Oblikuj ćelije Slika 42. Izgled tablice. 2. u dijaloškome okviru Oblikovanje ćelija > Broj u popisu kategorija odaberite Postotka i jedno deci- malno mjesto 3. kliknite na U redu. Upišite sada redom brojeve: 7,5; 21; 37,2; 15,4; 18,9. Excel automat- ski podešava zapis broja tako da ima jednu decimalu i stavlja simbol postotka. Slika 43. Postoci upisani u oblikovane ćelije. Spremite datoteku. Brojčane zapise upisane pomoću kose crte (/) Excel prepoznaje kao ra- zlomak. Primjerice, upišete li 1 3/4, Excel će ćeliji dodijeliti oblik razlomka i ćelija će prikazivati 1 3/4, dok će se u traci formule prikazati 1,75 (vidi sliku 44.). Postupak upisivanja brojčanih vrijednosti i njihova oblikovanja provjerite uz s5kviz5.htm. Slika 44. Upis podataka u obliku razlomka. 3.3. Ispravljanje podataka Stara poslovica kaže “Tko radi, taj i griješi” – svakome se može dogoditi da kod upisa podataka napravi neku pogrešku. Podatke unesene u ćelije možemo mijenjati, preurediti ili očistiti pri upisu ili naknadno. Pri upisu podataka unesene podatke možemo mijenjati na uobičajen način tipkama BackSpace ili Delete. Nakon što završimo upis i pritisnemo tipku Enter podatke upisa- ne u ćeliju mijenjamo na sljedeći način: 1. dvokliknemo mišem na ćeliju s podacima koje želimo izmijeniti 2. kursorskim strelicama pomaknemo točku unosa na željeno mjesto i napravimo po- trebne izmjene 3. unos promjena potvrdimo pritiskom na tipku Enter. 111 |
| 5. Proračunske tablice Sadržaj ćelije možete mijenjati i u traci for- mule. Sadržaje ćelije možemo očistiti odaberemo li Polazno > grupa Uređivanje > Očisti. Naredba Očisti nudi nam mogućnost da izbrišemo sve iz ćelije ili da se- lektivno uklonimo oblikovanje, sadržaj, komentare ili poveznice, tj. hiperveze (slika 45.). Vježba 17. Otvorite radnu knjigu s5vje17.xlsx i očistite oblikovanja pogrešno oblikovanih ćelija pa ih obli- kujte pravilnim oblikovanjem. Očistite sadržaj u ćeli- jama obojenim narančastom bojom. Ako smo slučajno izbrisali sadržaj ćelije, lako ćemo to popraviti upotrebom naredbe Poništi s alatne tra- ke za brzi pristup (slika 46.). Slika 46. Alatna traka za brzi pristup – naredbe Poništi i Ponovi. Slika 45. Grupa Uređivanje > Očisti s mogućnostima čišćenja sadržaja ćelije. 3.4. Unos niza podataka Excel omogućava automatsko popunjavanje susjednih ćelija upotrebom nizova poda- taka. Nizovi mogu biti rastući ili padajući, mogu sadržavati brojeve, datume, ali i pojmo- ve poput dana u tjednu. Vježba 18. Crni križić - držač za ispunu Otvorite radnu knjigu s5vje 18. xlsx. U ćeliju A3 upišite redni broj 1. Postavite pokazivač miša na do- nji desni kut te ćelije (slika 47a). Kad promijeni oblik u crni križić, pritisnite lijevu tipku miša i vucite pokazivač do ćelije A7 (slika 47b.). U rasponu ćelija od A3 do A7 po- javili su se redni brojevi 1. – 5., Excel je automatski stvorio niz rednih brojeva (slika 47c.). Slika 47b. Stvaranje niza. 112 Slika 47a. Pokazivač miša kod povlačenja. Slika 47c. Načinjen niz. |
| 5. Proračunske tablice Vježba 19. Otvorite List2 i u ćeliju A1 upišite broj 1. Načinite niz brojeva od 1 do 10. Rješenje: 1. Postavite pokazivač miša u donji desni kut ćelije. 2. Kad poprimi oblik plusa, vucite mišem do ćelije A10. Što se pojavilo u stupcu A? 3. Pojavio se niz jedinica (slika 48.). Kako biste stvo- rili niz brojeva, na kraju povlačenja kliknite mišem na izbornik Mogućnosti automatske ispune i oda- berite Stvaranje niza. Vježba 20. Slika 48. Naredba Stvaranje niza. Otvorite datoteku Visina-učenika.xlsx. S lijeve strane imena umetnite stupac i u ćeliju pored prvog imena upišite redni broj. Držaćem za ispunu načinite niz. U čemu je razlika od vježbe 26.? Ako ćelija koju povlačite držačem za ispunu (crni kri- žić) sadrži redni broj ili datum, Excel će automatski stvoriti niz. U ostalim slučajevima, tj. kada je upisana drukčija vrsta podataka, morat ćete ga sami stvoriti. Brzi način stvaranja niza je da u susjedne ćelije upi- šete prva dva člana niza i označite ih. Povlačenjem dr- žača za ispunu Excel će početi stvarati niz, a vrijed- nost trenutačno zadnjeg člana možete vidjeti u natu- knici (Tooltip) pored držača (slika 49.). Automatsko stvaranje niza Slika 49. Brzi način stvaranja niza. Stvaranje niza može biti proizvoljne veličine povećanja ili smanjena, što ovisi o prve dvije vrijednosti niza i smjeru u kojem povlačimo držač za ispunu. Na slici 50. prikazan je 1 rastući niz (povlačenje udesno) za korak 3, 2 rastući niz (povlačenje udesno) za korak 0,5 i 3 padajući niz (povlačenje ulijevo) za korak -2. Vježba 21. Otvorite novu radnu knjigu i izradite jelovnik zdravoga doručka za svaki dan u tjednu. Za upisivanje dana u tjednu upotrijebite niz, započnite ga upisivanjem riječi Ponedjeljak. Postupak upisivanja niza naučite uz s5video11.avi. 1 2 3 Slika 50. Nizovi različitih koraka povećanja/smanjenja. 113 |
| 5. Proračunske tablice 4. Rad s radnim listovima Radna knjiga sa samo tri lista gotovo da i nije knjiga. Da ih je barem pet! Kako da doča- ramo još dva? Ključne riječi umetanje, brisanje, preimenovanje, kopiranje i premještanje radnih listova Već smo spomenuli da se nova radna knjiga otvara s tri radna lista. Na sreću, listovi rad- ne knjige nisu ukoričeni pa ih, ako je potrebno možemo umetati, premještati, preimeno- vati i brisati. 4.1. Unos i oblikovanje teksta Radne listove možete umetnuti na nekoliko načina. Najbrži je klik mišem na gumb Umetni radni list (Shift + F11) koji se nalazi na kartici radnih li- stova (slika 51.). Slika 52. Umetanje novoga radnog lista. Novi radni list umeće se ispred označe- nog radnoga lista. Slika 51. Gumb za umetanje novoga radnog lista. Vježba 22. Otvorite novu radnu knjigu i u nju umetnite devet novih radnih listova. Radni list umećemo odabirom kartica Polazno, grupa Ćelije > Umetni > Umetni list (slika 52.). Rješenje: Obrisani radni list više se ne može vratiti. Slika 53. Umetanje radnoga lista naredbom Umetni. Slika 54. Izbor objekata za umetanje. Nove listove umetnut ćemo pomoću izbornika prečaca. 1. Desnom tipkom miša kliknite na list ispred kojega želite umetnuti novi list (slika 53.). 2. U izborniku prečaca odaberite naredbu Umetni… 3. U dijaloškome okviru Umetni odaberite radni list te kliknite na U redu (slika 54.). Slika 55. Brisanje radnoga lista. Spremite datoteku pod nazivom Listovi.xlsx. Radni list možemo izbrisati na dva načina: • iz izbornika prečaca odaberemo Izbriši • odaberemo Polazno > u grupi Ćelije odaberemo Izbriši > Izbriši list. 114 |
| 5. Proračunske tablice 4.2. Preimenovanje radnih listova Za promjenu imena radnoga lista možemo upotrijebiti neki od slje- dećih načina: • dva puta kliknite na karticu lista i upišite novo ime • upotrebom naredbe Preimenuj iz izbornika prečica • odabirom naredbe Polazno > Ćelije > Oblikuj > Preimenuj list. Vježba 23. Otvorite radnu knjigu iz prethodne vježbe Listovi.xlsx. Promijenite nazive listova redom u V., II., IX., XII. IV., I., VI., III. XI., VII., X. VIII. Slika 56. Naredba Preimenuj u izborniku prečaca. Slika 57. Preimenovanje lista odabirom naredbe Oblikuj > Preimenuj list iz grupe Ćelije. 4.3. Premještanje i kopiranje radnih listova Uočite da su nazivi radnih listova iz prethodne vježbe rimski brojevi od 1 do 12 i da im je redoslijed pomiješan. Promijenimo im redoslijed. Vježba 24. Otvorite radnu knjigu Listovi.xlsx iz prethodne vježbe pa premjestite radne listove tako da brojevi budu poredani od najmanjega prema najvećemu. Premještanje radnih listova Rješenje: 1. Kliknite desnim klikom na kar- ticu radnoga lista i u izborniku prečica odaberite Premjesti ili kopiraj…(slika 58.). 2. U prozoru Premještanje ili ko- piranje u okviru Prije lista označite list ispred kojega će se premjestiti odabrani radni list (slika 59.). Slika 58. Premještanje ili kopiranje radnoga lista pomoću izbornika prečaca. Radne listove može- mo premještati i ko- pirati odabirom Po- lazno, grupa Ćelije > Oblikuj > Pre- mjesti ili kopiraj list. 3. Za premještanje radnog lista u neku drugu knjigu u okviru U knjigu odaberite željenu radnu knjigu. Slika 59. Dijaloški okvir Premještanje ili kopiranje. 4. Kliknite na gumb U redu. 115 |
| 5. Proračunske tablice Kopirati i premještati listove možemo i povlačenjem miša. Kliknemo mišem na karticu radnoga lista, drže- ći pritisnutu lijevu tipku miša, odvučemo karticu na novo mjesto (slika 61.). Da bismo kopirali radni list, ponovimo sve prethodno, ali držimo pritisnutu tipku Ctrl (slika 62.). Slika 60. Izbornik Oblikuj s nekoliko vrsta naredbi. Slika 61. Premještanje radnoga lista. Slika 62. Kopiranje radnoga lista. 5. Računanje u Excelu Excel možemo upotrijebiti za rješavanje zadataka iz matematike, fizike, ali i ostalih pred- meta u kojima rabimo formule. Ključne riječi apsolutna i relativna adresa, računske operacije, znak =, formule, funkcije Excel je program za tablične proračune i njegova se prava snaga kri- je upravo u formulama i funkcijama kojima možemo izračunati razli- čite zadatke. Formula uvijek započinje znakom =. Ovo je znak po kojemu Excel razlikuje formulu od običnoga teksta. Formule su jednadžbe koje izvode izračune s vrijednostima na radnome listu. Formula može sa- državati brojevne vrijednosti, funkcije, reference, operatore i konstan- te (vidi slika 63.). Slika 63. Formula za broj svih dijagonala u mnogokutu. 5.1. Relativna i apsolutna adresa ćelije Već smo rekli da je svaka ćelija jednoznačno određena svojom adresom. Adresu čine oznaka stupca i broj retka na čijemu se sjecištu nalazi ćelija, primjerice A3. Takav oblik adrese ćelije nazivamo relativna adresa. Uz relativnu adresu u Excelu postoji još jedna vrsta adrese – apsolutna adresa. Kod apsolutne adrese ispred oznake stupca i/ili broja retka nalazi se znak $, primjerice $A$3, $B4, C$7. 5.2. Jednostavne formule Formule u ćelije unosimo izravnim upisivanjem ili pokazivanjem na ćelije. Kod izravno- ga upisivanja cijela se formula upisuje tipkovnicom. Pri upisivanju se sadržaj formule pojavljuje u ćeliji i u traci formule. 116 |
| 5. Proračunske tablice Vježba 25. s5vje25.xlsx i u ćeliju C2 upišite Otvorite radnu knjigu formulu za zbrajanje dvaju pribrojnika. Rješenje: 1. u ćeliju C2 upišite znak = Znakovi za osnovne računske operacije koje rabimo u formu- lama jesu: 3. pritiskom tipke na tipkovnici upišite znak + 4. kliknite na ćeliju B2 • množenje * • dijeljenje / • zbrajanje + • 2. kliknite na ćeliju A2, ćeliju koja sadrži prvi pribrojnik Upisivanje formule oduzimanje - 5. pritisnite tipku Enter da završite unos formule. Nakon što pritisnete tipku Enter u ćeliji više nije vidljiva upisana formula, već samo re- zultat zbrajanja. Izgled upisane formule vidljiv je u traci formule. Formule smještene u ćelije možemo i kopirati. Kada kopirate formulu koja sadrži relativ- ne adrese ćelija, formula u ćeliji u koju kopirate ne odnosi se na iste adrese ćelija kao polazna formula. Excel će automatski zamijeniti adrese u odnosu na položaj ćelija u ko- je se kopira (vidi sliku 65.). Ako pak želite da pri kopiranju adrese ostanu nepromijenjene, upotrijebite apsolutne adrese ćelija (slika 66.). Slika 64. Upisivanje formule za zbrajanje pribrojnika. Slika 65. Prilagođavanje relativne adrese pri kopiranju. Slika 66. Formula za izračun indeksa tjelesne mase učenika. Formulu kopiramo “razvlače- njem”, tako da mišem klikne- mo na crni kvadratić u donjemu desnom kutu ćelije i držeći priti- snutu lijevu tipku miša, vučemo prema dolje. Vježba 26. Otvorite radnu knjigu Visina- učenika.xlsx i u stupac D za svakoga učenika dodajte nje- govu masu u kg. U stupac E upišite formulu za izračun indeksa tjelesne mase (slika 67.) i formulu kopirajte svim učenicima. Spremite datoteku pod nazivom ITM.xlsx. Slika 67. Apsolutna adresa pri kopiranju ostaje nepromijenjena. 117 |
| 5. Proračunske tablice 5.3. Upotreba funkcija Excel u formulama upotrebljava različite operatore i mnoge funkcije. Funkcije su una- prijed definirane formule koje izvode razne proračune pomoću određenih vrijednosti. Svaka se funkcija sastoji od imena funkcije i skupa argumenata koji se navode u okru- glim zagradama, primjerice funkcija SUM(A1:A15), gdje je SUM ime funkcije, a (A1:A15) argumenti. Argumenti funkcije vrijednosti su za koje će pojedina funkcija biti izračunata. Vježba 27. Otvorite radnu knjigu s5vje27.xlsx. Zbrojite podatke u ćelijama od B1 do B8. Slika 68. Biblioteka funkcija sadrži funkcije koje možemo koristiti grupirane prema kategorijama. Rješenje: 1. odaberite ćeliju u kojoj će biti zbroj 2. na kartici Formule kliknite na gumb Umetni funkciju fx (slika 68.) 3. U dijaloškome okviru Umetanje funkcije (slika 69.) odaberite funkciju SUM i kliknite na U redu Slika 69. Dijaloški okvir Umetanje funkcije. Slika 70. Rezultat izračuna odabranih argumenata funkcije. 4. u dijaloškome okviru Argumenti funkcije (slika 70.) u okvi- ru Broj 1 provjerite je li odabran dobar raspon ćelija, ako nije, upišite B1:B8 i kliknite na U redu. Vrijednost zbroja bit će ispisana u ćeliji. Ovaj zadatak mogli smo riješiti odabirom naredbe Automatski zbroj > Zbroj iz Biblioteke funkcija i pritiskom tipke Enter (sli- ka 71.). Slika 71. Izračun zbroja niza brojeva pomoću Automatski zbroj > Zbroj. 118 Za pronalaženje najmanje brojčane vrijednosti u grupi Biblioteka funkcija kliknite na Automatski zbroj > Min, u ćeliji će se ispisati funkcija oblika =MIN(E2:E7). Za pronalaženje |
| 5. Proračunske tablice najveće brojčane vrijednosti upotrijebite Automatski zbroj > Max; u ćeliji će se ispisati funkcija oblika =MAX(D2:D7). Vježba 28. Otvorite radnu knjigu ITM.xlsx i funkcijama odredite najmanju vrijednost mase učenika i najveću visinu učenika. Spremite datoteku. Funkciju AVERAGE upotrijebit ćemo za izračun prosječne vrijednosti argumenata funkcije. Vježba 29. Otvorite radnu knjigu ITM.xlsx i izračunajte prosječnu visinu učenika u razredu. Slika 72. Izračun prosječne vrijednosti visine funkcijom AVERAGE. 6. Grafikoni Brojevi su precizni ali suhoparni. Međutim, grafikonima ih možemo pretvoriti u slike koje govore same za sebe. vrste grafikona, elementi grafikona, pomagalo za izradu grafikona Ključne riječi Grafikoni su vrlo korisni i vizualno dopadljivi. Omogućuju usporedbu podataka, pregled promjena podataka i olakšavaju uočavanje uzroka koji dovode do tih promje- na. Pomažu nam da iz mnoštva numeričkih podataka dobijemo korisne i upotrebljive informacije. Microsoft Excel podržava brojne vrste grafikona (slike 74., 75. i 76.). Koju ćemo vrstu grafikona odabrati za grafički prikaz naših podataka, ovisi o podacima koje prikazujemo. Slika 73. Podaci za izradu grafikona. Iste podatke možemo prikazati različitim grafikonima. Slika 74. Tortni grafikon. Slika 75. Trakasti grafikon. Slika 76. Prstenasti grafikon. 119 |
| 5. Proračunske tablice 6.1. Izrada i uređivanje grafikona Grafikon možemo izraditi na posebnome radnom listu ili kao umetnuti objekt u radno- me listu. Da bismo mogli izraditi grafikon u radnome listu, najprije moraju biti upisani podaci. Vježba 30. Otvorite radnu knjigu Sportovi.xlsx i izradite tortni grafikon koji prikazuje postotak za- stupljenosti danih sportova. Rješenje: 1. označite raspon ćelija A2:B6 2. na kartici Umetanje, grupa Grafikoni odabe- rite Tortni i kliknite na neku od ponuđenih podvrsta (slika 77.) Slika 77. Grupe Grafikoni i Minigrafikoni Traženi grafikon pojavit će se kao objekt u radnome listu (slika 74.). Dobivene grafikone možemo i dodatno urediti rabeći alate sa kartica Alati za grafikone > Dizajn, Izgled i Oblik. Na kartici Dizajn na raspolaganju nam se nalazi pet grupa: • Vrste – promjena vrste grafikona • Podaci – promjena grupe podataka ili novi odabir podataka • Izgledi grafikona – odabiremo izgled grafikona koji najviše odgovara za prikaz podataka • Stilovi grafikona – odabir stila grafikona • Mjesto – mijenjamo mjesto grafikona. f Slika 78. Kartica Alati grafikona > Dizajn. Vježba 31. Promijenite stil grafikona i rasporedite elemente grafikona kao na slici 74. Promijenite vrstu grafikona u prstenasti grafikon (slika 76.). Rješenje: 1. označite grafikon i u grupi Stilovi grafikona odaberite željeni stil grafikona 2. u grupi Rasporedi grafikona kliknite mišem na Izgled 6 3. kako biste promijenili vrstu grafikona, kliknite na naredbeni gumb Promijeni vrstu grafikona i odaberite Prstenasti grafikon. Slika 79. Kartica Alati grafikona >Izgled omogućuje dodatno uređivanje elemenata grafikona. 120 |
| 5. Proračunske tablice Vježba 32. s5vje32.xlsx. Odredite frekvencije visine učenika po zadanim Otvorite radnu knjigu razredima. Napravite stupčasti dijagram frekvencija i tortni dijagram relativnih frekvencija. 6.2. Uvjetno oblikovanje Iako uvjetno oblikovanje ne spada u temu o gra- fikonima, ima sličnu ulogu – i uvjetno oblikovanje i grafikoni vizualno dočaravaju brojčane vrijedno- sti upisane u tablicu, što doprinosi njihovu lakše- mu razumijevanju. Uvjetno oblikovanje pokrećemo kli- kom na gumb Uvjetno oblikovanje na kartici Polazno u grupi Stilovi. Dvije su osnovne primjene takva oblikovanja, pa je izbor- nik podijeljen na dva dijela, odnosno postoje dvi- je skupine mogućnosti: 2 1 Slika 80. Glavni izbornik za uvjetna oblikovanja. 1 prikaz variranja podataka u nizu sadrži mo- gućnosti Podatkovne trake, Skale boja i Skupovi ikona, 2 isticanje određenih vrijednosti nudi opcije Istakni pravila ćelije i Pravila za gornje/ donje vrijednosti. U trećemu dijelu izbornika možete zadati svoja pravila uvjetnoga oblikovanja i njima upravljati (u smislu naknadne prilagodbe). Prikaz variranja podataka u nizu Često je teško u mnoštvu brojčanih podataka uočiti dinamiku povećanja/smanjenja po- datka, odnosno njihovo variranje u nizu. Jednostavan i učinkovit način prikazivanja i isticanja variranja unutar niza podataka jest s pomoću skale boja (slično vrijedi i za podatkovne trake). Vježba 33. Otvorite radnu knjigu radni list Temperatura. s5uvjetno.xlsx i kliknite na 1. Označite podatke za Zagreb od siječnja do pro- sinca (stupac C). 2. Kliknite na alat Uvjetno oblikovanje i pokazivač miša postavite nad opciju Skale boja – prikazat će se dodatni izbornik (slika 81a.). Odaberite ljestvi- cu boja crvena-bijela-plava. Budući da nismo u potpunosti zadovoljni dobivenim prikazom, bijelu ćemo boju zamijeniti žutom. Slika 81a. Ljestvice boja za brzi izbor. 121 |
| 5. Proračunske tablice 3. Za dodatna podešavanja ponovo odaberite Uvjetno oblikovanje > Skale boja i kliknite na Više pravila. 4. U okviru Oblikovani stil odaberite Trobojni spek- tar. Minimalna vrijednost neka bude plave boje, srednja vrijednost žute boje, a maksimalna vri- jednost crvene boje. Završni izgled trebao bi izgledati kao na slici 81b. Uočavate li već po boji pojedine neočekivane vrijed- nosti srednje mjesečne temperature? Isticanje određenih vrijednosti Slika 81b. Primjer uvjetnoga oblikovanja s pomoću skale boja. Isticanje određenih vrijednosti prikladno je kada ima- mo do najviše pet kategorija vrijednosti podataka. Da bi Excel znao pravilno razvrstati i istaknuti podat- ke, kategorije moramo precizno numerički opisati. Vježba 34. Otvorite radnu knjigu s5uvjetno.xlsx i kliknite na radni list ITM. Svakomu učeniku želimo pridodati grafičku oznaku kategorije kojoj pripada s obzirom na indeks tjelesne mase. Oni koji imaju ITM 19 spadaju u kategoriju premršavih, a oni čiji je ITM 25 spa- daju u kategoriju pretilih. Ostali su prosječni. To ćemo grafički istaknuti na odgovaraju- ći način. 1. Označite podatke osmero učenika u stupcu ITM. 2. Kliknite na alat Uvjetno oblikovanje i pokazivač miša postavite nad opciju Skupovi ikona. U izborniku koji će se prikazati kliknite na Više pravila. 3. U gornjemu oknu dijaloškoga prozora odaberite Oblikuj sve ćelije na osnovu njihovih vrijednosti. 4. U donjemu oknu postavite vrijednosti kao što je prikazano na slici 82a. Slika 82a. Skupovi ikona za isticanje podataka. 5. Nakon što kliknete na gumb U redu, podaci u stupcu ITM dobit će svoje grafičke simbole, kao što je prikaza- no na slici 82b. Slika 82b. Kategorije podataka istaknute grafičkim simbolima. 122 |
| 5. Proračunske tablice 7. Razvrstavanje i filtriranje Nerijetko je količina podataka u tablici tolika da ih je nemoguće vizualno sagledati, a kamoli zapaziti njihove međusobne odnose i razumjeti što oni znače. U takvim primjerima korisno je urediti podatke kako bi bili što pregledniji ili pak izdvojiti i prikazati samo podatke koji su nam važni. razvrstavanje (sortiranje), filtriranje, zaokretna (pivot) tablica Ključne riječi Opisat ćemo neke od brojnih Excelovih mogućnosti za pregledni prikaz podataka. Neke su mogućnosti grafičke, a druge se koriste metodom grupiranja, odnosno sažimanja podataka. 7.1. Razvrstavanje i filtriranje Naredba za razvrstavanje (sortiranje) i filtriranje podataka nalazi se na kartici Polazno u grupi Uređivanje. Razvrstavanje Razvrstavati (sortirati) mogu se gotovo sve vrste podatka koje Excel prihvaća, i to u oba smjera (uzlazno i silazno). Vježba 35. Jedna od glavnih značajki kod kupnje novoga automobila jest prosječna po- trošnja goriva. Otvorite datoteku s5auto.xlsx (tu se nalazi dio podataka iz MUP-ova Vodiča o ekonomičnosti potrošnje go- riva i emisije CO 2 ). 1. Označite sve podatke u tablici osim zaglavlja. Dakle, od B3 do E35. 2. Kliknite na alat Sortiraj i filtriraj i odaberite Prilagođeno sortiranje. Slika 83a. Određivanje značajki razvrstavanja. 3. U okviru Sortiraj po odaberite stu- pac Potrošnja, a za Redoslijed odaberite Od najmanjeg do naj- većeg. Kliknite U redu (slika 83a.). 4. Automobili na popisu sada su razvrstani od najmanje do najve- će potrošnje, što znatno olakša- va donošenje odluke o kupnji (kada je potrošnja goriva odlu- čujući faktor). Slika 83b. Automobili razvrstani uzlazno po potrošnji goriva (dio). 123 |
| 5. Proračunske tablice Razvrstavanje po više razina Kako je razvidno na slici 83a, možete kombinirati više razina razvrstavanja. Primjerice, u prvoj razini mogli bismo odabrati razvrstavanje s obzirom na vrstu goriva, a u drugoj razini razvrstavanje s obzirom na potrošnju. Naredbe Sortiraj od A do Z i Sortiraj od Z do A služe za brzo razvrstavanje samo po prvomu stupcu označenoga raspona podataka. Filtriranje Filtriranje je postupak za prikazivanje samo onih podataka koji zadovoljavaju određeni kriterij ili više njih. Ostali podaci u tablici privremeno su sakriveni. Vježba 36. Pretpostavimo da je osim prosječne potrošnja goriva za izbor novoga automobila odlučujuća i glasnost motora. Budući da su benzinski mo- tori u pravilu tiši, usmjerit ćemo svoj odabir sa- mo na njih. s5auto.xlsx i kliknite 1. Otvorite datoteku bilo na koju ćeliju unutar popisa. 2. Kliknite na alat Sortiraj i filtriraj i odaberite naredbu Filtar. 3. Svaka ćelija u zaglavlju popisa sada je pre- tvorena u okvir s padajućim popisom. Kliknite na gumb sa strelicom u zaglavlju stupca Gorivo. 4. U padajućemu popisu označite samo ben- zin, što je vrijednost budućega filtra (slika 84a.), i kliknite na U redu. Slika 84a. Izbor vrijednosti filtra 5. Popis od trideset i tri automobila sada prikazuje samo njih šesnaest (s benzinskim gorivom). 6. Primijenite sortiranje prema potrošnji kako biste dobili uvid u to koji automobili s benzinskim mo- torom troše najmanje goriva (slika 84b.). Slika 84b. Popis automobila filtriran prema gorivu i sortiran prema potrošnji. 124 Na slici 84b. vidimo da su redni brojevi u zaglavlju redaka prikazani plavom bojom. To je znak da su podaci filtrirani. Također, zapazite da neki redni brojevi nedostaju. To je zbog toga što filtriranje ne briše suvišne retke, nego smanjuje njihovu visinu na vrijednost nula. Da biste poništili filtriranje, kliknite bilo gdje unutar popisa, odaberite alat Sortiraj i filtriraj pa kliknite na naredbu Filtriraj. |
| 5. Proračunske tablice 7.2. Zaokretna tablica Zaokretna (Pivot) tablica posebna je vrsta zbirne tablice. Osim što pregledno razvrsta podatke, automatski izračuna ukupne vrijednosti po retcima i stupcima, a omogućava i filtriranje podataka, također po retcima i stupcima. Zaokretna se tablica sastoji od dvaju ulaza – jedna vrsta podataka čini retke, a druga stupce zaokretne tablice. U tijelu tablice vrijednosti su koje su rezul- tat tih dvaju ulaza. Alat za izradu zaokretne tablice nalazi se na kartici Umetanje u grupi Tablice. Sadrži dvije naredbe – za izradu zaokretnih tablica i zaokretnih grafikona. Vježba 37. Otvorite radnu knjigu s5prodaja.xlsx i kliknite na radni list Tablica2 koji sadrži neuređene podatke o prodaji dvaju artikala u tri- ma gradovima (slika 85.). 1. Označite podatke cijele tablice pazeći da obuhvatite zaglavlja stu- paca. Pozor – bez naziva stupaca nećete moći učiniti zaokretnu ta- blicu. 2. Kliknite na alat Zaokretna tablica. 3. U dijaloškome okviru Stvori zaokretnu tablicu već je upisan raspon podataka. Kao mjesto kreiranja zaokretne tablice odaberite Postojeći radni list. Kliknite u okvir Lokacija i zatim na ćeliju u rad- nome listu gdje ćete smjestiti tablicu (npr. ćelija F2). Kliknite na gumb U redu. 4. Uz desni rub prozora prikazalo se okno Popis polja zaokretne tablice. Odvucite polje Mjesto u okvir Natpis redaka, a polje Artikl u okvir Natpis stupaca. Polje Prodaja od- vucite u okvir Vrijednosti (slika 86a.). Slika 85. Neuređeni podaci o prodaji dvaju artikala u trima gradovima. 5. Na osnovi raspoređenih polja u oknu Popis polja zaokretne tablice Excel je u radnome listu automatski kreirao zaokretnu tablicu koju po želji možemo dodatno oblikovati. 6. Nakon uređivanja zaokretne tablice (slika 86b.) isprobajte kako rade filtri za polje Mjesto i Artikl. Slika 86a. Okno Popis polja zaokretne tablice s raspoređenim poljima. Slika 86b. Uređena i oblikovana zaokretna tablica. 125 |
| 5. Proračunske tablice 8. Dodatne mogućnosti Osim formula koje sami pišemo za proračunske kalkulacije, Excel raspolaže s oko 350 gotovih funkcija u 12 kategorija. Pokažimo nekoliko primjera uporabe. Ključne riječi inženjerske funkcije, logičke funkcije, statističke funkcije 8.1. Inženjerske funkcije Namjena ove skupine funkcija je rad s kompleksnim brojevima i pretvorba brojeva iz jednog brojevnog sustava u drugi. Obuhvaćeni su dekadski, binarni, heksadekadski i oktalni bro- jevni sustavi (slika 87.). 8.2. Statističke funkcije Slika 87. Nekoliko inženjerskih funkcija korisnih u informatici. B Brojni j i su statistički pokazatelji i analize koji se mogu izvršiti pomoću Exelovih funkcija. i ički k Primjerice, aritmetička sredina (AVERAGE), standardna devijacija populacije (STDEV.P), Pearsonov koeficijent korelacije (PEARSON) itd. U tu skupinu spada i funkcija za prebrojavanja COUNT i njene inačice (slika 88.): COUNTA – prebrojava ćelije koje nisu prazne unutar navedenog raspona. COUNTBLANK – prebrojava prazne ćelije unutar na- vedenog raspona. Funkcija COUNT ra- di samo s ćelijama koje sadrže brojeve. COUNTIF – prebrojava ćelije unutar navedenog ras- pona koje zadovoljavaju zadani kriterij. Slika 88. Funkcija COUNT i njene inačice. 8.3. Logičke funkcije Logičke funkcije kao što su AND, OR, NOT, TRUE, FALSE, IF, IFERROR obično služe za usmjeravanje tijeka proračuna i di- namičko utjecanje na sadržaj ćelija. Objasnimo na primjeru. Želimo kreirati popis korisnika s titulom ovisnom o spolu. Pozdravni izraz formirat ćemo koristeći funkciju IF: IF( E5="m"; "Gospodin "; "Gospođa ") & D5 Ako ćelija s oznakom spola sadrži “m”, ispisat ćete se "Gospodin", inače "Gospođa" te ime i prezime korisnika (slika 89). Ako želimo tituliranje s obzirom na dvije značajke (npr. spol i bračni sta- tus), upotrijebit ćemo funkciju AND u ugnježđenoj funkciji IF: IF(E5="m"; "Gospodin "; IF( AND(E5="ž";F5="da"); "Gospođa "; Slika 89. Primjer uporabe logičke funkcije IF. 126 "Gospođica ") ) & D5 Zamijetite da smo gornji izraz mogli i elegantnije formulirati, bez upotrebe AND. |
| 5. Proračunske tablice 9. Priprema za ispis i ispis zaglavlje i podnožje stranice, pregled prije ispisa, ispis radne knjige Ključne riječi Za pripremu radnoga lista (ili više njih) za ispisivanje na pisač koristimo se naredbama s kartice Izgled stranice grupiranima u četiri glavne grupe (slika 90.): Teme, Postavljanje stranice, Prilagodba veličine i Mogućnosti lista. Drugi način određivanja postavki prije ispisa jest pomoću dijaloškoga okvira Po- stavljanje stranice koji otvarate klikom miša na pokretač dijaloškoga okvira u istoime- noj grupi. Slika 91. Kartica Stranica. Slika 90. Kartica Izgled stranice za podešavanje postavki stranica prije ispisa. Slika 92. Kartica Margine. Na kartici Stranica (slika 91.) određujemo usmjerenje i veličinu stranice. Skaliranje upo- trebljavamo kada želimo da više radnih listova stane na jedan list papira. Na kartici Margine (sliku 92.) određujemo veličinu margina i veličinu prostora rezervira- noga za zaglavlje i podnožje i centriranje ispisa. Na kartici Podnožje/Zaglavlje možemo doraditi ispis i dopuniti ga dodatnim informaci- jama. Želimo li izraditi vlastita zaglavlja i podnožja, kliknemo na gumb Prilagođeno za- glavlje ili Prilagođeno podnožje. Uređivanje zaglavlja i podnožja Da biste provjerili kako će izgledati ispisani dokument, kliknite na gumb Pretpregled pri- je ispisa, a ispis dokumenta pokrenite kikom na gumb Ispis. 127 |
| 6. Izrada prezentacija Izrada prezentacija Želite napraviti neku slatku poruku za svoju simpatiju, predstaviti svoj razred na cool način ili možda napraviti crtić? Za to vam ne treba James Bond, nego dobra ideja i - pro- gram za izradu prezentacija. Ključne riječi prezentacija, slajd, kartice na vrpci, grupe na vrpci, tema dizajna 1. Program PowerPoint 2010 PowerPoint program je koji dolazi u sklopu programskoga paketa Microsoft Office 2010. Namijenjen je izradi prezentacija, a omogućuje povezivanje teksta, slika, zvuka i vizualnih efekata u animiranu cjelinu. Slika 1. Ikona programa Microsoft PowerPoint 2010. Pokretanje Power-Pointa Prezentacija na računalu najčešće je spoj teksta, slike, zvuka, animaci- je i raznih vizualnih efekata. Osnovni element prezentacije jest slajd (Slide). To je okvir nalik stranici u Wordu, ali, za razliku od Worda, na ele- mente koje umetnete na slajd možete utjecati. Možete ih “natjerati” da se kreću u određenome smjeru određenom brzinom, da izvode glazbu ili da izvršavaju razne druge radnje. Prezentacija se sastoji od niza slaj- dova koji se nižu jedan za drugim ili u slijedu koji odredimo. 1.1. Otvaranje i zatvaranje programa Kao i svi programi iz skupine Microsoft Officea, PowerPoint se pokreće na neki od sljedećih načina: • odabirom glavnoga izbornika Start > Svi programi > Microsoft Office > Microsoft Office PowerPoint 2010, • ako na radnoj površini postoji ikona progra- ma PowerPoint, mi- šem dvostruko klikne- mo na nju, • dvostrukim klikom mi- ša na neku Power- Pointovu datoteku u programu Windows Explorer, • ako se na program- skoj traci nalazi pri- kvačena ikona pro- Slika 2. Pokretanje programa Microsoft PowerPoint. grama PowerPoint, program pokrećemo klikom miša na njegovu ikonu. Osnovne elemente korisničkog sučelja, odnosno prozora programa PowerPoint možete vidjeti na slici 3. 122 128 8 |
| 6. Izrada prezentacija Osim uobičajenih gumba prozora, naslovna traka sadrži Alatnu traku za brzi pristup, gumb za skrivanje vrpce Minimiziraj vrpcu i gumb Pomoć. 2 Kartice na vrpci usmjere- 1 ne na zadatke. 2 3 Grupe na vrpci koje sa- drže skup povezanih na- redbi. Naredbe mogu biti u četiri oblika: jednostavne naredbe, izbornici, galerije stilova i gumbi dijaloškoga okvira. Elementi PowerPointova prozora 3 4 5 4 Okvir slajdova za pre- gled svih slajdova prezen- tacije. 5 Radni prostor slajda. 6 Okvir bilješki koji rabimo kao podsjetnik tijekom pre- zentiranja slajda. 7 Statusna traka s gumbi- ma za promjenu prikaza prezentacije i klizačem za povećanje ili smanjenje po- gleda na dokument. 6 7 Alatna traka za brzi pristup omogućuje brz pristup najčešće korištenim naredbama. a određivanje vidljivih naredbi, kliknite na strelicu padaju- ćega izbornika Prilagodi alatnu traku za brzi pristup i uključite ili isklju- čite pojedine naredbe. Slika 3. Sučelje programa PowerPoint 2010. Za zatvaranje PowerPointa upotrijebite jedan od sljedećih načina: 1. klikom miša na gumb s oznakom njemu desnom kutu naslovne trake; koji se nalazi u gor- Slika 4. Alatna traka za brzi pristup 2. odabirom kartice Datoteka > Izlaz; 3. klikom miša na ikonu PowerPointa i odabirom naredbe Zatvori. Zatvaranje PowerPointa 1.2. Izrada prve prezentacije kreiranje prezentacije, otvaranje i spremanje prezentacije Ključne riječi Pri svakome pokretanju PowerPoint će automatski otvoriti novu praznu prezentaciju. Želite li sami otvoriti novu prezentaciju, jedan od načina jest odabirom naredbe Novo iz prikaza Backstage (dobijemo ga klikom na karticu Datoteka). 129 |
| 6. Izrada prezentacija Za otvaranje nove prazne prezen- tacije odaberite Datoteka > Novo, zatim odaberite Prazna prezentacija i kliknite na gumb Stvori. Nova pre- zentacija sadrži jedan prazan slajd s rezerviranim mjestima u obliku tekstualnih okvira za naslov i pod- naslov prezentacije. Kako biste zatvorili prikaz Back- stagea, kliknite mišem na neku od kartica, primjerice na karticu Polazno. Otvaranje nove prezentacije: s6video1.avi. Slika 5. Prikaz Backstagea. Odabirom naredbe Novo otvara se mogućnost otvaranja nove prezentacije iz pred- ložaka i tema koje se već nalaze na računalu ili pak predložaka dostupnih na web- mjestu Office.com koje je potrebno preuzeti internetom. Vježba 1. Prva prezentacija. Kliknite u tekstni okvir u kojemu piše “Dodajte naslov” i napišite naslov “Velika zemljo- pisna otkrića”. U tekstni okvir za podnaslov (“Kliknite da biste dodali podnaslov”) napi- šite “Otkrića i podjela Amerike”. Prezentacija se može spremiti na jedan od sljedećih načina: 1. odabirom Datoteka > Spremanje; 2. klikom na gumb Spremanje na alatnoj traci za brzi pristup; 3. pritiskom kombinacije tipki Ctrl + S. Vježba 2. Spremanje prezentacije. 1. Odaberite Datoteka > Spremanje. Kod prvoga spremanja prezentacije otvara se dijaloški okvir Spremi kao. 2. U Navigacijskome oknu odaberite mapu u koju ćete spremiti prezentaciju. 3. U okviru Naziv datoteke: upišite ime prezentacije: Velika zemljopisna otkrića. 4. U okviru Spremi u obliku: ostavite Prezentacija programa PowerPoint (*.pptx). 5. Kliknite na gumb Spremi. Nastavak .pptx 130 Ako drugačije ne odaberemo, prezentacije napravljene u PowerPointu 2010 imat će na- stavak .pptx. Ako kliknemo na gumb Spremi ili pritisnemo tipku Enter, prezentacija će biti spremljena. |
| 6. Izrada prezentacija Spremanje prezentacije: s6video2.avi. Zatvaranjem prezentacije zatvorit će se njezin prozor, ali ne i PowerPoint, što nam omogućuje da nastavimo rad na nekoj drugoj prezentaciji. Ako nismo pohranili prezentaciju prije zatvaranja, PowerPoint će nas upo- zoriti na to dijaloškim okvirom. Zatvaranje prezentacije: s6video3.avi. Za dodatne mogućnosti spre- manja prezentacija, poput promjene vrste datoteke, objavljivanja prezentacije na webu ili pak stvaranja video- zapisa, u prikazu Backstagea, odaberite naredbu Spremanje i slanje. Prezentaciju zatvaramo na neki od sljedećih načina: 1. odabirom Datoteka > Zatvori; 2. pritiskom kombinacije tipki Ctrl + F4. Vježba 3. Da bismo nastavili rad na ranije spremljenoj prezentaciji, moramo je ponovo otvoriti. Postojeću PowerPointovu datoteku otvaramo na jedan od sljedećih načina: 1. odabirom kartice Datoteka > Otvori; 2. klikom na karticu Datoteka > Nedavno i klikom na datoteku u popisu Nedavne prezentacije; 3. klikom miša (najčešće dvostrukim) na PowerPointovu datoteku. Otvaranje spremljenje prezentacije: s6video4.avi. Slika 6. Odabir dodatnih mogućnosti spremanja prezentacije. 1.3. Dodavanje slajdova Za dodavanje novoga slajda odaberemo karticu Polazno, iz grupe Slajdovi odabere- mo Novi slajd i iz padajućega izbornika oda- beremo željenu vrstu slajda (slika 7.). Slajd može sadržavati samo tekst, kombinaciju teksta i objekata ili ništa. Objekti koje može- mo umetati na slajd jesu: Tablica, Grafikon, SmartArt grafika, Slika iz datoteke, Isječak cr- teža i Medijski isječak (zvuk ili video), a za- jedničkim imenom nazivamo ih Sadržaj. Dodavanje slajdova Dodavanje slajdova: s6video5.avi. Izgled dodanoga slajda možete naknadno promijeniti odaberete li drugačiji izgled slaj- da iz Polazno > Slajdovi > Raspored. Novi slajd umeće se uvijek iza slajda na koje- mu trenutno radite. Slika 7. Izbor izgleda slajdova. 131 |
| 6. Izrada prezentacija Ako ne želimo da tekst bude oblikovan kao popis, kliknemo na njega desnom tipkom miša i iz skočnoga izbornika odaberemo Grafičke oznake > Nema. Na isti način možete promije- niti izgled popisa. Vježba 4. 1. Umetnite novi slajd s dva sadržaja kao na slici. 2. U gornji okvir upišite naslov “Kristofor Kolumbo”. 3. U desnome okviru za tekst upišite tekst (‘’Kolumbovo važno otkriće’’) ili ga prepišite sa slike 11. Spremite prezentaciju. Slika 8. Umetnuti novi slajd s rezerviranim mjestima za naslov i dva sadržaja. Uočite da su teme različite za Naslovni slajd i za sve ostale slajdove. Svaki od objekata umetnutih na slajd možemo premje- štati. Postavimo pokazivač miša na objekt. Kad poka- zivač miša poprimi oblik četverostrane strelice, priti- snemo lijevu tipku miša i odvučemo objekt na željeno mjesto. Za premještanje tekstnoga okvira kliknemo na njegov rub. Povlačenjem rubnih točaka izmijenimo ve- ličinu objekta na slajdu. Prezentaciju možemo stvoriti brzo i jednostavno koristeći se predlošcima. Predložak je datoteka ili skup datoteka koje sadrže informacije o temi, izgledu i drugim ele- mentima gotove prezentacije. Za provjeru znanja riješite kvizove s6kviz1.htm i s6kviz2.htm. Da bismo našoj prezentaciji podarili malo povijesnoga ugođaja, upotrijebit ćemo neku od postojećih PowerPointovih tema. Tema dokumenta skup je oblikovanja koji obuhva- ća boje teme, pisma teme i skup efekata teme. Vježba 5. Kako biste primijenili temu na slajdove prezentacije, na kartici Dizajn u grupi Teme pronađite temu, primjerice Tvrdi uvez, i kli- knite na nju. Spremite prezenta- ciju. Slika 9. Primjena teme na odabrane slajdove. 132 Želite li temu primijeniti na jedan ili više odabranih slajdova, kli- knite na odabranu temu de- snom tipkom miša i iz padajuće- ga izbornika odaberit Primijeni na odabrane slajdove. Za otvaranje cijele galerije dostupnih tema kliknite na strelicu Više koja se nalazi s de- sne strane galerije tema. |
| 6. Izrada prezentacija 1.4. Načini pogleda na slajdove Program PowerPoint ima nekoliko različitih prezentacij- skih prikaza koje možemo koristiti za uređivanje, ispis i prikazivanje prezentacije: normalni prikaz, prikaz Alata za sortiranje slajdova (Prikaz razvrstavača slajdova), prikaz stranice s napomenama, prikaz dijaprojekcije, prikaz za čitanje, prikazi osnovne stranice: slajd, brošura i napomena. Za uređivanje prezentacija najčešće kori- stimo Normalni prikaz koji rabimo pri pi- sanju i dizajniranju prezentacije. Podijeljen je na tri područja (slika 11.). Lijevo se na- laze kartice kojima mijenjamo strukturu teksta na slajdu (kartica Struktura 1 ) i slajdovi prikazani kao minijature (kartica Slajdovi). U desnome dijelu nalazi se okvir slajda 2 u kojemu se prikazuje slajd na kojemu radimo, dok je na dnu smješten okvir bilježaka 3 . 1 Slika 10. Grupe Prezentacijski prikazi i Prikazi osnovne stranice. 2 Normalan prezentacijski prikaz otvaramo odabirom Prikaz > Prezentacijski prikazi > Normalno. 3 Uz prikaze za uređivanje PowerPoint rabi i prikaze za prezentiranje prezentacije. Prvi od njih prikaz je dijaprojekcije koji koristimo za pregledavanje prezentacije onako kako će je vidjeti publika kojoj je prezentacija namijenjena. Slika 11. Prezentacijski prikaz Normalno. Pogled dijaprojekcije otvaramo na jedan od sljedećih načina: • odabirom Dijaprojekcija > Pokretanje dijaprojekcije > Od početka; • pritiskom funkcijske tipke F5. Za pokretanje dijaprojekcije od tekućeg slajda pritisinte Shitt + F5. Za izlaz iz prikaza dija- projekcije pritisnemo tipku ESC 1.5. Kopiranje, premještanje i brisanje slajdova Za uređivanje prezentacije (kopiranje, premještanje i brisanje slajdova) koristimo okvir slajdova u normalnome prikazu prezentacije ili prikaz alata za sortiranje slajdova. U oba- ma prikazima slajdovi su prikazani u obliku minijatura. Prezentacijske prika- ze (normalni prikaz, prikaz alata za sorti- ranje slajdova, pri- kaz za čitanje i pri- kaz dijaprojekcije) možemo mijenjati i pomoću gumba na alatnoj traci smješte- noj u desnome dijelu Statusne trake. Kopiranje upotrebom izbornika prečica Slajdove koje želimo kopirati najprije moramo označiti u okviru slajdova. Na označeno- me slajdu kliknemo desnom tipkom miša i u izborniku prečica odaberemo naredbu Kopiraj. Označimo slajd iza kojega želimo umetnuti kopirani slajd, kliknemo desnom Slika 12. Izbornik prezentacijskih prikaza. 133 |
| 6. Izrada prezentacija tipkom miša i iz izbornika prečica odaberemo naredbu Zalijepi. Možemo birati neko- liko različitih mogućnosti lijepljenja. Izbornik prečica sadrži i naredbu za brisanje slajda Izbriši slajd. Da biste obrisali slajd, označite ga i iz izbornika prečica odaberite Izbriši slajd. Označeni slajd može- mo obrisati i pritiskom na tipku Delete. Umjesto brisanja, ponekad je dovoljno samo sakriti slajd (neće biti vidljiv publi- ci).Kako biste sakrili slajd, u izborniku prečaca, odaberite naredbu Sakrij slajd. Slajdovi se mogu premještati upotrebom naredbi Izreži i Zalijepi. No možemo ih pre- mještati i povlačenjem miša. Postupak premještanja slajdova objasnit ćemo u prika- zu alata za sortiranje slajdova. Vježba 6. Premještanje slajdova. Slika 13. Izbornik za rad sa slajdovima. Premještanje slajdova 1. 1 Otvorite prikaz alata za sorti- ranje slajdova odabirom Prikaz > Prezentacijski prikazi > Alat za sortiranje slajdova. 2. Kliknite mišem na slajd koji želite premjestiti. 3. Postupkom povlačenja mišem slajd odvucite na že- ljeno mjesto. Primijetite da je pokazivač miša Slika 14. Premještanje slajdova u prikazu promijenio izgled u bijelu strelicu alata za sortiranje slajdova. s malenim slajdom (slika 14.), dok siva vodoravna linija pokazuje mjesto na kojemu se nalazite. Vježba 7. Kopiranje slajdova Kopiranje slajdova. 1. U prikazu Alata za sortiranje slajdova kliknite na slajd koji želite kopirati. 2. Držeći pritisnutu tipku Ctrl po- vlačenjem mišem slajd kopi- rajte na novo mjesto i otpusti- te tipku miša. Uočite da pokazivač miša mije- nja izgled u bijelu strelicu s male- nim slajdom uz koji se nalazi znak plus (slika 15.). 134 Slika 15. Kopiranje slajdova u prikazu alata za sortiranje slajdova. |
| 6. Izrada prezentacija 2. Oblikovanje teksta na slajdovima Sigurno mislite da ništa nije lakše od upisivanja teksta na slajd. Jednostavno kliknemo u okvir i upišemo željeni tekst. No, što ako imamo slajd bez rezerviranog mjesta za tekst? oblikovanje i sjenčanje teksta, načini pogleda na slajdove Ključne riječi U programu PowerPoint tekst se na slajd upisuje na nekoliko načina: • na rezervirana mjesta koja nam nudi PowerPoint, • u Tekstni okvir, • kao ukrasni tekst – WordArt tekst, • kao Datum i vrijeme, • kao dodatak broju slajda, • kao Objekt, primjerice, Wordov dokument. Slika 16. Naredbe u grupi Tekst. Rezervirana mjesta okviri su s točkastim ili crtkanim obrubima kojima možemo mijenjati veličinu, premje- štati ih i oblikovati pomoću obruba i boja. Na raspola- ganju imamo mnoštvo kombinacija rezerviranih mjesta sa sadržajima kao što su tekst, slike, slike s opisom, grafikoni i tablice. Ponekad želimo tekst smje- stiti izvan rezerviranoga Slika 17. Multimedijski sadržaji umetnuti na slajd. mjesta slajda. Tada može- mo upotrijebiti tekstne okvire ili pak dodati ukrasni tekst – WordArt tekst. Tekstne okvire i ukrasni tekst na slajd umećemo odabirom od- govarajuće naredbe u grupi Tekst na kartici Preporuke za stvaranje prezentacija: Umetanje (slika 16.). • veličina pisma neka bude najma- nje 30 točaka, • na slajd stavljajte najviše pet re- dova teksta, • boja teksta mora se dobro isticati na boji pozadine. Ako je prezen- tacija napravljena za projekciju na platnu, onda je dobro odabra- ti svijetla slova na tamnoj podlozi, • ne pretjerujte sa šarenilom boja - prezentacija nije kolaž. Kako se umeću oblici, tekstni okviri i ukrasni tekst, naučili ste u Wordu. Kako je postupak potpuno jednak i u PowerPointu, ovdje ga ne- ćemo ponavljati. Tekst po potrebi mo- žemo dodati i u obli- ke na slajdu, primje- rice oblačiće, koji su prikladni za tekstual- ne poruke. Upisani tekst pridružen je obliku i pomiče se ili rotira zajedno s njim. Slik Slika 18 18. N Naredbe u db grupama Simboli i Medijski sadržaji. Na slajd možemo umetnuti simbole kao što su matematičke jednadžbe ili simboli grčkoga alfabeta i medijske sadržaje poput filma i zvuka (slika 18.). Pogledajte videozapis s6video6.avi i kviz za ponavljanje s6kviz3.htm. 135 |
| 6. Izrada prezentacija 3. Umetanje ilustracija Prezentaciju na kojoj se nalazi samo tekst baš i ne možemo nazvati multimedijskom predstavom. No dodamo li nekoliko ilustracija, bit ćemo nadomak cilja. Ključne riječi umetanje i oblikovanje ilustracije U PowerPointovu prezentaciju možemo umetnuti razne sadržaje: tablice, grafikone, sli- ke, isječke crteža, dijagrame i medijske isječke. Neki od umetnutih sadržaja mogu se naknadno obrađivati, a neki ne. Umetanje slike iz datoteke Umetanje slike iz datoteke Sliku na slajd možemo dodati na jedan od sljedećih načina: 1. na kartici Umetanje u grupi Slike odaberemo naredbu Slika; 2. na slajdu koji sadrži rezervirano mjesto za sadržaj kliknemo na gumb Umetni sli- ku iz datoteke. U obama slučajevima otvara se dijaloški okvir Umetni sliku (slika 19.) u kojemu odabere- mo sliku koju želimo umetnuti i kliknemo na Umetni. Vježba 8. Slika 19. Dijaloški okvir Umetni sliku. s6vje8.pptx. Prezentaciji dodajte novi slajd s dva sadržaja. Upišite Otvorite datoteku naslov slajda: ‘’Kolumbova flota’’. U desno rezervirano mjesto upišite nazive triju brodo- va kojima je Kolumbo otkrio Ameriku, a u lijevo rezervirano mjesto dodajte sliku s6San- taM.jpg. Spremite prezentaciju pod imenom 6vje08_1.pptx. Slike dodane slajdu možemo dodatno uređivati odaberemo li sliku i neku od naredbi s kartice Alati za slike > Oblikovanje (slika 20.). Oblikovanje slika i isječaka crteža gotovo je jednako kao u Wordu, pa to nećemo ponavljati. Slika 20. Kartica Oblikovanje s četiri grupe naredbi. 136 Postupak umetanja i dodatnoga oblikovanja slike na slajdu: s6video7.avi. Postupak umetanja i dodatnoga oblikovanja isječka crteža: s6video8.avi. |
| 6. Izrada prezentacija 4. Dodatni elementi u prezentaciji Dosad ste naučili kako se na slajd mogu umetnuti razni objekti. No, PowerPoint nudi još elemenata koje možemo umetnuti na slajd. tablice, organizacijski dijagram, grafikoni Ključne riječi 4.1. Umetanje tablica Da bismo na slajd umetnuli tablicu, odaberemo Umetanje > Tablice > Tablica. Prelazeći pokazi- vačem miša preko kvadratića, određujemo veliči- nu tablice. Kada smo zadovoljni, kliknemo lije- vom tipkom miša (slika 21.). Isto možemo postići klikom na Umetanje tabli- ce…. Otvara se prozor Umetanje tablice u koje- mu odredimo broj stupaca i redaka i kliknemo na U redu. Slika 22. Određivanje broja stupaca i redaka. Vježba 9. Slika 21. Odabir veličine stranice. Otvorite novu prezentaciju s6vje9. pptx i dodajte slajd s naslovom i sadržajem. U rezervirano mjesto za naslov upišite tekst: “Destinacije za ronjenje”. U rezervirano mjesto umetnite tablicu kao na slici 24. Tablicu možete umetnuti i klikom miša na gumb za umetanje sadržaja na slajdu koji sadrži rezervirano mje- sto za sadržaje (slika 23.). Slika 23. Gumbi za umetanje sadržaja. Slika 24. Tablica s poznatim destinacijama za ronjenje. Postupak umetanja tablice na slajd: s6video9.avi Tablice dodane na slajd možete i dodatno uređivati odabirom alata s kartice Alati za ta- blice. Kartica Alati tablice Vježba 10. Slika 25. Alati za tablice. Tablicu dodanu u prethodnoj vježbi oblikujte prema predlošku sa slike 24. 137 |
| 6. Izrada prezentacija 4.2. Grafikoni Želite li na slajdu grafički prikazati i usporediti dubine na kojima se nalaze pojedine taj- ne našega mora, upotrijebite grafikone. Kako ćemo grafikone posebno obraditi u programu za tablične proračune Microsoft Excelu, ovdje ćemo upoznati samo njihove osnovne mogućnosti. Umetanje grafikona Grafikon na slajd dodajete odabirom Umetanje > Ilustracije > Grafikon ili klikom na gumb Umetni grafikon iz predloška izgleda slajdova (slika 23.). Nakon odabira gumba za umetanje gra- fikona u dijaloškome okviru Umetanje grafikona odaberite vrstu grafikona i kli- knite na U redu (slika 26.). Na slajdu će se prikazati grafikon izrađen od podataka koji se nalaze u tablici Microsoft Excela koja se otvara u drugo- me prozoru. Promijenite podatke u tabli- ci i zatvorite tablicu. Vježba 11. Prikažimo grafikonom na kojim se dubi- nama nalaze najzanimljivije destinacije za ronjenje koje skrivaju razne olupine potonulih brodova. Slika 26. Dijaloški okvir Umetanje grafikona. 1. Odaberite Umetanje > Ilustracije > Grafikon. 2. U dijaloškome okviru Umetanje grafikona kliknite na Stupac > 3D grupirani stupac i kliknite na U redu. 3. U podatkovnoj tablici promijenite podatke; upišite podatke sa slike 27. i zatvorite ta- blicu. Postupak umetanja grafikona: s6video10. avi Slika 27. Podatkovna tablica koja određuje podatke u grafikonu. Slika 28. Grafički prikaz. 138 |
| 6. Izrada prezentacija Vježba 12. Slika 29. Alati za grafikone. Želite li promijeniti stil grafikona izrađenoga u prethodnoj vježbi, najprije ga označite. Odaberite karticu Alati za grafikone > Dizajn i iz galerije Stilovi grafikona odaberite želje- ni stil. U grupi Rasporedi grafikone kliknite na Izgled 4. Ako trebate promijeniti neki od podataka, u grupi Podaci odaberite naredbeni gumb Uredi podatke kako biste ponovno otvorili podatkovnu tablicu. Promjena vrste grafikona: s6video11.avi Želite li promijeniti vrstu grafikona, odaberite karticu Alati za grafikone > Dizajn i u grupi Vrsta kliknite na naredbeni gumb Promijeni vrstu grafikona. U dijaloškome okviru Promjena vrste grafikona odaberite željenu vrstu grafikona. Uređivanje grafikona Grafikon umetnut na slajd možemo dodat- no oblikovati upo tre- bom alata na kartici Alati za grafikone (sli- ka 29.). 4.3. Umetanje dijagrama (SmartArt grafika) Dijagrami omogućuju jednostavan, slikovit prikaz veza i odnosa među različitim veliči- nama i elementima. Možete ih upotrijebiti kako biste prikazali veze između podataka, izradili shemu suradnika i voditelja na nekome projektu, vremensku liniju ili svoje obitelj- sko stablo. Umetanje SmartArt grafike Slika 30. Umetanje SmartArt grafike. SmartArt grafika vrsta je grafičkoga prikaza podataka koju na slajd dodajemo odabi- rom dostupnih predložaka iz dijaloškoga okvira Odabir SmartArt grafike (slika 30.). Izrada SmartArt grafikona: s6video12.avi 139 |
| 6. Izrada prezentacija 5. Zaglavlje i podnožje slajda Slajdovima u prezentacijama možemo dodati zaglavlje i podnožje, slično kao što to či- nimo i u ostalim vrstama dokumenata. Zaglavlje i podnožje u prezentacijama imaju dvi- je posebnosti: • mogu se nalaziti bilo gdje na slajdu, • mogu se postaviti na jedan slajd, na nekoliko njih ili na sve slajdove. Zaglavlje i podnožje slajda sastoji se od triju eleme- nata: datuma, proizvoljnoga teksta i broja slajda. Te elemente nazivamo rezervirana mjesta – PowerPoint nadzire njihov položaj, sadržaj i oblikovanje. Da bismo dodali zaglavlje ili podnožje slajda, ozna- čimo slajd ili proizvoljan niz slajdova i na kartici Umetanje kliknemo na naredbu Zaglavlje i podnožje. Otvorit će se dijaloški okvir (slika 31.) u kojemu odre- đujemo elemente zaglavlja i podnožja, zasebno za slajdove i zasebno za bilješke i brošure. Slika 31. Dijaloški okvir za postavljanje elemenata zaglavlja ili podnožja. Ž Želimo li na slajd uključiti prikaz datuma i/ili vremena, odaberemo potvrdni okvir Datum i vrijeme. Možemo birati želimo li da se datum i vrijeme ažuriraju automatski ili pak želimo upisati neki stalni datum koji se neće mijenjati. Za prikaz rednoga broja slajda odaberemo potvrdni okvir Broj slajda. Ako ne želimo da redni broj slajda bude prikazan na naslovnome slajdu, odabe- remo potvrdni okvir Nemoj pokazati na naslovnom slajdu. Za dodavanje podnožja na slajd odaberemo potvrdni okvir Podnožje i u okvir upišemo tekst koji želimo u podnožju slajda. Slika 32. Dijaloški okvir Postavljanje stranice. Želimo li zaglavlje i podnožje dodati svim slajdovima u prezen- taciji, kliknemo na gumb Primijeni na sve. Ako zaglavlje i pod- nožje dodajemo samo označenim slajdovima, kliknemo na gumb Primijeni. Rezervirana mjesta u zaglavlju i podnožju mo- žemo dodatno oblikovati kao i svaki drugi tekstualni okvir. Vježba 13. Otvorite novu prezentaciju pa: Kada želimo da prikazivanje broja slajda započne od drugoga slajda, ali da početni broj bude 1, upotrijebit ćemo jednostavan trik. U dijaloškome okviru Postavljanje stranice u okviru Numeracija slajdova od: upišemo 0. 1. svim slajdovima prezentacije dodajte prikaz tekućega datu- ma 2. upišite u podnožje “moj razred” i smjestite ga u desni donji kut slajda 3. rezervirano mjesto broja slajda oblikujte kao crveni krug s bi- jelim znamenkama i po stavite ga u desni gornji kut slajda. Kako se slajdu dodaje prikaz datuma i broja slajda, pogledajte u audiovizualnome zapisu s6video13.avi. 140 |
| 6. Izrada prezentacija 6. Poveznice slajdova Učenik Marko odlučio je spojiti stečeno znanje iz matematike sa znanjem informatike i napraviti prezentaciju o Pitagorinu poučku. Da bi to izgledalo kao na satovima matema- tike, slajdovi se trebaju redati ovisno o odgovorima učenika. Tu se pojavio problem: kako proizvoljno mijenjati redoslijed prikazivanja slajdova? poveznice između slajdova, poveznice između dijelova prezentacije, akcijski gumbi Ključne riječi Tijekom pretraživanja interneta i pregledavanja web-stranica prelazimo s jedne stranice na drugu služeći se poveznicama, tj. hipervezama (hyperlink). No njih ne rabimo samo na internetu. Možemo ih iskoristiti i u prezentacijama. Tako na jednostavan način može- mo proizvoljno mijenjati tijek izvođenja prezentacija, odnosno redanje slajdova. 6.1. Poveznice u prezentaciji Da bismo umetnuli poveznicu, odnosno hipervezu na neki objekt (sliku, tekst), najprije ga označimo, a onda na kartici Umetanje odaberemo Hiperveza. Otvorit će se dijaloški okvir Umetanje hiperveze (slika 33.). U odjeljku Veza s: možemo birati četiri vrste veze, ovisno gdje se ciljni dokument nalazi: Četiri vrste poveznica • veza s Postojećom datotekom ili web-stranicom, • veza na slajd u našoj prezentaciji (Mjesto u ovom dokumentu), • veza s novim dokumentom (Napravi novi dokument), • veza Adresom e-pošte. Poveznice na slajdove u prezentaciji korisne su kada želimo uvjetovati prijelaz na neki slajd ili kad želimo ostvariti više mogućnosti kreta- nja kroz prezentaciju. Poveznice na vanjske datoteke otvaraju program koji je potreban za gledanje ili izvođenje tih datoteka, a da pritom ne zatvaraju prezentaciju. Odaberemo li drugu vezu (Mjesto u ovom do- kumentu), u odjeljku Oda berite mjesto u ovom dokumentu pojavit će se popis naslova svih slajdova u trenutačno otvorenoj pre- zentaciji. Da bismo umetnuli poveznicu, oda - beremo neki od slajdova i kliknemo na U re- du (slika 33.). Boja poveznice i boja već posjećene poveznice sastavni su dio standardne sheme bo- ja pa u pojedinim predlošcima i temama to mogu biti neke druge boje. Slika 33. Dijaloški okvir Umetanje hiperveze – umetanje poveznice na slajd u prezentaciji. Vježba 14. Otvorite prezentaciju s6vje14.pptx. 141 |
| 6. Izrada prezentacija Na 8. slajdu svoje prezentacije Marko je nabrojio vrste zadataka za vježbu i želi ih po- vezati sa slajdovima na kojima se nalaze zadaci s ponuđenim rješenjima. Da biste postavili poveznicu, označite prvi redak u popisu. Nakon toga odaberite nared- bu Umetanje > Hiperveza. U dijaloškome okviru Umetanje hiperveze odaberite Mjesto u ovom dokumentu. U odjeljku Odaberite mjesto u ovom dokumentu na popisu svih slaj- dova svoje prezentacije pronađite 9. slajd i kliknite na U redu. Na isti način postavite poveznice i za ostale tipove zadataka. Kako se postavlja poveznica na tekst, pogledajte u audiovizualnome zapisu s6video14.avi. 6.2. Postavljanje poveznica na određene dijelove slajda Osim na tekst, poveznicu možemo postaviti na sliku, kao i na neki drugi objekt. Pokazat ćemo kako se postavljaju poveznice na nacrtani kvadratić iz skupine Osnovni oblici. Da bismo od pravo- kutnika dobili pravi- lan kvadratić, za vri- jeme crtanja držimo pritisnutu tipku Shift. Kvadratićem ćemo označiti ponuđene odgovore na 9. slajdu. Na kartici Umetanje u grupi Ilustracije kliknemo na gumb Oblici i odaberemo alat Pravokutnik za crtanje pravokutnika. Pažljivo nacrtamo kvadratić oko slovne oznake izbora a) na popisu ponuđenih odgovora (slika 34.). Ako je kvadratić ispunjen bojom, moramo je maknuti kako kvadratić ne bi bio uočljiv na slajdu. Stoga u grupi Stilovi oblika kliknemo na izbornik Ispuna oblika i u njemu odabe- remo značajku Bez ispune. Slično će- mo napraviti i ako kvadratić ima vidljiv rub. U tome slučaju odaberemo izbor- nik Kontura oblika i kliknemo na zna- čajku Bez konture. Preostaje još postaviti poveznicu na nacrtani kvadratić. Na kartici Umetanje odaberemo Hiperveza pa, budući da se radi o netočnu odgovoru, postavi- mo vezu prema 14. slajdu. Postupak postavljanja poveznice ubr- zat ćemo ako dijaloški okvir Umetanje hiperveze pozovemo iz skočnoga iz- bornika (slika 34.). Vježba 15. Slika 34. Postavljanje poveznice na grafički oblik. Kopirajte nacrtani kvadratić na ostala slova ponuđenih odgovora. Izračunaj- te koji je od ponuđenih odgovora to- č čan i s njega postavite i vezu prema 13. slajdu. O Ostale ponuđene odgovore povežite sa j l jd slajdom 14. Kako postaviti poveznicu na grafički oblik, pogledajte u audiovizualnome zapisu s6video15.avi. 142 |
| 6. Izrada prezentacija 6.3. Postavljanje poveznica akcijskim gumbima U PowerPointu možemo načiniti prave gumbe i na njih postaviti poveznice. Takve gumbe nazivamo akcijski gumbi jer služe za izvođenje neke akcije ili operacije, a isto tako i za poveznice. Da bismo na 13. slajd postavili akcijske gumbe, naj- prije kliknemo na izbornik Oblici (na kartici Polazno ili kartici Umetanje). Otvorit će se galerija grafičkih oblika na čijemu se kraju nalazi skupina s nazivom Akcijski gumbi u kojoj ćemo odabrati odgovarajući ak- cijski gumb (vidi sliku 35.). Nakon što odaberemo željeni akcijski gumb (u naše- mu slučaju odabrat ćemo gumb Povratak), pokazivač miša pretvara se u križić. To je znak da možemo po- četi crtati gumb. Držeći pritisnutu lijevu tipku miša, ra- zvučemo gumb do željene veličine. Čim otpustimo tip- ku miša, otvorit će se dijaloški okvir Postavke akcije. Na kartici Klik mišem podešavamo akcije koje će se dogoditi kada kliknemo mišem na gumb. Odaberemo Hiperveza do:, a zatim u padajućemu izborniku oda- beremo Slajd. Otvorit će se dijaloški okvir Hiperveza do slajda u kojemu odaberemo slajd 8. – Zadaci za vježbu (slika 36.). Slika 35. Izbornik Oblici sadrži i akcijske gume. Vježba 16. Na 13. slajd dodajte akcijske gumbe koji vode na početak prezentacije i na njezin kraj. Na 14. slajd dodajte akcijski gumb koji vraća na slajd sa zadatkom kako bi se omogu- ćilo ponovno biranje (točnoga) odgovora. Rješenje ove vježbe pogledajte u prezentaciji s6vje16.ppsx. Postupak dodavanja g gu akcijskih gumba možete ponoviti uz audiovi- p zualni zap pis s6video16.avi. Gotova prezenta- zapis Pita ag a cija o Pitagorinu poučku: s6Pitagora.ppsx. Slika 36. Dijaloški okvir Postavke akcije – postavljanje poveznice na slajd 143 |
| 6. Izrada prezentacija 7. Animacijski i prijelazni efekti Glavnu čar prezentacijama daju animacijski efekti. U PowerPointu postoji mnogo efeka- ta, no ne valja pretjerivati s njima kako ne biste odvratili pozornost publike od sadržaja prezentacije. Ključne riječi korištenje gotovih animacijskih shema, kreiranje animacije pomoću ponuđenih efekata, efekti prijelaza slajdova PowerPoint omogućuje animiranje slajdova uporabom gotovih animacijskih shema i efekata prijelaza slajdova i animiranje objekata na slajdu. Na animirane objekte možemo primijeniti i više od jedne animacije. 7.1. Upotreba gotovih animacijskih shema Krećemo li s izradom prezentacije iz nekoga od oglednih predložaka prezentacija, već ćemo imati ugrađene animacijske efekte, kao i efekte prijelaza između slajdo- va. Ugrađene animacijske efekte prepoznajemo po ikoni zvjezdice koja se nalazi uz slajd u okviru slajdova (slika 37.). Animacijske sheme možete primijeniti na jedan slajd, na nekoliko slajdova ili pak na sve slajdove u prezentaciji. Da biste primijenili neku od animacijskih shema, označite slajd i na kartici Prijelazi u grupi Prijelaz na ovaj slajd odaberite vrstu ani- macije. Slika 37. Drugi slajd sadrži animaciju objekata na slajdu Za odabir više obje- kata upotrijebite tip- ku Ctrl. 7.2. Oblikovanje animacije pomoću ponuđenih efekata Da bismo dodali animacijski efekt nekomu objektu, potrebno ga je označiti. Isti anima- cijski efekt možemo primijeniti na više odabranih objekata na slajdu. Animacije odabirete na kartici Animacije > Animacija iz galerije ponuđenih animacija (sli- ka 38.). Animacije su grupirane u četiri skupine: Ulaz, Naglasak, Izlaz i Putovi kretanja. Ulazne animacije rabimo kada se neki objekt treba pojaviti na slajdu, a izlazne pri nesta- janju objekata sa slajda. Animacije naglaska upotrijebit ćemo kada želimo dodatno ista- knuti neki objekt, a putove kretanja kada objekte želimo pomicati po slajdu na točno određeni način. Slika 38. Kartica Animacije Vježba 17. Postavljanje ulaznih animacija na tekst i sliku. Otvorite prezentaciju s6vje17.pptx. Na drugome slajdu postavit ćemo ulazne efek- te na tekstove i sliku. 144 |
| 6. Izrada prezentacija Slika 39. Animacija ulaza Okretanje dodana slici Slika 40. Animacija ulaza Potez dodana tekstu 1. Kliknite na sliku. Na kartici Animacije iz grupe Animacija oda- berite ulaznu animaciju Okretanje. Slika će biti označena brojem 1 (slika 39.). 2. Kliknite sada na tekst i dodaj- te mu ulaznu animaciju Potez. Slika 41. Gumb za pretpregled animacije na slajdu 3. Na sličan način naslovu do- dajte ulaznu animaciju Let prema unutra. Kliknite na gumb Pretpregled i pogledajte kako izgledaju postavljeni dolazni efekti. Nakon što smo odredili animaciju za označeni objekt, uz njega će se pojaviti broj koji označava redoslijed izvođenja animacijskih efekata. Objekti na slajdu pobrojani su redom kojim se pojavljuju na slajdu. Želimo li ukloniti animaciju dodanu objektu, na kartici Animacije > grupa Animacije oda- beremo Nema animacije. Slika 42. Uklanjanje animacije dodane objektu Postavljanje ulaznih animacija na objekte: s6video17.avi. Ako vam ne odgovara redoslijed pojavljivanja objekata na slajdu, promijenite ga. Odaberite Animacije > grupa Napredne animacije i kliknite na gumb Animacijsko okno. Uz desni rub prozora otvorit će se Animacijsko okno u kojemu se nalaze strelice Preuredi koje rabite za promjenu redoslijeda izvođenja animacija. Za promjenu redoslijeda animacija možemo rabiti i strelice Premjesti na ranije i Premjesti na kasnije koje se nalaze u grupi Tempiranje kartice Animacije (slika 45.) Promjena redoslijeda animacijskih efekata: s6video18.avi. Slika 43. Odabir dodatnih mogućnosti efekata animacije 145 |
| 6. Izrada prezentacija Za dodatna namještanja i promjene animacijskih efekata rabimo naredbe iz grupe Tempiranje kartice Animacije (slika 45.). Animacije dodane objektu može- mo duplicirati alatom Preslikač animacije. Slika 44. Gumb Preslikač Slika 45. Grupe Napredna animacija i Tempiranje. Efekti naglaska omogućavaju povećanje, smanjenje i okre- tanje za slike i promjenu vrste, veličine i stila pisma za tekst. Želite li da se objekt giba po nekoj putanji, odaberite anima- ciju iz grupe Putovi kretanja. PowerPoint raspolaže sa šez- desetak zadanih putova kretanja i krivulja gibanja. Osim to- ga, možete nacrtati i svoju putanju kretanja. Animacije objektima možemo postaviti i odabirom Animacije > Napredna animaci- ja > Dodaj animaciju. Vježba 18. Dodavanje animacijskoga efekta Putovi kretanja. Otvorite datoteku s6vje18.pptx. Slici jedrenjaka dodat ćemo animaciju kretanja kako bismo prikazali Kolumbovo putovanje. 1. Odaberite sliku jedrenjaka kojoj ćete nacrtati put kretanja. 2. Odaberite Animacije > Napredna Animacija > Dodaj animaciju i kliknite na Prilagođeni put (slika 46.). 3. Mišem crtajte put kojim će se kretati Kolumbov jedrenjak Santa Marija. 4. Dvoklikom miša završite crtanje. Kako animacija ne bi bila prebrza, prilagodite brzi- nu izvođenja animacije u grupi Tempiranje. Slika 46. Grupa Napredna animacija > Dodaj animaciju. 146 Slika 47. Višestruko dodana animacija slici. Za svaki dio puta brodu je dodana nova animacija Prilagođeni put. |
| 6. Izrada prezentacija 7.3. Efekti prijelaza slajdova Želimo li pojedine slajdove dodatno naglasiti ili prijelaz između slajdova učiniti vizualno efektnim, upotrijebit ćemo neki od prijelaznih efekata. Efekte prijelaza između slajdova možete primijeniti na jedan ili više odabranih slajdova. Stoga, označite slajd kojemu želite pridružiti efekt prijelaza i na kartici Prijelazi iz galerije po- nuđenih prijelaza odaberite neki od efekata koji su podijeljeni u tri grupe: Suptilno, Uzbudljivo i Dinamički sadržaj (slika 49.). Za otvaranje čitave galerije kliknite na gumb Više. Slika 48. Kartica Prijelazi s postavkama prijelaza između slajdova. Dodatne mogućnosti efekta prijelaza slajdova podesit ćete odabirom Prijelazi > Prijelaz na ovaj slajd > Mogućnosti efekta. Slika 49. Galerija Prijelaz na ovaj slajd. Nakon što odaberemo prijelaz i podesimo sve dodatne postavke, jednak prijelaz mo- žemo primijeniti i na sve ostale slajdove klikom na gumb Primijeni na sve. Slika 50. Gumb Mogućnosti efekta. POJMOVNIK Brošura – ispisana verzija prezentacije koja može uključivati više slajdova na stranici i prostor za bilješke publike. Izgled slajda (Slide Layout) – odabir izgleda slajda, ovisno o tome želimo li slajd koji sadržava rezervirana mjesta za tekst ili pak druge sadržaje (slike, tablice, grafikone, dijagrame i sl.). Izgled se odnosi na način na koji su elementi razmješteni na slajdu. Predložak dizajna (Design Template ) – datoteka koja sadrži stilove u prezentaciji, uključujući vrstu i veličinu grafičkih oznaka i pisama, veličinu i položaj rezerviranih mjesta, dizajn pozadine i sheme boja ispune, kao i ma- tricu slajda i matricu naslova. Prezentacija – spoj teksta, slike, zvuka, animacije i vizualnih efekata. Prijelaz slajdova (Slide Transition) – na raspolaganju su različiti vizualni efekti za prijelaz između slajdova i dva načina izmjene: slajdovi se izmjenjuju kada korisnik klikne mišem ili automatski nakon određenoga broja sekundi. Animacija (Animation) – tijekom prezentacije objekti na slajdu mogu se ponašati kao da su “živi” – mogu se pomicati u raznim smjerovima pri ulazu na slajd i izlazu sa slajda, a mogu se i dodatno isticati raznim efektima. Dijaprojekcija (Slide Show) – prikaz prezentacije preko cijeloga zaslona onako kako će je vidjeti publika. Slajd (Slide) – osnovni element prezentacije. Stranica bilježaka – Ispisane stranice koje prikazuju autorove bilješke ispod slajda koju bilješka prati. 147 |
| 6. Izrada prezentacija 8. Ispis prezentacije Za ispisivanje prezentacije odaberemo karticu Datoteka > Ispis i kliknemo na gumb Ispis. Na taj način, bez namještanja dodatnih opcija, ispisuju se svi slajdovi prezentacije. Ako želite ispisati samo neke slajdove ili, primjerice, brošuru prezentacije, prije nego što kliknete na gumb Ispis u prikazu Backstagea, na kartici Ispis potrebno je podesiti postavke ispi- sa prezentacije. U odjeljku Kopije zadajemo broj kopija. U odjeljku Pisač iz pa- dajućega izbornika biramo uređaj na kojemu ćemo ispisati do- kument (to je važna mogućnost ako na računalu imamo insta- lirano više pisača). U odjeljku Postavke odabiremo koje ćemo slajdove prezentaci- je ispisati. • Ispis svih slajdova – ispisuju se svi slajdovi prezentacije. • Odabir ispisa – ispisuju se samo odabrani slajdovi. • Ispis trenutnog slajda – ispisuje se samo trenutni slajd pre- zentacije. • Prilagođeni raspon – ispisuju se slajdovi čije smo brojeve upisali u okvir Slajdovi. Slika 51. Ispisivanje prezentacije Datoteka > Ispis U odjeljku Izgled ispisa određujemo što želimo ispisati. Osim slajdova, možemo ispisati bilješke autora (Stranice s bilješka- ma), strukturu prezentacije s glavnim naslovima ili pak brošuru prezentacije. Ispis brošure omogućuje ispisivanje prezentacije tako da se na svakoj stranici papira nalazi više slajdova odjednom. Kod takva ispisa slajdovi će biti umanjeni, a na jednu stranicu može se smjestiti do devet slajdova. U izborniku Boja biramo jednu od tri mogućnosti. Opcija Sivi tonovi upotrebljava se za ispis slajdova u boji na crno-bijelom pisaču kako bi ispis bio što oštriji. Opcijom Čisto crno-bijelo slajdovi se ispisuju u crno-bijelom prikazu, bez sivih tonova. Ako je odabrana mogućnost Složeno za uvez, ispisat će se svi slajdovi u prezentaciji i tek tada će se postupak ponoviti ovisno o broju kopija. Ako je ta opcija isključena, naj- prije će se ispisati sve kopije prvoga slajda, zatim sljedećega slajda i tako redom do kraja. Kako će izgledati ispis slajdova, možemo provjeriti na pretpregledu ispisa prezentacije u desnome odjeljku. Nakon što smo prilagodili sve postavke ispisa, ispis pokrećemo kli- kom na gumb Ispis. Ako u prezentaciji imamo više sekcija, možemo odabrati ispis samo neke od njih. Isto tako, uključivanjem potvrdnoga okvira Ispiši skrivene slajdove možemo odabra- ti hoće li se ispisati skriveni slajdovi ili ne. 148 |
| 6. Izrada prezentacija 9. Izvedba prezentacije Završili ste izradu svoje prezentacije. Zadovoljni ste njezinim izgledom. Preostaje još samo da pripremite prezentaciju za izvođenje i prikažete je prijateljima. izvedba prezentacije, postavljanje trajanja slajda, izrada neprekidne prezentacije Ključne riječi Računalo na kojemu ćete izvoditi prezentaciju potrebno je pri- rediti za rad u prezentacijskome načinu. To nazivamo projekci- ja ili rječnikom PowerPointa – dijaprojekcija. Ako prezentaciju ne izvodite na računalu na kojemu je nastala, tre- ba je prenijeti na drugo računalo sa svim datotekama koje su po- vezane s prezentacijom (npr. glazbeni zapisi, videoisječci i sl.). Prije prikazivanja prezentacije potrebno je podesiti postavke za prikazivanje prezentacije. Stoga na kartici Dijaprojekcija odabe- remo Postavi dijaprojekciju. Tu možemo odrediti koje će vrste biti projekcija prezentacije, način prijelaza na sljedeći slajd (okvir Pomicanje slajdova) i još neke mogućnosti (slika 52.). Kad dovršite izradu prezentacije i želite je prenijeti na drugo ra- čunalo na kojemu će se izvoditi, dva su načina da to učinite. Datoteka PowerPointove projekcije Slika 52. Dijaloški okvir za namještanje postavki projekcije prezentacije Kada se radi o jednostavnoj prezentaciji koja ne poziva vanjske datoteke, dovoljno je spremiti prezentaciju u obliku Po- werPointove projekcije. Kliknite na tab Datoteka i u izborniku Spremi kao odaberite naredbu Projekcija programa PowerPoint (slika 53.). Tako spremljena prezentacija prepoznaje se po na- stavku .ppsx. Paket za CD Kada prezentacija tijekom izvođenja poziva vanjske datoteke, najsigurniji način da prikupimo sve potrebne povezane datoteke stvaranje je tzv. paketa za CD. Taj će postupak prikupiti sve da- toteke koje bilo na koji način sudjeluju u izvođenju prezentacije i kopirati ih u mapu na tvrdome disku ili pak zapisati na optički disk. d isk Dakle, naziv “za CD” ne znači da je moguće spremanje samo na CD. Slika 53. Spremanje prezentacije kao PowerPointove projekcije Slika 54. Dijaloški okvir Paket za CD 149 |
| 7. Baze podataka Baze podataka Monika je dobila referat na temu “Pregled radova o nastanku glagoljičkoga pisma“. Uputila se u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu očekujući da će tamo pronaći potrebnu literaturu. Umjesto knjiga, dobila je upute kako se služiti katalogom za pretraživanje baze podataka. “Kakav sad katalog, kakva baza podataka? “ – čudila se Monika. Knjižničarka joj pojasni da je to najbrži način za pretraživanje knjižnične građe. I zaista, koristeći se programom za pretraživanje, Monika je za samo nekoliko sekundi dobila popis naslova koje je tražila. Zasigurno ste već čuli za izraz baza podataka. Primjerice, baza podataka telefonskih pretplatnika, baza podataka registriranih vozila, baza podataka rezervnih dijelova u skladištu itd. Skladištu – pitate se? Pojednostavljeno, baza podataka dobro je organi- zirano elektroničko skladište podataka. U stvarnosti, ipak nije baš tako jednostavno pa krenimo od osnova. 1. Osnovni pojmovi Ključne riječi baza podataka, entitet, tablica, polje, zapis, pojava (instanca) entiteta, model podataka U realnom svijetu okružuju nas osobe, druga živa bića, stvari, pojave itd. koji imaju karakteristične značajke po kojima ih prepoznajemo. Budući da u računalo ne možemo pohraniti stvarne objekte, moramo prikupiti odgovarajuće podatke koji ih opisuju i digitalno ih pohraniti. To je jedna od glavnih namjena baze podataka. Baza podataka - Database Baza podataka skup je organiziranih podataka o objektima i s njima po- vezanim događajima. Organiziranost znači da su podaci pripremljen tako da se traženi podaci mogu brzo pronaći i izdvojiti. Osim toga, organizira- nost osigurava jednostavno manipuliranje podacima – pregledavanje, pretraživanje, sortiranje, uspoređivanje, mijenjanje, nadopunjavanje itd. Entitet U terminima baze podataka objekti i događaji nazivaju se entiteti. Entitet je objekt ili događaj s određenim atributima (značajkama) po kojima se razlikuje od drugih entiteta. Primjerice, u bazi podataka knjižnice objek- ti su čitatelji, knjige, časopisi itd, a događaj je npr. posudba knjige. Pretvorba objekata i događaja iz stvarnoga svijeta u digitalni zahtijeva promišljanje. Posebice zato jer između objekata postoje određeni odno- si i mnoštvo mogućih događaja. Stoga je za oblikovanje baze podataka od iznimne važnosti odabrati odgovarajući model. Modeliranje baze podataka Prvi korak u kreiranju baze podataka je semantičko modeliranje tije- kom kojeg identificiramo i definiramo entitete, njihove atribute (značaj- ke) i međusobne veze između podataka. Nekoliko je modela koji se mo- gu koristiti za izgradnju baze podataka – hijerarhijski, mrežni, relacijski itd. U današnje vrijeme najčešće se upotrebljava relacijski model, što ćemo i mi učiniti u nastavku. Nakon osnovnog koncepta podataka slijedi logičko modeliranje baze podataka. U relacijskom modelu svaki je entitet predstavljen zasebnom 1 15 5 150 0 |
| 7. Baze podataka tablicom. U stupcima tablice su atributi, odnosno značajke entiteta, a jedan redak pred- stavlja pojavu (instancu) entiteta. U terminima baze podata- ka, stupac se naziva polje (Field), a redak zapis ili slog (Record). Za svaki en- titet formiramo zasebnu ta- blicu s poljima koja pred- stavljaju atribute tog entite- ta. Za svako polje moramo odrediti koju vrstu podata- ka će sadržavati, što ovisi o naravi atributa. Polje – Field Zapis – Record Na slici 1. primjer je tablice za entitet knjige. U stupci- ma su atributi entiteta (naslov, autor, broj strana itd.), u retcima su pojedine knjige, tj. in- stance entiteta. Nakon što definiramo osnovnu strukturu baze podataka, potrebno je odrediti veze iz- među entiteta. Da bismo to mogli učiniti, trebamo odrediti polje koje na jedinstveni na- čin određuje, odnosno razlikuje instance entiteta. Primjerice, da li polje s imenom i prezimenom jednoznačno opisuje svakoga či- tatelja? Ne, jer mogu postojati dva čitatelja s istim imenom i pre- 1:1 A zimenom. Za razliku od toga, polje s OIB-om čitatelja poslužit će toj svrsi. Polje koje jedinstveno predstavlja, odnosno razlikuje in- 1:N B stance entiteta naziva se primarni ključ. U primjeru na slici 1. ta- kvo bi polje moglo biti inventarni broj. U relacijskom modelu baze podataka veze (relacije) između ta- blica mogu biti tri vrste. Pojasnimo na primjeru autora i naslova. Mogući odnosi između autora i njihovih djela pojednostavljeno su prikazani na slici 2. Autori su prikazani kao narančaste elipse, knjige kao plavi pravokutnici. Pojava (instanca) entiteta 1:1 Slika 1. Dio tablice entiteta naslovi (knjige). Veze K1 : A K2 : B K3 : B C K4 : C,D N:N D Autor A je s knjigama u vezi jedan-jedan (1 : 1) jer je autor samo jedne knjige (jedan autor – jedna knjiga). Autor B je u vezi jedan-više (1 : N) jer je autor dvije knjige. Autor D je u vezi više-više (N : N) jer je koautor četvrte i pete knjige, a isto- vremeno četvrta knjiga ima dva autora (C i D). K5 : D Slika 2. Shema mogućih veza između dva entiteta. Kao korisnici baze podataka želimo jednostavan i brz pristup podacima zapisanima u bazi. Da ne bismo to sami radili, treba nam program koji će na naš upit pretražiti bazu i u kratkome vremenu pronaći i izdvojiti tražene podatke. Takve zadatke obavlja sustav za upravljanje bazom podataka (Database Management System – DBMS). To je program za organiziranje baze podataka i za rad s podacima u Sustav za upravljanje bazom podataka 151 |
| 7. Baze podataka njoj. Ovaj sustav omogućuje npr. unošenje, uređivanje, prikazivanje, pretraživanje, sor- tiranje itd. podataka u bazi. Osim toga, služi za nadgledanje ispravnosti podataka i osi- guranje njihove zaštite. POJMOVNIK Baza podataka (Database) – organiziran i uređen skup međusobno povezanih po- dataka pohranjenih u računalu u obliku jedne ili više tablica. Tablica (Table) – osnovna jedinica za organizirano spremanje podataka unutar baze podataka. Sastoji se od redaka (zapisa) i stupaca (polja). U tablicu se upisuju poda- ci o objektima ili događajima sličnih svojstava. Zapis (Record) – redak u tablici baze podataka u koji se upisuje pojedini objekt ili događaj. Objedinjuje sva njegova svojstva opisana poljima tablice. Polje (Field) – podatak kojim se opisuje određeno svojstvo (atribut) objekta ili doga- đaja upisanih u tablici podataka. Sustav za upravljanje bazama podataka (Database Management System – DBMS) – program za rad s podacima u bazi podataka (unošenje, uređivanje, prikazivanje, pretraživanje, sortiranje itd.) Služi i za nadgledanje ispravnosti podataka i osiguranje njihove zaštite. 2. Baza podataka Access 2010 Microsoftov program Access 2010 sadrži sve što je potrebno za rad s bazama podata- ka. Od rukovanja podacima u bazi do izrade korisničkoga sučelja za lakši pristup i rad s podacima. Dolazi u sastavu programskoga sustava Microsoft Office 2010. MS Access, kao sustav za upravljanje bazom podataka (Database Management System – DBMS), izvršava nekoliko zadaća: • organiziranje baze podataka: stvaranje tablica, njihovo međusobno povezivanje itd. • rad s podacima: čitanje, unos, brisanje, promjena podataka i čitav niz ostalih operacija potrebnih za dobivanje traženih informacija (npr. pretraživanje, izdvajanje, stvaranje izvještaja i sl.) • zaštita podataka: nadgledanje ispravnosti podataka (npr. kod pogrešna upisa) i zaštita od neovlaštena korištenja. Programsko korisničko sučelje Aplikacija Microsoft Access objedinjuje relacijsku bazu poda- taka i sustav za up- ravljanje relacijskom bazom podataka. 152 Osim tih poslova povezanih s bazom podataka, MS Access sadrži i alate za stvaranje korisničkoga sučelja. Programsko korisničko sučelje obavlja ulogu posrednika između korisnika i baze podataka, a svrha mu je da se korisniku olakša rad s podacima pohra- njenima u bazi. Access ima ugrađen programski jezik Visual Basic for Applications (VBA) kojim se mnogi poslovi s bazom mogu automatizirati. U izborniku Start u grupi Microsoft Office potražite program Microsoft Access 2010 i po- krenite ga. |
| 7. Baze podataka Na kartici Datoteka (Backstage View) u polju Naziv datoteke (dolje desno) upišite Test i kliknite na gumb Stvori (slika 3a.). Access će imenu datoteke automatski pridružiti datotečni na- stavak .accdb. Radna se okolina sastoji od uobičajenih dijelova za progra- me iz paketa Microsoft Office. U središnjemu dijelu otvoren je novi “dokument” - u slučaju baze podataka to je tablica ili podatkovni list. Novost je okvir s lijeve strane - Navigacijsko okno. Tu se prikazuju objekti koje možete stvoriti u Accessu, odnosno koji su već napravljeni u bazi podataka. Vrsta datoteke .accdb Tablica - Podatkovni list Slika 3a. Početni korak u stvaranju nove baze podataka. Opišimo s kojim objektima možemo raditi u MS Accessu. Objekti baze podataka Tablice: temeljni objekti u Microsoft Accessu. U njima se nalaze podaci smješteni u ba- zi podataka. Upiti: programske komponente kojima pregledava- mo, pronalazimo, odabiremo i kombiniramo podat- ke iz jedne ili više tablica. Osim toga, omogućuju kombiniranje i združivanje više tablica u jednu no- vu. Isto vrijedi i za polja. Obrasci: prozori koje upotrebljavamo kao grafičko sučelje za lakši pristup i rad s podacima iz baze. Mogu se dodatno programirati uporabom program- skoga jezika VBA-a. Izvješća: služe za prikazivanje podataka u obliku dokumenata spremnih za ispis na pisaču. I ona se mogu programirati. U prezentaciji s7prez1.ppsx navedene su pre- poručene postavke za rad s bazom Access. Postoje još neki objekti, no oni nam za početak rada nisu toliko značajni. Želimo li napraviti novi objekt, na vrpci kliknemo na karticu Stvaranje. Tu se nalaze na- redbe za rad s novim objektima, pregledno grupirane prema vrstama objekata. Slika 3b. Podatkovni list (tablica) otvoren u novoj bazi podataka.stvaranju nove baze podataka. 3. Uređivanje tablice podataka Bez tablica nema ni baze podataka. One su osnovna komponenta za spremanje poda- taka. Ako ste stekli dojam da su Accessove tablice slične Excelovim, samo ste djelomič- no u pravu. Razlika je u strukturi i načinu stvaranja tablica. Sličnost Accessovih i Excelovih tablica samo je na razini tabličnoga izgleda. Prije zatvaranja tablice dobit ćete upozorenje da nije određen primarni ključ (Primary Key). Budući da za početak nije obavezan, na upit želite li ga stvoriti, kliknite na Ne. 153 |
| 7. Baze podataka 3.1. Stvaranje tablice podataka Prikaz podatkovnog lista Da bismo napravili novu tablicu, kliknemo na Stvaranje > Tablica. Otvorit će se prozor tablice kao na slici 2b. U novu tablicu možemo odmah upisivati podatke (slika 4.). Takav pogled na tablicu i način rada s njom nazivamo Prikaz podatkovnoga lista. Kao što vidite, sliči radu s Excelovim radnim listom. Pojedini stupac je polje koje opisuje određenu značajku subjekta/objekta predstavlje- nog u retku (zapisu). Access 2010 vrlo je “pametan” program. Na temelju une- senih podataka tijekom upisa sam će načiniti strukturu tablice. No, nije i svemoguć. Primjerice, ne može znati da u drugome stupcu upisujemo ime učenika pa da bi se to polje trebalo zvati npr. Ime. Slika 4. Upis podataka u novootvorenoj tablici. Ako želimo doraditi ili promijeniti strukturu tablice u skladu s našim potrebama, moramo prijeći u drukčiji način rada. Na vrpci kliknemo na Prikaz. Nakon što spremimo tablicu, prikazat će se prozor s pogledom na strukturu tablice. Taj na- čin rada nazivamo Prikaz dizajna tablice, tj. podatkovnoga lista (slika 5.). Prikaz dizajna tablice 2 1 4 Slika 5. Struktura tablice u pogledu Prikaz dizajna. 154 3 Prozor u kojemu oblikujemo struktu- ru, tj. dizajn tablice sastoji se od dva- ju dijelova. U gornjemu dijelu odre- đujemo polja tablice podataka i nji- hove značajke. Opis polja sastoji se od triju podataka: 1 naziva polja, 2 vrste podataka koji će se upisivati u polje i 3 opisa polja. Za pravilan rad baze podataka vrlo je važno pravilno opisati vrstu podata- ka koji će se upisivati u polje. Precizne postavke tih vrijednosti upi- sujemo u donjemu dijelu prozora 4 gdje detaljno određujemo svojstva polja. Uočite kako je Access na osnovu na- šega probnog upisa pravilno zaklju- čio koja će se vrsta podataka upisi- vati u pojedino polje. Primjerice, u četvrtome polju upisali smo datum rođenja učenika i Access je pravilno zaključio da se radi o vrsti podatka tipa Datum/vrijeme. |
| 7. Baze podataka Oznaka Primjena i ograničenja Text Kraći tekst do 255 znakova. Dopis Dulji tekst (do veličine baze podataka). Broj Numerički podaci koji se obično upotrebljavaju za aritmetičke operacije. Valuta Numerički podaci s oznakom valute. Datum/Vrijeme Datum ili vrijeme u skladu s regionalnim postavkama u Windowsima. Samonumeriranje Automatski brojač redaka koji osigurava da svaki redak u tablici dobije jedinstven broj. Da/Ne OLE Object Booleove vrijednosti tipa da/ne ili točno/netočno. Objekti drugih Windows i Office programa (npr. dokumenti Worda, tablice Excela, zvučne i grafičke datoteke itd.). Hiperveza Mail i URL adrese datoteka u računalnoj mreži ili na internetu. Privitak Polje u koje možemo spremiti gotovo sve vrste datoteka. Tablica 1. Vrste podataka u poljima tablice. U tablici 1. navedene su osnovne vrste podataka koje možemo upisivati u polja Accessove baze podataka. 3.2. Upisivanje podataka u tablicu Budući da se najbolje uči na stvarnim primjerima, preselit ćemo se u “stvarnu” situaci- ju. Zamislite da se nalazite u ulozi školske knjižničarke koja želi napraviti bazu podataka u programu Microsoft Access i tako si olakšati svakodnevni posao u knjižnici. Za lakše praćenje primjera koji slijede poslužite se bazom upisanim podacima. s7Biblio0.accdb s već Osnovni su zadaci školske knjižničarke evidencija naslova, evidencija čitatelja i eviden- cija posudbi. Pretpostavimo da nam za evidenciju čitatelja trebaju sljedeći podaci: ime i prezime, broj članske iskaznice, razred, adresa stanovanja, telefon, a može i mobitel. Najprije ćemo napraviti tablicu čitatelja i to tako da sami dizajniramo strukturu podatkov- noga lista. Vježba 1. Dizajniranje nove tablice 1. Na kartici Stvaranje kliknite na gumb Dizajn tablice. 2. Otvorit će se nova tablica s trima stupcima: naziv polja, vrsta podatka i opis polja, kao što smo opisali maloprije. Svaki redak u prozoru za dizajniranje tablice (Prikaz dizajna) predstavlja određeno po- lje buduće tablice, a stupci služe za detaljan opis polja. U donjemu je dijelu prostor za određivanje svojstava pojedinoga polja. Iako Accessova baza prepoznaje hr- vatska slova (č, ć, đ, š, ž), dobro ih je izbjegavati u nazivi- ma polja. Isto se od- nosi i na uporabu razmaka, pogotovo ako jednoga dana poželite Accessovu bazu prenijeti u neki drugi sustav koji to ne podržava. 155 |
| 7. Baze podataka Prvi podatak koji će predstavljati polje u tablici neka bude ime i prezime. Ovdje treba malo promisliti. Ako ćete jednom htjeti sortirati podatke o čitateljima po prezimenu, ne bi bilo dobro da unosite ime i prezime, nego prezime i ime. Međutim, to u hrvatskome jeziku nije pravilno pa ćemo taj problem riješiti tako da postavimo dva polja – zasebno za ime i za prezime. Dakle, prvo polje buduće tablice bit će ime čitatelja. Opet moramo zastati i promisliti. Ako ovdje imamo polje za ime čitatelja, i u tablici autora imat ćemo polje za ime autora. Ne bi bilo dobro da ti podaci, koji su različiti, imaju polja istoga naziva. Zato ćemo po- lje za ime čitatelja nazvati CIme, a kada budemo stvarali tablicu autora, polje za ime au- tora bit će AIme. Vježba 2. Upis polja Kod združivanja polja iz više tablica, nazivi tih polja trebaju biti različiti. U stupcu Naziv polja upišite CIme. Nakon što ste pritisnuli tipku Enter, kur- sor se preselio u sljedeći stupac (Vrsta podataka) gdje se za vrstu podatka automatski upisala vrijednost Tekst. Uočite da se radi o okviru s padajućim popisom. Na raspolaganju vam je nekoliko vrsta podataka, o čemu smo već govorili. Kada jednom odredite ovo svojstvo, u polje ne smijete upisivati drukčiju vr- stu podataka. Primjerice, ako ovdje odredite da je polje numeričkoga tipa (Broj), u to polje nećete moći upisivati tekstualne podatke (i obratno). Za ime čitatelja, koje je svakako tekstualnoga tipa, ponuđena nam vrijed- nost odgovara, pa tu nećemo ništa mijenjati. No, upis polja time nije gotov. Slika 6. Okvir Vrsta podataka s padajućim popisom raspoloživih vrsta podataka. Vježba 3. Određivanje duljine polja Na kartici Općenito prvo svojstvo određuje veličinu, odnosno duljinu polja. Za tip poda- taka Tekst Access automatski upiše duljinu 255 (misli se znakova). Budući da pretpo- stavljamo da ne postoji tako dugačko ime, zadanu duljinu polja skratit ćemo na 20. Zašto je to važno? Zato da bi se uštedio prostor na disku. Baza podataka radi tako da za svako polje rezervira stalni (fiksni) prostor u sladu s vrijednošću zadanom u Veličina polja. Zato duljinu polja treba razumno planirati tako da polje ne bude ni predugo, ali ni prekratko. Ostala svojstva polja CIme nećemo mijenjati. Prelazimo na polje za prezime. U drugome retku kliknite u prostor za upisivanje naziva polja. Slično kao i kod imena, ovo ćemo polje nazvati CPrezime. U Vrsta polja ostavite zadanu vrijednost Tekst. Duljinu polja skratite na 25. Indeks Indeksiranje polja 156 Budući da je ovo polje po kojemu ćemo kasnije redati (sortirati) podatke, bilo bi dobro da ga indeksiramo. Indeks predstavlja značajku polja – njime se opisuje kako će se re- dati podaci u polju. Postupak pridruživanja indeksa polju nazivamo indeksiranje polja. |
| 7. Baze podataka Vježba 4. Indeksiranje polja Polje za koje predviđamo da ćemo kasnije u njemu sortirati podatke treba posebno označiti. Indeksnih polja u jednoj tablici može biti više. Access pamti indeksna polja u zasebnoj tablici Indeksi (slika 7). Da biste označili CPrezime kao indeksno polje, u okviru Svojstva polja trebate promije- niti svojstvo Indeksirano u Da. Pretraživanje podata- ka u indeksiranim po- ljima znatno je brže nego u "običnim", ne- indeksiranim poljima. Za indeksiranje polja na raspolaganju su dvije mogućnosti: • Da (Duplikati U redu): u indeksnome polju dopušten je upis istih (dupliciranih) podataka • Da (Bez duplikata): u indeksno polje ne smiju se upisati dva ista podatka. U našemu primjeru za polje CPrezime odaberite Da (Duplikati U redu) jer se može dogoditi da se pojave dva čitatelja isto- ga prezimena. Međutim, u polju Iskaznica (broj članske iska- znice) trebat će odabrati indeksiranje bez duplikata jer se ne smije dogoditi da dva čitatelja imaju isti broj iskaznice. Upišite sami ostala polja tablice. Sva su tekstualna (u zagra- dama je dana njihova duljina): Iskaznica (5), Razred (3), Adresa (30), Mjesto (25), Posta (5), Tel (11) i Mob (11). Ne zaboravite indeksirati polje Iskaznica s Da (Bez duplikata). Vježba 5. Spremanje tablice Vaša prva tablica nosi privremeno, radno ime Tablica1, slično kako se imenuju novi do- kumenti u ostalim aplikacijama Officeova paketa. Da biste je spremili, kliknite desnom tipkom miša na jahač Tablica1 i u skočnome izborniku odaberite Spremanje. Otvara se dijaloški prozor Spremanje kao za spremanje tablice pod novim imenom. Nazovite je Citatelji i potvrdite s U redu. Slika 7. Tablica Indeksi pamti sve indekse pojedine tablice. Dobit ćete upozorenje da u tablici nije određen primarni ključ (Nije definiran primarni ključ.). Kliknite na Odustani kako biste definirali primarni ključ. Prije toga opišimo što je primarni ključ. Primarni ključ polje je (ili više njih zajedno) koje osigurava jedinstvenost svakoga zapi- sa u tablici. U polju koje se odredi kao primarni ključ ne mogu se pojaviti dvije iste vri- jednosti. Zato u tablici može postojati samo jedan primarni ključ. Primarni ključ sličan je indeksnome polju sa svojstvom Da (Bez duplikata). Budući da takva polja služe za jed- noznačno prepoznavanje (identifikaciju) zapisa, nazivaju se ID polja (od Identifikacija). Primarni ključ Vježba 6. Određivanje primarnoga ključa Provjerite jeste li u načinu rada Prikaz dizajna. Promotrite polja od kojih se sastoji tabli- ca. Postoji li neko koje bi moglo udovoljiti zahtjevima primarnoga ključa? Najbliže je to- mu polje Iskaznica jer je indeksirano s Da (Bez duplikata). Iako bismo ga mogli postaviti kao primarni ključ, odabrat ćemo bolje rješenje. Načinit ćemo novo polje, čija će jedina uloga biti održavanje primarnoga ključa. 157 |
| 7. Baze podataka Postupak stvaranja polja s primarnim ključem: • U prvi slobodni redak u gornjemu dijelu prozora upišite naziv novoga polja ID_Citatelj. Nepisano je pravilo da naziv polja primarnoga ključa započinje s ID. Polje tipa Samonumeriranje • Otvorite okvir s padajućim popisom Vrsta podataka i odaberite Samonumeriranje. Svaki put kada budete upisivali novi zapis u tablicu, ovo će se polje automatski popu- njavati jedinstvenim brojem. • U vrpci označite karticu Dizajn, klikni- te na gumb Primarni ključ i tako po- stavite svojstvo za primarni ključ. Uočite da se u čelu tablice lijevo od polja pojavio znak ključa. • Označite cijeli redak polja ID_Citatelj Slika 8a. Stvaranje polja primarnoga ključa. (klikom na sivi gumb u čelu tablice) i tehnikom “povuci i spusti” odvucite ga na početak (ispred prvoga retka). • Pohranite načinjene izmjene kako smo malo prije opisali (tablici dajte ime Citatelji) i zatvorite tablicu. Ikona tablice u navigacijskome oknu Napravili ste svoju prvu tablicu u bazi podataka. Njezina je ikona sada vidljiva u lijevo- me okviru Navigacijsko okno. Vježba 7. Upis podataka u tablicu Dvokliknite u Navigacijskome oknu na ikonu tablice s nazivom Citatelji. Otvorit će se ta- blica u načinu Prikaz podatkovnoga lista. Tu sada podatke možete upisivati izravno u tablicu. Slika 8b. U polje tipa Samonumeriranje ne možemo ništa upisivati. Polja koja kao vrstu podatka sadrže Samonumeriranje zaštićena su od upisa i bilo ka- kvih izmjena. Tipkom Tab preskočite polje ID_Citatelj da biste došli u sljedeće polje (CIme) i utipkajte slovo B. Na slici 7b. vidimo što se dogodilo. Polje ID_Citatelj koje je tipa Samonumeriranje automatski je dobilo vrijednost 1. U čelu retka vidi se simbol olovke koja piše – to je znak da se u redak trenutno unose izmjene, tj. upisuju podaci. Kažemo da je polje u načinu rada Uređivanje. Dalje je lako: dopišite “iserka” i pritisnite tipku Enter ili Tab da biste se premjestili u slje- deće polje (CPrezime). Ako se želite vratiti na neko prijašnje polje, upotrijebite kombi- naciju tipki Shift i Tab. 158 |
| 7. Baze podataka Sve dok ne upišete podatak u zadnje polje, zapis nije pohranjen u tablici. Za poništava- nje upisa u zapis koji još nije pohranjen upotrijebite tipku Esc. Tipka Esc. - poništavanje upisa Nakon što upišete i zadnje polje, zapis se trajno sprema u tablicu, a kursor se automat- ski premješta u prvo polje sljedećega zapisa. 3.3 Zajednička polja u tablicama Napravili ste tablicu za čitatelje, a oni sigurno nešto i či- taju. Očito, trebat će napraviti novu tablicu u kojoj će biti popis postojećih knjiga, tj. naslova u knjižnici. Predlažemo da se nova tablica Naslovi sastoji od sljede- ćih polja: naslov, broj (za svezak ili časopis), autor, izda- vač, godina izdanja, jezik i vrsta naslova (knjiga, časopis, kaseta ili CD). Lako je uočiti da će se ovdje neki podaci ponavljati: auto- ri, izdavači, jezik i vrsta naslova. Na slici 9. zorno je prika- zano kako bi mogli izgledati takvi podaci. Dobra organizacija baze podataka pretpostavlja izdvajanje podataka koji se ponavljaju u zasebne tablice. Zašto je to potrebno? Uvijek postoji mogućnost da se tijekom tipka- nja pogriješi. Već mala pogreška dovodi do velikih razlika u podacima. Npr. zapisi Dobriša Cesarić i Dobriša Cesarič za ba zu podataka dva su različita auto ra. Bilo bi bolje imati zasebnu tablicu autora, a da se u tablici naslova napravi veza na podatke iz tabli- ce autora. Slika 9. Tablica Naslovi (dio) s podacima koji se ponavljaju Vježba 8. Postavljanje zajedničkih polja U našem slučaju kao zajedničko polje odabrat ćemo jedin- stvenu šifru autora. U tablici autora svakom ćemo autoru do- dijeliti jedinstveni broj ID i to će biti primarni ključ (Primary Key) u toj tablici. Polje tipa Samonumeriranje najprikladnije je za tu svrhu. Sukladno tome, polja tablice Autori mogla bi izgledati ovako: – ID_Autor: primarni ključ (polje ID) u tablici autora, tipa Samonumeriranje – AIme: jednako kao polje CIme u tablici čitatelja – APrezime: jednako kao polje CPrezime u tablici čitatelja Značenje Tab sljedeće polje Enter sljedeće polje prethodno polje End Home zadnje polje zapisa prvo polje zapisa Ctrl+End U tablici 2. prikazane su tipke kojima se možete služiti tijekom upisivanja podataka u tablicu Accessove baze podataka. Tipka Shift+Tab Da bismo se iz tablice naslova mogli pozvati na tablicu autora, ove dvije tablice moraju imati nešto zajedničko, tj. zajedničko polje koje postoji u objema tablicama. zadnje polje zadnjega zapisa Ctrl+Home prvo polje prvoga zapisa isto polje prethodnoga/sljedećega zapisa lijevo/desno unutar polja F2 umetanje točke unosa u polje Esc poništavanje unosa polja Esc Esc poništavanje unosa zapisa Ctrl+F4 zatvaranje tablice Tablica 2. Tipke za rad u tablici Accessove baze podataka. 159 |
| 7. Baze podataka Šifrarnik Na slici 10. prikazana je tablica autora. Svaki autor ima svoju jedinstvenu šifru (tzv. ID broj). Ovakvu vrstu tablice, u kojoj svaka osoba ili predmet ima svoj broj (šifru), naziva- mo šifrarnik. Strani ključ (Foreign Key) Slično kao za autore mogu se napraviti šifrarnici za još neke tablice, npr. za izdavače knjiga. Polje u tablici koje se povezuje s tablicom šifrarnika naziva se strani ključ (Foreign Key). Polje strani ključ “posuđeno” je polje glavnog ključa iz tablice šifrarnika. Shematski je taj odnos prikazan na slici 11. U tablici Naslovi zajedničko polje s tablicom Autori nazvali smo Autor_ID (strani ključ) da se razlikuje od polja ID_Autor (primarni ključ) u tablici Autori. Vježba 9. Sada ste spremni do kraja na- praviti tablicu naslova: Slika 11. Primjer dviju tablica povezanih zajedničkim poljem. – ID_Naslov: primarni ključ za tablicu naslova, tipa Samonumeriranje Slika 10. Tablica autora kao šifrarnik. Polje sa šifrom autora primarni je ključ tablice. – Naslov: naslov knjige, tekstualnog tipa duljine 50 znakova, indeksirano s Duplikati U redu (vrši se sortiranje po ovom polju, istih naslova može biti više) – Broj: svezak knjige ili broj časopisa, tekstualnog tipa (zbog mogućih rimskih brojki) duljine 2 znaka – Autor_ID: polje ID za povezivanje s tablicom autora, brojčanog tipa (Dugi cijeli broj) – Izdavac_ID: polje ID za povezivanje s tablicom izdavača, brojčanog tipa (Dugi cijeli broj) – Jezik_ID: polje ID za povezivanje s tablicom jezika, brojčanog tipa (Dugi cijeli broj) – Vrsta_ID: polje ID za povezivanje s tablicom vrste naslova, brojčanog tipa (Dugi cijeli broj) – Godina: godina izdanja naslova, brojčanog tipa (Cijeli broj) Vježba 10. Sami napravite zajednički ključ između tablica Naslovi i Izdavaci. Naravno, najprije morate napraviti tablicu ši- frarnika za izdavače. Na slici 12. vidimo kako izgleda tablica Naslovi sa slike 9., kada se umjesto polja za autore i izdavače upotreblja- vaju polja sa stranim ključevima. Slika 12. Tablica Naslovi s dva strana ključa (polja Autor_ID i Izdavac_ID). 160 |
| 7. Baze podataka 3.4. Sortiranje i filtriranje Otvorite bazu podataka s7Biblio0.accdb i dvokliknite na tablicu Naslovi. Tablica se otvorila u načinu Prikaz podatkovnoga lista, koji podsjeća na radni list iz proračunske tablice. Podatke u tablici lakše je čitati i analizirati ako su poredani po nekome predvidljivu re- doslijedu. Rječnikom baze podataka, takav postupak redanja podataka naziva se sor- tiranje. Vježba 11. Sortiranje podataka 1. Kliknite bilo gdje u stupcu polja Naslov. 2. Redanje (sortiranje) ćete izvesti tako da na kartici Polazno u grupi Sortiraj i filtriraj kli- knete na gumb Uzlazno. Svi zapisi tablice razvrstali su se po uzlazno sortiranome polju Naslov. Radi lakšega pregledavanja i pronalaženja podataka u tablici, ponekad je korisno pri- kazati samo dio podataka. U tu svrhu možemo primijeniti filtriranje podataka. Filtriranje je postupak prikazivanja samo onih zapisa koji zadovoljavaju određeni kriterij. Filtriranje Vježba 12. Filtriranje podataka Da biste filtrirali podatke u tablici, učinite sljedeće: 1. u stupcu God.izd. (godina izdanja) kliknite na polje s vrijednosti 1990 2. na kartici Polazno u grupi Sortiraj i filtriraj kliknite na gumb Odabir i u ponuđenome iz- borniku kliknite na opciju Jednako 1990. Nakon toga u tablici će biti vidljivo samo 5 zapisa. Naravno, ostali zapisi nisu izbrisani, nego su privremeno skriveni Filtriranje podataka – odabir prema određenome kriteriju 3. da biste poništili filtriranje i vratili prikaz svih zapisa, u grupi Sortiraj i filtriraj kliknite na gumb Uključi/isključi filtar. 4. Izrada upisnog obrasca 4.1. Izrada obrasca čarobnjakom Access omogućava stvaranje upisnih obrazaca koje možemo dizajnirati po želji i tako si olakšati upis podataka. Najčešći je način stvaranja obrazaca onaj Čarobnjakom za obrasce, posebno kada izra- đujete jednostavne obrasce. Za prvi obrazac odabrat ćemo podatke iz tablice Autori. Tu su samo dva polja: ime autora (AIme) i njegovo prezime (APrezime). ID_Autor je polje ti- pa Samonumeriranje, pa upis u njega nije moguć. Čarobnjak za obrasce Vježba 13. Čarobnjakom za obrasce učinit ćemo postupno naš prvi obrazac. U Navigacijskome oknu označite tablicu za koju želite napraviti obrazac. Za potrebe vježbe, izaberite tablicu Autori, zatim na vrpci u kartici Stvaranje kli- knite na gumb Čarobnjak za obrasce (slika 13.). Slika 13. Pozivanje Čarobnjaka za obrasce. 161 |
| 7. Baze podataka U polja tipa Samonumeriranje nije moguće upisi- vati podatke jer se automatski popunja- vaju jedinstvenim brojčanim vrijedno- stima na koje kori- snik nema utjecaja. Čarobnjak će vam pomoći u stvaranju podatkovnoga obrasca, odnosno on će suklad- no vašim odabirima sam napraviti obrazac. Dakle, dalje će vas, kroz tri laka koraka, vo- diti čarobnjak. 1. korak: odabir polja koje želite imati na obrascu (slika 14.) U lijevome je okviru popis polja tablice Autori, u desnome je okvir s poljima koja će se prikazivati na obrascu. Gumbi između okvira služe za prebacivanje polja iz jednoga okvi- ra u drugi. Iako smo rekli da nam ID_Autor zapravo ne treba, kliknite na gumb >> da biste u obrazac prebacili sva polja. Kliknite na Sljedeće za idući korak. 2. korak: izbor rasporeda polja na obrascu Čarobnjak nam nudi četiri zadane vrste rasporeda polja: Četiri zadane vrste rasporeda polja • Stupčasto slaže polja jedno ispod drugoga u stupce (kolone) • Tablično je izgled sličan tablici • Podatkovna tablica ima izgled obrasca identičan s izgle- dom tablice • Obostrano raspoređuje polja jedno pored drugoga u ret- ke. Budući da tablica Autori sadrži malo polja, odaberite ras- pored Tablično i kliknite na Sljedeće. 3. korak: upis naziva obrasca U gornjemu okviru Access će sam predložiti naziv, suklad- no nazivu odabrane tablice podataka. Naravno, naziv mo- žete i promijeniti. U donjemu dijelu određuje se pogled u kojemu će se otvoriti obrazac: a) za prikaz ili unos informa- cija, b) za izmjenu dizajna obrasca. Slika 14. Izbor polja koja će biti prikazana na obrascu. Ako želite nešto mijenjati u prijašnjim postavkama, još uvijek je vrijeme za to (tome slu- ži gumb Nazad). Ako ne želite ništa mijenjati, za naziv obrasca upišite fAutori, odaberi- te Otvori obrazac za prikaz ili unos informacija i kliknite na Završi. Klikom na Završi, nalaže- te čarobnjaku da sukladno pri- jašnjim postavkama načini obra- zac. Ako je obrazac složen, s pu- no polja, to može potrajati neko vrijeme. Obrazac koji ste upravo kreirali čarobnjakom trebao bi izgledati slično onomu na slici 15. Čarobnjak je priredio obrazac u skladu s predodređenim postav- kama. Ako vam neko od njego- vih rješenja ne odgovara, na vama je da doradite obrazac ako želite. Opisat ćemo kako se to radi. 162 Slika 15. Obrazac napravljen čarobnjakom. |
| 7. Baze podataka 4.2. Ručno uređivanje obrasca Da biste doradili obrazac, morate se iz načina rada Prikaz obrasca prebaciti u Prikaz di- zajna. Pogledajmo što se sve tu nalazi. Obrazac se sastoji od triju glavnih dijelova: • Zaglavlja obrasca u kojemu se prikazu- ju npr. nazivi polja • Pojedinosti tj. glavne površina na kojoj se raspoređuju polja iz tablice • Podnožje obrasca koje je rezervirano za dodatne informacije (npr. sumarne po- datke). Mijenjanje obrasca je jednostavno: klikne- te na objekt koji želite mijenjati i pozovete List svojstava, ako već nije vidljiv u sučelju. List se uključuje/isključuje gumbom List svojstava na kartici Dizajn. Okvir List svojstava služi za prikazivanje i određivanje svojstava i značajki odabranih objekata u obrascu. Primjerice, objekt kao što je tekstualno polje ima visinu, širinu, vo- doravnu i okomitu poziciju, svojstvo vidljivosti, vrstu, veličinu i boju pisma itd. Svaki objekt sadrži svoj skup raspoloživih svojstava i značajki. Slika 16. Obrazac sa slike 14. u pogledu Design View. Na slici 17. vidimo neka svojstava tekstualne kontrole APrezime. Pojedino svojstvo mijenja se tako da kli- knemo u polje u desnome stupcu. Tu se obično pojavi okvir s padajućom listom već predodređenih vrijednosti koje su na raspolaganju za to svojstvo. Vježba 14. Malo ćemo doraditi obrazac i njegove kontrole. • Smanjite visinu polja APrezime tako da kliknete na polje i svojstvo Visina postavite na 0,5 cm. To isto možete postići povlačenjem donjega hvatača (mali crni kvadratić) prema gore, tako da se donji rub polja poravna s osta- lim poljima. • U AIme_Natpis i APrezime_Natpis pro- mijenite tekst (svojstvo Opis) u Ime, odnosno Prezime. Slika 17. Okvir List svojstava za određivanje svojstava objekta. 163 |
| 7. Baze podataka • Skratite površinu forme Pojedinosti, tako da visina bu- de 0,7. Isto možete postići i odvlačeći donji rub povr- šine Pojedinosti prema gore. • Suzite polje ID_Autor za pola, a ostala polja za trećinu. Pomaknite polja ulijevo. Nakon toga širinu forme po- stavite na 9,5 cm. • Sakrijte natpis ID_Autor_Natpis tako da ga učinite ne- vidljivim. Svojstvo Vidljivo postavite na Ne. • Isto tako učinite nevidljivima obrube oko polja. Za sva- ko polje svojstvo Stil obruba postavite na Prozirno. • Budući da je polje ID_Autor tipa Samonumeriranje, u njega se ne smije ništa upisivati. Zato mu svojstvo Omogućeno postavite na Ne, a Zaključano na Da. Slika 18. Obrazac sa slike 14. nakon dorade. Otvorite obrazac u načinu Prikaz obrasca. Sada bi vaš prvi podatkovni obrazac trebao izgledati približno kao na slici 18. 4.3. Složenija izrada obrasca Pokazat ćemo kako sami možete izrađivati obrazac. Za stvaranje novoga obrasca kliknite na Stvaranje > Dizajn obrasca. Otvara se prozor za oblikovanje obrasca bez ijedne grafičke kontro- le (slika 19.). Znači, moramo napraviti obrazac „od nule“. Budući da ćemo sami morati crtati i grafičke kontrole, korisno je znati gdje se nala- ze. Gornji dio slike 19. prikazuje dio vrpce s grupom Kontrola u kojoj se nalaze osnovne po- datkovne kontrole. Prvo moramo odrediti tablicu iz koje će obrazac prikazivati podatke. Pozovite List svojstava i u polju Izvor zapisa iz okvira s padajućom listom odaberite tablicu Citatelji. Budući da tablica Citatelji ima deset, većinom tekstualnih polja, najprije moramo povećati površinu obrasca. Kliknite na obrazac i, kao što to radimo s prozo- rima, povećajte mu radnu površinu. Slika 19. Stvaranje obrasca ispočetka. Gore je vrpca s grafičkim kontrolama. 164 Da biste vidjeli koja sve polja sadrži tablica s ko- jom radimo, na vrpci kliknite na gumb Dodaj po- stojeća polja. Otvara se okvir Popis polja s popisom polja odabrane tablice. Kako ugra- diti polje tablice u novi obrazac? Jednostavno odvucite željeno polje iz okvira Popis po- lja i spustite ga na obrazac. |
| 7. Baze podataka 5. Stvaranje upita Vratimo se svakodnevnim poslovima školskog knjižničara. Ravnatelj hitno traži popis autora i njihovih knjiga koje imamo u knjižnici. I to lijepo sređeno, pregledno i pore- dano po abecedi. Što sad? Toga nema u vašoj bazi – ima samo zasebno tablica autora i tablica knjiga (naslova). Na početku smo rekli da pomoću upita (Queries), između ostalog, možemo stvarati nove tablice i nova polja. Upravo nam tako nešto sada treba – pomoću upita združit ćemo autore i naslove. Vježba 15. Postupak za združivanje tablica pomoću upita: • Na kartici Stvaranje u grupi Upiti kliknite na Dizajn upita. • Otvaraju se dva nova prozora: prozor Upit1 i dijaloški prozor Prikaz tablice. U poton- jem trebate odabrati tablice podataka koje Slika 20. Kreiranje upita i želite združiti. Označite tablicu Autori i kliknite na Dodaj. Tablica će se automats- izbor tablica za združivanje. ki preseliti u prozor Upit1. Isti postupak ponovite za tablicu Naslovi (slika 20.). • Zatvorite prozor Prikaz tablice klikom na Zatvori. • U tablici Autori dvokliknite na polje Aime – polje će se automatski prenijeti u donji okvir upita. Isto napravite za polje APrezime te za polje Naslov iz tablice Naslovi. • Ako je potrebno, produljite okvir tablice Naslovi tako da vidite sva polja (pogledajte na slici 20.) • Sada ćemo napraviti vezu odnosno relaciju između ove dvije tablice. Kliknite na Relacija polje ID_Autor u tablici Autori i tehnikom “povuci-i-spusti” odvucite ga točno nad polje Autor_ID u tablici Naslovi. Uspostavljena veza (relacija) između ovih dviju tablica trebala bi izgledati kao na slici 20. • Još nismo gotovi – treba nam novo polje za autora sastavljeno od imena i Tablica koju smo dobili upitom prezimena. U donjem okviru upita u četvrtom praznom stupcu kliknite u je prividna, programski stvorena ćeliju za Polje i upišite: tablica. Svaki put kada pokre- nete ovaj upit, programski kôd Autor: [AIme] & “ “ & [APrezime]. skriven u pozadini upita ge- Ovom sintaksom stvorili ste novo polje Autor koje se sastoji od polja AIme, nerira tablicu u memoriji raču- jednog praznog mjesta i polja APrezime. nala. Zatvaranjem prozora upi- • U donjem dijelu upita u drugom stupcu APrezime kliknite u ćeliju za ta "tablica" nestaje iz memorije. Sortiranje. U padajućoj listi odaberite Uzlazno. Time određujete da se Jedna od glavnih prednost tak- zapisi upita sortiraju po prezimenu, i to u rastućem abecednom redu. ve tablice je što se podaci u njoj • Aktivirajte upit da biste provjerili učinke dosadašnjih postavki (u grupi automatski mijenjaju kako se mi- Rezultati kliknite na Prikaz). Ako je sve u redu, tablica ima pravilno združeno jenjaju podaci u izvornim tabli- ime i prezime i sortirana je po prezimenu autora. Uočite da se upit ponaša cama od kojih je sastavljena. kao prava tablica! • Snimite upit pod nazivom qAutoriNaslovi. 165 |
| 7. Baze podataka Stvaranje upita slično je slaganju Lego kocki – željena polja iz gornjih tablica odvlačite na donju rešetku gdje izvodite dodatna podešavanja sadržaja i načina iz vo- đenja upita (slika 21.). Osim sortiranja, privremeno možete isključiti prikaz po je- dinih polja (okviri s potvrdom u retku Prikaži) ili pak zadati kriterij, odnosno vrijednost jednog ili više polja kojim ćete filtrirati podatke iz združenih tablica (redak Kriterij). 6. Stvaranje izvještaja Imamo upit s potrebnim podacima. Treba nam još samo lijep izvještaj (Report). Vježba 16. Slika 21. Uspostavljanje relacije između dviju tablica preko zajedničkog polja. Slika 22. Primjer izvještaja nakon dorade. 166 Izvještaj ćemo napraviti na osnovu upita kojeg ste malo- prije kreirali: • U kartici vrpce Stvaranje u grupi Izvješća kliknite na Čarobnjak za izvješća. Pokrenut će se postupak za kreiranje izvještaja vrlo sličan onome za kreiranje obrazaca. • U novootvorenom prozoru u polju Tablice/Upiti i za izvor podataka odaberite upravo kreiran upit qAutoriNaslovi. • 1. korak: za naš izvještaj odaberite samo polja Autor i Naslov pa kliknite Sljedeće. • 2. korak: u lijevom okviru dvostruko kliknite na polje Autor kako biste izvršili grupiranje zapisa po tom polju i kliknite na Sljedeće. • U 3. i 4. koraku ne treba ništa mijenjati – samo klikajte na Sljedeće. • U zadnjem 5. koraku izvještaju dajte naziv rAutori- Naslovi i potvrdite sa Završi. Izvještaj će se zadano otvoriti u pogledu Pretpregled izvješća. Želite li doraditi svoj izvještaj, zatvorite pretpregled što će otvoriti Prikaz dizajna. U tom načinu rada izvještaj možete mijenjati slično kao i obrazac. Nakon malo dora- de izvještaj može vrlo lijepo izgledati (slika 22.). Ako to nije dovoljno, izvještaj prebacite u Word ili Excel i ondje ga dodatno obradite. U kartici Vanjski podaci u grupi Izvoz nalaze se gumbi za pretvaranje izvješća u razne druge formate. Pronađite datoteku s7Biblio.accdb. To je aplikacija u Accessu s cjelovitim korisničkim sučeljem za rad u školskoj knjižnici. Isprobajte kako radi i učite iz gotovih primjera. |
| 7. Baze podataka Naziv svojstva Svrha opis tekst naslova u naslovnoj traci stražnja boja boja pozadine klizači vidljivost kliznih traka navigacijski gumbi vidljivost navigacijskih gumba birači zapisa vidljivost označivača sloga stil obruba vrsta ruba prozora obrasca gumbi Min Maks vidljivost gumba za minimizaciju i maksimizaciju prozora gumb Zatvori vidljivost gumba za zatvaranje prozora prednja boja, naziv, veličina i debljina svojstva pisma (fonta) pisma, ukošeno pismo, podcrtano poravnavanje teksta poravnavanje teksta vidljivo vidljivost lijevo, vrh položaj širina, visina veličina stražnja boja boja pozadine stil pozadine prozirnost pozadine stil obruba, širina obruba, boja obruba svojstva ruba oko kontrole Tablica 3. Osnovna svojstava grafičkih kontrola. POJMOVNIK Filtriranje podataka – postupak kojim se iz tablice podataka odabiru samo oni zapisi koji zadovoljavaju postavljeni uvjet. Izvršni izgled – izgled objekta i način rada s objektom u Accessu tijekom njegova izvršavanja. Korisničko sučelje – skup prikaza i postupaka na zaslonu kojima korisnik upotrebljava program. Predodređeno (Default) – unaprijed, već prije određeno, zadano. Prikaz dizajna (Desgn View) – izgled objekta i način rada s objektom tijekom njegova oblikovanja. Prikaz tablice / Prikaz obrasca – izvršni izgled tablice, odnosno izvršni izgled obrasca. Primarni ključ (Primary Key) – jedno ili više polja po kojima je svaki zapis u tablici jedin- stven i razlikuje se od svih ostalih zapisa u tablici. U tablici ne mogu postojati dva zapi- sa s istom vrijednosti u polju primarnoga ključa. Redanje podataka (Sort) – postupak kojim se podaci slažu po nekome redu, za tek¬stualna polja po abecedi, za brojčana polja po vrijednosti. Relacija (Relationship) – veza postavljena između zajedničkih polja iz dviju tablica. Zajednička polja primarni su ključ iz jedne tablice i strani ključ iz druge tablice. Relacija omogućuje združivanje dviju tablica u jednu novu koja sadrži sva polja iz obiju tablica. Samonumeriranje (Autonumber) – vrsta polja u tablici podataka koja osigurava da svaki zapis (redak) tablice dobije i ima jedinstveni broj. Strani ključ (Foreign Key) – jedno ili više polja koja su po vrijednostima jednaka primar- nome ključu iz neke druge tablice (šifrarnika). 167 |
| 8. Računalne mreže Računalne mreže Nikola je dobio u zadatak prikupljati i objavljivati rezultate s velikog atletskog mitinga. Problem je što se natjecanja odvijaju u nekoliko disciplina istovremeno. Ni da je najbrži trkač ne bi stigao na sva događanja. Zato je na atletska borilišta postavio računala u koja će se upisivati rezultati s pojedinih natjecanja. Ta je računala povezao tako da se upisani podaci automatski prikupljaju na njegovom računalu. S njega će pripremati i slati gotove izvještaje direktno računalu press-centra smještenog na drugom kraju grada. Tako je Nikola, koristeći prednosti umrežavanja računala, obavio zadatak i to sve s jednog mje- sta. Ključne riječi mreža računala, vrste mreža, model korisnik/poslužitelj, mrežno povezivanje, mrežni uređaji, paketni prijenos podataka, mrežni protokol, IP adresa 1. Povezivanje računala Zašto je poučan naš uvodni primjer o umrežavanju računala? Zato što računala spojena u mrežu mogu međusobno komunicirati i razmjenjivati podatke. Da mogu razmjenjivati podatke, to je još i razumljivo. Ali na takvu daljinu, s jednog kraja grada na drugo? To je upravo svrha i prednost računalnih mreža – omogućuju brzu razmjenu podataka iz- među računala, neovisno o njihovoj udaljenosti. 166 168 8 |
| 8. Računalne mreže 1.1. Mreža računala Kada dva ili više računala povežemo tako da mogu međusobno komunici- rati i razmjenjivati podatke i aplikacije nastaje računalna mreža, tj. mreža računala. Osim računala, u mreži mogu biti povezani i drugi uređaji (poput pisača, nadzornih videoka- mera, raznih senzora itd.) kojima ra- čunala mogu slobodno pristupiti i koristiti ih. Mogućnost zajedničkog korištenja dijelova sklopovlja i pro- gramske podrške dostupne u mreži zovemo dijeljenje (Sharing) mrežnih resursa. Računala se u mrežu mogu povezati neposredno mrežnim kabelom i po- sredno putem telekomunikacijskih veza. Posredno povezivanje omogu- ćava umrežavanje fizički međusobno vrlo udaljenih računala. Slika 1. Komunikacija i razmjena informacija mrežom Računalnu mrežu kao sustav sklopovlja i programske podrške čine: Zajedničko korištenje, dijeljenje (Sharing) • računala koja šalju i/ili primaju podatke • mediji za prijenos podataka između računala (bilo žičanim vodovima, bilo bežičnim prijenosom) Elementi računalne mreže • protokoli, odnosno pravila za prijenos podataka unutar mreže • uređaji za povezivanje i upravljanje komunikacijom između računala (u jednostav- nim mrežama to obavljaju sama računala). Osim što se mrežom brzo i sigurno razmjenjuju podaci i dijele zajednički resursi, neovi- sno o prostornoj udaljenosti, računalne mreže omogućuju i različite oblike komunikaci- je među korisnicima. Pretraživanje podataka i njihova razmjena te međusobna komuni- kacija korisnika glavne su prednosti računalnih mreža. 1.2. Vrste mreža prema udaljenosti računala Ovisno o udaljenosti računala i njihovoj ulozi u mreži, primjenjuju se različite tehnologi- je za umrežavanje i različite vrste medija za prijenos podataka. Tako nastaju različite vrste mreža. Vrste mreža prema veličini, odnosno prema međusobnoj udaljenosti računala: Vrste mreža • lokalna mreža - LAN • gradska mreža - MAN • široko rasprostranjena mreža - WAN. 169 |
| 8. Računalne mreže Lokalna mreža (LAN) 1. Lokalna mreža (Local Area Network – LAN) primjenjuje se kada se računala koja treba umrežiti nalaze na međusobno maloj udaljenosti (npr. učionica, škola, indu- strijsko dvorište, kompleks zgrada neke ustanove). Na slici 2. primjer je jedne takve lokalne mreže koja se često koristi u školama. internet računala učenika računalo učitelja Slika 2. Primjer lokalne mreže. pisač U operacijskom sustavu Windows u mapi sustava Mreža mogu se vidjeti računala po- vezana u lokalnu mrežu, kao i mrežni resursi namijenjeni zajedničkome korištenju i razmjeni podataka. Kućna m mreža na Osnovna grupa Najjednostavniji je oblik lokalne mreže kućna mreža. Unutar nje možemo stvoriti osnovnu grupu koja znatno olakšava zajedničku upotrebu datoteka i pisača spojenih u kućnu mrežu. Pokrenite Windows Explorer i kliknite na ma- pu Mreža. Ovisno o računalima i uređajima u vašoj mreži, dobit ćete prikaz kao na slici 3. Kazali smo da mreža omogućava međusob- no dijeljenje resursa i uređaja. Što to zapravo znači? Primjerice, svih osam računala na slici 3. može ispisivati na mrežni pisač. Također, pojedino računalo može dijeliti sadržaj svoje mape s drugima. Naravno, ne bilo koje ma- pe, nego one za koje damo dozvolu. Vježba 1. Desnim klikom miša kliknite na mapu koju želite zajednički koristiti s drugim računalima u mreži. Slika 3. Uređaji u lokalnoj mreži: usmjerivač, pisač i osam računala (primjer). 170 |
| 8. Računalne mreže U skočnome izborniku postavite pokazivač miša na izbor Zajednički koristi s kako bi se prikazao dodatni izbornik (slika 4a). Tu birate s kime i kako želite dijeliti sadržaj označene mape. Slika 4a. Mogućnosti za zajedničko dijeljenje resursa. Nakon uspostave zajedničkoga korištenja druga računala u mreži mogu pristupati toj mapi i čitati i/ ili uređivati njezin sadržaj, ovisno o vrsti dozvole. Vrste prijenosa podataka Mapu određenu za zajedničko korištenje prepo- znat ćete po karakterističnome zapisu u statusnoj traci Windows Explorera (slika 4b). Tehnologija prijenosa podataka u mreži može biti žičana (bakrena žica, koaksijalni kabel, optička vlakna) ili bežična (radiovalovi, mikro- žč valovi, infracrveni valovi). Svi putovi povezivanja sabiru se u mrežnu sabirnicu. 2. Gradska mreža (Metropolitan Area Network – MAN) je veza računala unutar većeg, urbanog područja. Obično obuhvaća više lokalnih mreža povezanih posebnim ure- đajima u veću, širu mrežu. 3. Široko rasprostranjena mreža (Wide Area Network - WAN) najsloženiji je oblik umrežavanja računala. WAN mreže najčešće objedinjuju mnogobrojne lokalne i gradske mreže, te međusobno povezuju više mreža na širem zemljopisnom područ- ju, čak i na više kontinenata. Slika 4b. Zapis stanja dijeljene mape. Gradska mreža (MAN) Široko rasprostranjena mreža (WAN) Slika 5. Široko rasprostra- njena mreža. Najpoznatija je WAN mreža internet, globalna svjetska mreža kojom su međusobno povezane gotovo sve mreže na svijetu. Velike udaljenosti koje pokriva ova mreža pre- mošćuju se telefonskim, satelitskim i radio vezama ili posebnim podzemnim i podmor- skim kabelima. Internet je WAN mreža 171 |
| 8. Računalne mreže 1.3. Vrste mreža prema njihovoj ulozi S obzirom na uloge koje računala mogu imati u mreži, razlikujemo dvije osnovne vrste mreža: • korisničko/poslužiteljski model (Client/Server) • model ravnopravnih članova (Peer-to-Peer) Model korisnik/poslužitelj U ovom slučaju, riječ “korisnik” ne odnosi se na čovjeka, nego na stroj, tj. računalo. Isto vrijedi i za “po- služitelj”. U korisničko/poslužiteljskoj mreži više korisničkih računala (Client) povezuje se s jednim ili više snažnih računala poslužitelja (Server). Zadatak poslužitelja je da pruža podatke, usluge i uređaje (resurse) na korištenje ostalim računalima u mreži, da nadzi- re njihov rad i brine se o sigurnosti cjelokupne mreže. Poslužitelji rade 24-sata nepre- kidno, raspolažu velikim količinama diskovnog prostora, posebnim sustavom napajanja u slučaju nestanka električne struje, sustavima sigurnosnog kopiranja podataka i brzim vezama prema internetu. U ovakvom modelu mreže jasno je određeno koji su zajednič- ki resursi na raspolaganju klijentima i koja su pravila njihova korištenja. Slika 6. Komunikacija između poslužitelja i korisnika. Model ravnopravnih članova U mreži ravnopravnih članova računala su povezana na ravnopravnoj osnovi – svako je umreženo računalo istovremeno i korisnik i poslužitelj jer ravnopravno dijele zajednič- ke resurse, bez posebnih ograničenja i prava pristupa. Osnovni pojmovi o računalnim mrežama: s8prez1.ppsx i s8prez2.ppsx. Kvizovi za provjeru znanja: s8kviz1.htm do s8kviz3.htm. 1.4. Načini povezivanja računala Načini povezivanja Dva su osnovna načina kako se računala povezuju u mrežu (tj. umrežavaju): • neposredno, mrežnim kabelom (za lokalne LAN mreže) • posredno, nekom od telekomunikacijskih veza (za udaljene WAN mreže i internet). Opišimo koji su osnovni mrežni elementi potrebni za ostvarivanje pojedine vrste mreža. Za umrežavanje računala u LAN mrežu potrebni su: • mrežna kartica • mrežni kabel (ako je povezivanje žičano) • uređaj za međusobno povezivanje računala u mreži (koncentrator ili preklopnik). 172 |
| 8. Računalne mreže Za bezično (Wireless) povezivanje u LAN mrežu potrebna je bežična mrež- na kartica (Wi-Fi card). Prepoznaje se po znakovitoj anteni kojom komunicira s bezičnim prijamnikom. Većina prijenosnika već ima ugrađenu bezičnu mrežnu karticu. Antena je obično skri- vena u okviru zaslona, odnosno poklopca prijenosnika. Kada računalo povezujemo s WAN mrežom (kao što je internet), treba nam: • telekomunikacijski uređaj modem, DSL adapter) (npr. • telekomunikacijska veza (telefon- ska, satelitska, radioveza). Slika 7. Povezivanje računala u lokalnu mrežu i internet. 1.5. Mrežni uređaji Podaci u mreži pronalaze put do svojega odredišta uz pomoć mrežnih ko- munikacijskih uređaja. Podaci se šalju u paketnom obliku u formatu propi- sanom mrežnim protokolom. Paket podataka osim što sadrži podatke, nosi i informaciju o adresi računala-primatelja. To osigurava da podaci stignu točno na određeno mjesto tj. do određenog računala u mreži. DSL (Digital Subscriber Line) adapter se preko analogne telefonske linije povezuje s digitalnom DSL centralom. O svemu tome brinu mrežni uređaji kao što su: Mrežni uređaji • Koncentrator (Hub) – uređaj na koji se priključuju sva računala u lokalnoj mreži, pa predstavlja središnju, sabirnu točku mreže. Time je osigurano da sva umrežena ra- čunala mogu međusobno komunicirati. • Preklopnik (Switch) – ima istu funkciju kao i koncentra- tor, ali je “pametniji”. Bitna razlika je što u mrežama sa preklopnikom podatke može slati više računala istovre- meno pa stoga takva mreža ima bolja mrežna svojstva j (npr. veću propusnost podataka). • Usmjernik (Router) – uređaj koji služi za međusobno povezivanje mreža različitih vrsta (primjerice LAN i WAN mreže). Slika 8. Preklopnik za povezivanje osam uređaja u mrežu. Slika 9. Usmjernik za žičano i bezično povezivanje (s internom antenom). 173 |
| 8. Računalne mreže 2. Prijenos podataka mrežom Što bi se dogodilo kada bi na nekome prometnom križanju prestali raditi semafori? Iako vozači znaju voziti i znaju pravila vožnje i ponašanja, nastao bi poveći kaos. Dakle, netko mora upravljati prometom i povremeno ga propuštati u svim smjerovima. Slično vrijedi i kod prijenosa podataka u mreži. 2.1. Paketni prijenos podataka Paketni prijenos podataka Zaglavlje paketa Da ne bi došlo do zagušenja računala, prijenos podataka ne obavlja se odjednom, nego se podaci šalju (i primaju) u manjim paketima. To zovemo paketnim prijenosom podataka. Sav promet podataka na internetu odvija se paketnim prijenosom. Da bi svaki paketić s podacima si- gurno stigao na svoje odredište, mora sadržavati: • • Protokol IP Namjena Temeljni internetski protokol zadužen za Upravljački protokol za upravljanje prijenosom podataka među računalima u mreži TCP/IP I /I P proto totoo ko ol CPP prprprpr protokol o kol HTTP Protokol za prijenos hipertekstualnih dokumenata (web-stranica). IMAP POP SMTP Protokoli za prijenos poruka elektroničke pošte. FTP Protokol za prijenos datoteka. Tablica 1. Neki od najvažnijih protokola na internetu. dio za provjeru prijenosa. Zaglavlje paketa pritom ima presudnu ulogu. Tu je zapisana adresa primatelja paketa. O tome ćemo više reći malo kasnije. Mre adresiranje kol Mrežni n i proto totoo ko ol i usmjeravanje paketa kroz mrežu. ežn prprprpr protokol o TCP dio s podacima • Slika 10. Pojednostavljena shema paketa podataka. zaglavlje Naizgled zapleteni promet mrežom uspješno se odvija zahvaljujući tome što se računala u mreži drže određenih pravila ponašanja. Skup tih mrežnih pravila zove se mrež- ni protokol. Protokolom se utvrđuje kako će se određena vrsta podataka prenijeti mrežom. Najrašireniji je mrežni protokol TCP/IP protokol. Postao je standardom na internetskoj mreži, a zastupljen je i u lokal- nim mrežama. U velikim računalnim mrežama kao što je internet primje- njuje se još nekoliko protokola, ovisno o vrsti podataka koji se prenose. Primjerice, web-stranice prenose se mrežom internet putem HTTP protokola. Za prijenos datoteka koristi se posve drugi protokol - FTP protokol, itd. U tablici 1. navedeni su neki od najčešćih mrežnih protokola i njihova namjena. Vježba 2. Otvorite web-preglednik i u polje Adresa upišite web-adresu www.hazu.hr. Nakon priti- ska na tipku Enter uočite što se pojavilo ispred netom upisane adrese. Ako je dio podataka u paketnom prijenosu neispravan, pošiljatelju se šalje ponovni zahtjev za slanje. Zato u zaglavlju paketa mora biti upisana i adresa pošiljatelja. 174 |
| 8. Računalne mreže 2.2. I računala imaju adrese Paketi podataka koji putuju mrežom sadrže i adresu računala primatelja. Da bi se mrež- ni komunikacijski uređaji mogli snaći u lancu “tko kome što šalje”, svako računalo u mreži mora imati svoju jedinstvenu adresu. IP protokolom određuje se ime računala 32-bitnim brojem koji se naziva IP adresa (npr. 10100001 00110101 00010011 11001001). Pretvorimo li te binarne brojeve u dekadske, dobit ćemo IP adresu u dekadskome obliku: 161.53.19.201. Zato kažemo da je adresa svakoga računala u mreži predstav- ljena četirima dekadskim brojevima (vrijednosti 0 - 255) odvojenima toč- kama. Pazite – točke nema na kraju. IP adresa Vježba 3. Pokažimo kako doznati IP adresu svojega računala. Pokrenite program Naredbeni redak (Svi programi > Pomagala). Upišite naredbu IPCONFIG i pritisnite tipku Enter. Slika 11. Naredbom IPCONFIG doznajemo IP adresu računala. Kvizovi za provjeru znanja: s8kviz4.htm do s8kviz6.htm POJMOVNIK Gradska mreža, MAN (Me tropolitan Area Net- work) – mreža računala unutar većega urbanog područja. Može obuhvatiti više lokalnih mreža. HTTP protokol (Hypertext Transfer Protocol) – mrežni protokol za prijenos web-stranica, odnosno hipertekstualnih dokumenata. Internet – globalna svjetska (interkontinentalna) mreža računala koja objedinjuje više (mnogo) podmreža. Klijent/poslužitelj (Client/Ser ver) – način ko- munikacije između računala/programa u mreži. Korisničko računalo zahtijeva uslugu, podatke od poslužiteljskoga računala koje nudi takvu uslugu i prosljeđuje tražene podatke. Lokalna mreža, LAN (Lo cal Area Net work) – mreža računala na nekome manjem (lokalnom) području, primjerice u nekoj organizaciji ili usta- novi, namijenjena unutrašnjoj, internoj uporabi. Model ravnopravnih članova (Peer-to-peer) – način komunikacije između računala/programa u mreži na ravnopravnoj osnovi: svako je računalo i korisnik i poslužitelj, a zajedničke resurse dijele ravnopravno. Mrežna adresa računala (IP adresa) – 32-bitni broj kojim se jednoznačno (jedinstveno) označava računalo u mreži. Protokol (mrežni) (Protocol) – skup pravila kojima se određuje (definira) način prijenosa podataka i komunikacija između računala u mreži. Stalna IP adresa – uvijek ista IP adresa koju određeno računalo dobiva tijekom spajanja na mrežu. Široko rasprostranjena mreža, WAN (Wi de Area Net work) – mreža računala sastavljena od lokal- nih mreža od kojih svaka ima svoju arhitekturu, a prostire se na većemu zemljopisnom području. TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Protocol) – skup pravila koji određuje kako će računala međusobno razmjenjivati informacije u mreži. 175 |
| 9. Internet Internet Internet nije jedina velika mreža računala. Diljem svijeta postoje široko rasprostranjene mreže. Pa ipak, od svih WAN mreža jedino se internet koristi svugdje u svijetu. Što je tome razlog? Osnovna ideja interneta je slobodan pristup informacijama koje se nalaze na računali- ma povezanim u internetsku mrežu. Budući da internetska mreža povezuje računala na svjetskoj razini, podaci, informacije i znanje cijelog svijeta postali su dostupni svim ko- risnicima interneta. 1. Značajke interneta Da biste razumjeli na kojim osnovama djeluje internet i kako je organiziran, vratimo se u prošlost i opišimo kako je uopće nastala ova mreža. Ključne riječi ARPAnet, CARNet, organizacija interneta, regionalni čvor, korisnik/ poslužitelj, protokol, usluge interneta 1.1. Povijest interneta Prethodnica današnjega interneta bila je mreža ARPAnet koju je Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država razvilo 1968. godine kao projekt kojim je trebalo istražiti kako se mogu direktno slati podaci s jednoga računala na drugo, bez upotrebe neko- ga vanjskog spremnika (u tadašnje vrijeme diskete). Smatra se da je internet nastao ka- da je ARPAnet povezan s drugim javnim mrežama, sveučilištima i javnim institucijama. “Internet” u tome trenutku nije bilo ime mreže, već je predstavljao kraticu riječi Internetworking (međusobno umreženi, povezani rad). Prekretnicom u razvoju interneta smatra se 1983. godina kada nastaju prve lokalne mre- že. To je omogućilo priključivanje mnogih računala na internet. Postepeno je prvotna ARPAnet mreža postala sredstvo komuniciranja među mnogim javnim i poslovnim organizacija- ma, a ne samo vojnim i sveučilišnim ustanova- ma. Tako je internet po- stao svjetska, globalna mreža. Naša se država priključi- la “svjetskoj mreži” inter- netu 1991. godine kada je osnovana Hrvatska akademska i istraživač- ka mreža CARNet (Croatian Academic and Research Network). 1 17 7 176 6 Slika 1. Mreža CARNet u Hrvatskoj. |
| 9. Internet CARNet je nacionalna mreža i ujedno ustanova koja se bavi razvojem, izgradnjom, odr- žavanjem i nadzorom cjelokupne mreže u Hrvatskoj. CARNet pokriva va gotovo cije- lu Hrvatsku, a glavno je čvorište u Zagrebu u Sveučilišnome računskom cen- kom tru (SRCE). Osim toga, CARNet je i davatelj internetskih usluga a (tzv. Internet Service Provider ili skraćeno ISP). 1.2. Struktura i organizacija interneta Internet je decentralizirana mreža, što znači da nema jednog središ- njeg dijela iz kojeg se upravlja. Međutim, postoje glavni internetski regionalni čvorovi po državama i gradovima. Svaka od manjih mre- ža povezana je s njoj najbližim regionalnim čvorom koji je pak pove- zan s drugim susjednim regionalnim čvorom itd. Na taj je način inter- - net mreža isprepletena po cijelom svijetu, što omogućuje da se sva- a- er- ko računalo može (indirektno) povezati s bilo kojim računalom u inter- net mreži. Glavne značajke interneta su: ga • međunarodan – globalna mreža koja povezuje računala iz cijeloga svijeta • decentraliziran – nema središnje ustanove ni institucije koja upravlja internetom • javan – objavljeni sadržaji i resursi dostupni su korisnicima bez dodatnih ograničenja Slika 2. Računalna simulacija prometa kroz regionalne mreže interneta. • samoobnovljiv – ako se jedan dio mreže pokvari, drugi može preuzeti njegovu ulogu • višeuslužan – nude se razne vrste usluga: pregledavanje web-stranica, elektronička pošta, razmjena tekstualnoga i multimedijskoga sadržaja, tekstualna, glasovna i vizualna komunikacija, bankarske usluge i elektroničko poslovanje, obrazovanje, igranje igrica • nadogradiv – može se dopunjavati i proširivati novim uslu- gama i resursima Osnovna je značajka interneta otvorenost, tj. slobodan pristup sadržajima na računalima povezanim u internet mrežu. No, do- stupna su samo neka računala i samo neki njihovi resursi. Javno dostupno računalo u internet mreži koje nudi određene usluge (servise) naziva se poslužitelj (Server ili Host). Prednost je interneta što takvih poslužitelja ima puno i što mogu među- sobno komunicirati. Ako poslužitelj nema sadržaj koji ste traži- li, on će vas spojiti s drugim poslužiteljem koji ga možda ima. To stvara osjećaj da na internetu uvijek možete pronaći ono što vas zanima, samo tre- ba biti uporan u traženju. Slika 3. Poslužitelji u klimatiziranim ormarima. Struktura interneta velikim se dijelom oslanja na model korisnik-poslužitelj. Poslužitelji na internetu razvrstavaju se po njihovoj namjeni, tj. zadaći kojoj su poglavito namijenje- ni. Zadaća poslužitelja je da nudi određenu uslugu i da se brine oko učinkovitog ispo- ručivanja usluge krajnjem korisniku, tj. klijentskom računalu. Tako na internetu imamo web-poslužitelje, datotečne poslužitelje, poslužitelje elektroničke pošte, poslužitelje za otkrivanje virusa itd. 177 |
| 9. Internet Promet usluga odvija se po unaprijed zadanim pravi- lima, tj. po određenom protokolu. Kada klijentsko ra- čunalo zahtijeva pojedinu uslugu, mora je zatražiti ko- risteći odgovarajući protokol. Isto tako, poslužitelj će isporučiti uslugu koristeći se tim istim (ili drugim od- govarajućim) protokolom. Primjerice, kod usluge pre- gledavanja web-stranica koristi se HTTP protokol, kod usluge prijenosa e-mail poruka koriste se dva protokola (POP i SMTP) itd. Sva računala u internetskoj mreži komuniciraju po određenim protokolima. Svrha je protokola da komu- nikaciju učine jednoznačnom i razumljivom različitim sudionicima u komunikaciji. Slika 4. Shema komunikacije klijenta i poslužiteljâ. 1.3. Usluge interneta Organizacija interneta osigurava da ga doživljavamo kao “ured” koji nudi raznovrsne usluge (servise), iako, zapravo, takav ured fizički ne postoji, niti postoji centralna zgra- da interneta. U tome i jest draž interneta – stalno se nešto nudi, sve je na “dohvat mi- ša”. Usluge koje se nude i ostvaruju preko interneta možemo podijeliti u dvije skupine: osnovne (temelje) usluge i dodatne usluge, većinom razvijene kombiniranjem osnov- nih usluga. Osnovne usluge interneta su: • WWW (World Wide Web, skraćeno Web) – objavljivanje i pregledavanje web-stranica, • Elektronička pošta (Electronic Mail, skraćeno e-mail) – slanje i primanje poruka elektroničke pošte, • Telnet – rad na udaljenom računalu i korištenje njihovih resursa, • FTP (File Transfer Protokol) – razmjena (prijenos) datoteka između udaljenih računala, Osnovne usluge interneta • IRC (Internet Relay Chat) – razmjenjivanje tekstualnih poruka više sudionika istovremeno. Protokol je “jezik” sporazumijevanja računala, tj. skup pravila za komunikaciju računala spojenih u mrežu. Temeljni protokol internetske mreže je TCP/IP. Dodatne usluge interneta Na temelju osnovnih usluga razvijene su mnoge dodatne internetske usluge, primjeri- ce: • Web-mail servis također je usluga za razmjenu elektroničke pošte, ali namijenjena korisnicima koji poštu ne mogu ili ne žele primati na svojem računalu. Pristigle po- ruke čuvaju se na web-mail serveru, a isto tako s njega korisnik šalje svoje poruke. • Distribucijska lista (Mailing List) svojevrsno je proširenje uporabe elektroničke 178 |
| 9. Internet pošte. Omogućuje razmjenu e-mail poruka unutar određene grupe korisnika. Poruka poslana na listu automatski se prosljeđuje svim korisnicima u grupi. • Mrežne novine (News) su javne diskusijske grupe (Newsgroup). Korisnici mogu či- tati poruke i slati svoja mišljenja i komentare. Za razliku od mailing-listi, poruke se ne šalju automatski, nego se čuvaju na news-serveru tako da ih korisnici mogu pročita- ti kada žele. • Pričanje (Chat) omogućava interaktivno “razgovaranje” (zapravo, ćaskanje i brblja- nje) velikog broja korisnika interneta putem razmjene tekstualnih poruka. Razgovor je organiziran po temama (tzv. “sobama”), koje se kreiraju po potrebi. • Web-SMS servis namijenjen je slanju SMS poruka preko interneta. Ova je usluga posebice korisna kada se pokvari mobitel ili kada potrošite račun na kartici. 2. Povezivanje s internetom Što mi je potrebno za internet? Odakle krenuti? Koga ću nazvati? Koje je radno vrijeme interneta? Što ako ne znam engleski? Joj, kako ću ja to?! To su neka od pitanja koja se početniku motaju po glavi. Ne brinite se – slijede odgovori. davatelj internetskih usluga (ISP), korisnički račun, veza na poziv, stalna pretplat- nička veza, dijeljena veza, analogni modem, ISDN adapter, DLS modem Ključne riječi 2.1. Davatelj internetskih usluga Povezivanje na internet mrežu i korištenje internetskih usluga nije potpuno slobodno, a nije ni besplatno. Zato se na internet ne možete spojiti neposredno. Posrednik između korisnika (tj. njegovog računala) i internet mreže je davatelj internetskih usluga – spe- cijalizirana tvrtka koja nudi usluge povezivanja na Internet (Internet Service Provider – ISP) i koja te usluge naplaćuje. U Hrvatskoj postoji nekoliko tvrtki koje nude internetske uslu- ge, tj. osiguravaju povezivanje s internetom. To su primjerice CARNet, Hrvatski telekom, VIP, Iskon i dr. Osim CARNeta, sve ostale tvrtke naplaćuju svoje usluge. 2.2. Korisnički račun ISP tvrtka nužna je točka vašeg povezivanja na internet jer ima računala koja su stalno spojena na internet. Ta računala vaša su vrata u svijet interneta. Zato svaki korisnik interneta najprije mora otvoriti svoj korisnički račun (User Account) kod davate- lja internetskih usluga (ISP). b l ć Korisničkim računom definirana su prava korištenja resursa na internetu t i obveze plaća- nja njihova korištenja. Korisnički račun jednoznačno je određen korisničkim oznakom (Username ili Login), a zaštićen je korisničkom lozinkom ili zaporkom (Password). Uz to dobivate i e-mail adresu i nešto besplatnog prostora za postavljanje svojih osobnih web-stranica. Slika 5. Davatelji internetskih usluga raspolažu svom potrebnom opremom za povezivanje s interentom. 179 |
| 9. Internet 2.3. Vrste internetske veze Vezu s internetom ostvarujete ovisno o infrastrukturi i sklopovlju s kojim raspolažete. Prvo i najvažnije pita- nje je kojom vrstom linije ste povezani s davateljem in- ternetskih usluga. To može biti analogna telefonska li- nija, digitalna (ISDN) telefonska linija, kabelska i sate- litska linija. Sukladno tome i sklopovlju vašeg računa- la, odabirete pristupni uređaj: analogni modem ili di- gitalni ISDN adapter ili DSL modem itd. Slika 6. Centar za mreže i zajedničko korištenje u Windowsu. Jeste li uočili da se ponekad piše ADSL, a ponekad samo DSL? Razlog je tomu što vrstâ DSL veze ima nekoliko, a ADSL je samo jedna od njih. Slovo „A“ u nazivu označava da se radi o asimetričnoj DSL vezi – brzina primanja podataka (downlo- ad) obično je znatno veća nego brzina njihova slanja (upload). Primjerice, ako ADSL veza ima oznaku 20/5, to znači da je brzina primanja podataka 20 Mbps, a brzina slanja po- dataka samo 5 Mbps (četiri je puta manja). Otuda naziv „asimetrična“ DSL veza. Internetske veze možemo podijeliti u tri osnovne vrste: • Veza na poziv (Dial-Up Connection) - koristi se kada imate običan (analogni) ili ISDN (digitalni) modem ili pak ako upotrebljavate mobitel kao modem. Dial-up ili na poziv znači da vezu ostvarujete biranjem telefonskog broja koji vam je dala vaša ISP tvrtka. Prekidom dial-up veze, prestajete biti dio internetske mreže. Svojem ISP-u plaćate vrijeme provedeno na internetu. • Stalna pretplatnička veza (Subscribed Connection) - nju ostvarujete ako koristite kabelsku ili DSL vezu. Posebnost ove veze je što ste stalno na internetu (osim kada isključite računalo). Za razliku od dial-up veze, ovdje ISP obračunava i naplaćuje samo ostvareni promet na internetu, tj. količinu datoteka koje ste downloadali i uplo- adali. • Dijeljena veza (Shared Connection) - veza koja se ostvaruje indirektno, preko mreže. Samo je jedno računalo u mreži osposobljeno za direktnu vezu s internetom (na jedan od dva već opisana načina). Ostala se računala s internetom povezuju ”kroz” glavno računalo, tj. dijeleći njegovu direktnu vezu s internetom. 2.4 2.4. Pristupni uređaji O Odabir uređaja za pristupanje i povezivanje s internetom (pristupni uređaj) ovisi o v vrsti veze kojom ste povezani s vašim davateljem internetskih usluga (ISP) i sklo- povlju vašeg računala. Osnovne vrste pristupnih uređaja: Slika 7. Analogni vanjski modem. 180 • Analogni modem koristi običnu analognu telefonsku liniju za ostvarivanje in- ternetske veze na poziv (dial-up). Brzina prijenosa podataka nazivno je 56 kbps (kilobita u sekundi), tj. 7 kBps (kilobajta u sekundi). Zbog šumova i loše kvalitete analognih telefonskih linija brzina je često ispod nazivne vrijednosti. Izrađuju se u dvije osnovne inačice: unutarnji (interni) i vanjski (eksterni) modem. |
| 9. Internet • ISDN adapter (digitalni ”modem”) možete koristiti samo ako imate digitalnu telefonsku vezu. I ovdje se koristi veza na poziv. Nazivna brzina ISDN adaptera je 64 kbps, tj. 8 kBps. Budući da ovdje nema pretvaranja analognog u digitalni signal (i obratno), te da su digitalne telefonske veze postojane, nema gubitka u brzini prijenosa podataka. Dodatna pogodnost je što se mogu koristiti 2 ISDN ka- nala istovremeno, pa tada ukupna količina prijenosa podataka iznosi 2 · 64 = 128 kbps • Kabelski modem moguće je koristiti samo ako imate pristup kabelskoj televiziji, tj, ako ste fizički pove- Slika 8. ISDN adapter s dva zani s kabelskom televizijom. Ovdje se radi o stalnoj vezi s internetom tako da se ne obračunava vrijeme kanala za prijenos podataka (oznake B1 i B2). provedeno na internetu, nego ostvareni promet poda- cima. Brzine koje se mogu ostvariti kabelskom vezom mjere se u Mbps (megabit u sekundi). Budući da je kabelski modem dio susta- va kabelske televizije, spaja se preko posebnog razdjelnika koji razdvaja televizijski i internetski signal (slika 9.). Slika 9. Kabelski modem ima znakovit priključak kabelske televizije. • DSL modem se preko obične analogne telefonske linije povezuje s digitalnom DSL centralom. Kao i kod kabelske veze, i ovdje ste stalno povezani s internetom. Zbog velikih brzina prijenosa po- dataka (do 20 Mbps) i stalne povezanosti s internetom, ovakav način povezivanja još se naziva i širokopojasni pristup internetu. Budući da DSL veza spada u širokopojasne veze, često se u malim lo- kalnim mrežama upotrebljava za povezivanje računala s internetom putem dijeljene utem (shared) veze. Nerijetko se u ADSL modeme ugrađuje usmjernik (router) kako bi se po- stupak povezivanja računala što više pojednostavio (sl. 10.). Slika 10. ADSL modem opremljen 4-ulaznim usmjernikom. Kao medij za žičano povezivanje na internet koriste se telefonske žice, zasebni vodovi kabelske televizije ili u novije vrijeme optički kabeli koji imaju veliki propusni kapacitet i osiguravaju velike brzine prijenosa. Osim žičanom vezom, na Internet se možemo spojiti i bežično. Bežična lokalna mreža Bežične lokalne mreže (Wireless LAN – WLAN) pripadaju u mreže malog dosega (do nekoliko stotina metara) i re- lativno male propusnosti podataka (54 Mbps). Za realiza- ciju bežične LAN mreže potrebna je bežična mrežna kar- tica i pristupni uređaj. Prednost bežičnog umrežavanja je što prostorno niste ograničeni aničeni dužinom mrežnih kablova i razmještajem ostale mrežne opreme. Obično se ko- eme. risti u lokanim mrežama za bezično povezivanje mobilnih uređaja (npr., prijenosnika i tableta) s pristupnim uređajem za povezivanje na internet. Slika 11. Bežična mrežna kartica za desktop računalo. 181 |
| 9. Internet Satelitska veza Satelitski pristup internetu najčešće se koristi na lokacijama gdje ne postoji mogućnost zemaljskog pristupa internetu (pomoću, primjerice, ADSL- a). Temelji se na principu da j p se velike udaljenosti premošćuju korištenjem satelitske veze pre- emljinoj jinoj ko postojećih umjetnih satelita u Zemljinoj orbiti. Od opreme odc casting) je potrebna DVB (Digital Video Braodcasting) kartica i di- gitalna satelitska antena. nter rnetu: Dvije su vrste satelitskog pristupa internetu: • Jednosmjerni satelitski pristup sa a zemaljskim in povratkom: primanje podataka s in- n- terneta (download) ostvaruje se preko satelitske veze, ali se za slanje podataka (upload) koristi i neki od klasičnih, zemaljskih na- - čina spajanja. • Dvosmjerni satelitski pristup p ob ba omogućava satelitski prijenos u oba upu smjera i zahtijeva preciznu i skupu u teh- nologiju izvedbe. Slika 12. Oprema za satelitski pristup internetu. POJMOVNIK ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line) – asimetrična digitalna pretplatnička veza omogućava stalnu, stabilnu i brzu vezu s internetom. Prijenos podataka sa poslužitelja (download) značajno je brži od prijenosa na poslužitelj (upload). Chat – vrsta komunikacije između korisnika interneta koja se događa u stvarnom vremenu. FTP-protokol (File Transfer Protocol ) – protokol za pri- jenos, razmjenu datoteka na internetu. Internetski servis – pružanje neke usluge na internetu. Vrsta programa instalirana na poslužitelju koji putem posebnog protokola razmjenjuje podatke s ostalim računalima na internetu. ISDN (Integrated Services Digital Network) – uređaj koji povezuje računalo s mrežom putem telefonske linije; prenosi digitalne podatke, pa postiže brzinu do 128 kb/s. Korisnički račun (User Account) – skup podataka koji sadrži korisničko ime (User Name), zaporku (Password) te pravila pristupa i korištenja internetske usluge, tj. servisa Lokalno računalo – računalo za kojim korisnik (fizički) radi. 182 Modem – uređaj koji omogućuje komunikaciju među računalima putem telefonske linije. Preuzimanje datoteka (Download) – prenošenje da- toteka s udaljenog na lokalno računalo. Pristupni podaci – podaci koji osiguravaju pristup računalu. Obično se sastoje od korisničkog imena (User Name ili Login) i zaporke (Password). Protokol (Protocol ) – skup pravila kojima se određuje (definira) način prijenosa podataka i komunikacija između računala u mreži. Slanje datoteka (Upload) – prenošenje datoteka s lokal- nog na udaljeno računalo. Spajanje na poziv (Dial-up Connection ) – veza s udaljenim računalom putem telefonske linije uporabom modema. Veza se uspostavlja na poziv, biranjem određenog telefonskog broja. TCP/IP (Transmission Control Protocol/Internet Pro- tocol) – skup pravila koji određuje kako će računala međusobno razmjenjivati informacije u mreži. Udaljeno računalo – računalo u mreži fizički udaljeno od korisnika i njegova lokalnog računala. |
| 9. Internet 3. Pregledavanje interneta Iako u internet mreži ima na milijune računala i korisnika, podaci sigurno stižu do svojega odredišta. Kako je to moguće? Zapravo jednostavno, uporabom nepogrešive poštanske logike – sve mora imati svoju adresu. IP adresa, simbolička adresa, DNS sustav, URL adresa, e-mail adresa, web-stra- nica, web-preglednik, poveznica, HTML Ključne riječi 3.1. Adrese računala, resursa i osoba Adresa je oznaka kojom se jednoznačno opisuju i određuju sudionici u mreži. Na inter- netu se koriste tri vrste adresa: Vrste adresa • za računala (npr. www.casopis.hr), • za mrežne resurse i sadržaje na tim računalima (npr. www.casopis.hr/sadrzaj/broj80) • za osobe korisnike interneta (npr. vgalesev@casopis.hr). a) Adrese računala U skladu s internetskim IP protokolom, sva računala u mreži dobivaju jedinstvenu IP adresu. Izvorno su to brojčane adrese u obliku četiri binarna okteta (npr. 10100001 00110101 00000010 01000101). Pretvorimo li ove binarne oktete u dekadske i odvojimo ih točkom, dobit ćemo lakše čitljiv zapis 161.53.2.69. Zato se adresa svakog računala u mreži pred- stavlja točkastim decimalnim zapisom tj. s 4 dekadska broja (u rasponu 0 – 255) odvojena točkama. IP adresa Ljudima je ipak teško pamtiti brojeve, pa su izmislili lakše pamtljivu zamjenu – simbo- ličke adrese. Tako se prijašnja brojčana IP adresa 161.53.2.69 pretvara u daleko razu- mljiviju i lakše pamtljivu www.srce.hr. Simbolička adresa Fiksne i dinamičke adrese U mreži ne smiju postojati dva računala s istom IP adresom. U lokalnim mrežama to nije problem. Kada se novo računalo spoji na LAN, ispita se koje su adrese tre- nutno zauzete i računalu se dodijeli jedinstvena fiksna (stalna) IP adresa. Problem je kada računalo želimo povezati s internetom. Što ako neko računalo već ima istu adresu? Kod spajanja na internet računalu se dodijeli dinamička (promjenjiva) IP adresa. Svaki put druga ali jedinstvena, koju u tom trenutku nema niti jedno računalo na internetu. Kada se ra- čunalo odspoji s interneta, ta adresa postaje slobodna, pa se može dodijeliti sljedećem ra- čunalu koje će se spojiti na internet. Kada pretražujete internet, koristite se simboličkim adresama. Međutim, računala razumiju samo brojeve, tj. brojčane IP adrese. Zato je razvijen sustav za prevođenje simboličkih u brojčane IP adrese (i obratno), tzv. DNS sustav (Domain Name System). Ovo prevođenje obavljaju posebno za to zadužena računala na internetu – DNS poslužitelji. DNS sustav Domena je pojam za određenu, prepoznatljivu mrežu računala. Sustav domena hijerar- hijski je organiziran od vršnih (vrhovnih) domena prema nižima. Glavne, vršne domene 183 |
| 9. Internet (Top-level Domain) obuhvaćaju mreže unutar određene vrste djelatnosti ili pak mreže na nekom zemljopisnom području. Najpoznatije vršne domene po djelatnostima su: .com (commercial): komercijalna djelatnost .edu (educational): obrazovna djelatnost .net (network): mrežna djelatnost Slika 13a. Dijelovi simboličke adrese računala (primjer). .biz (bussines): poslovna djelatnost .org (organization): razne organizacije Vršne domene po zemljopisnoj podjeli koriste se u obliku dvoslovnih kodova država (primjerice .hr – Hrvatska, .si – Slovenija, .de – Njemačka itd.) b) Adrese resursa URL adresa Kao i računala, tako i svaki sadržaj (resurs) dostupan na internetu ima svoju jedinstve- nu URL adresu (Uniform Resource Locator). Pomoću URL adrese točno je opisano ka- ko se resurs zove, gdje se nalazi (na kojem računalu i u kojoj mapi) te kojim protoko- lom mu možemo pristupiti (slika 13b). Znak :// u URL adresi služi za od- vajanje naziva pro- tokola od ostalog dijela URL adrese, a znak / za razdva- janje sastavnih dije- lova adrese. Slika 13b. Dijelovi URL adrese resursa (primjer). c) Adrese osoba E-mail adresa I korisnici interneta imaju svoje adrese koje služe za međusobnu razmjenu elektroničke pošte. Zato se i zovu e-mail adrese. Sastoje se od korisničkog imena osobe i računala na kojoj osoba ima svoj korisnički račun (e-mail računalo korisnika). Slika 13c. Dijelovi e-mail adrese korisnika (primjer). Korisničko ime ne mora biti u obliku pravog imena i prezimena osobe. Zbog praktično- sti, obično se koristiti kraće zamjensko ime (Alias), kao što je to slučaj na slici 13c. Kao ime računala navodi se računalo na kojem će korisnik primati svoju e-mail poštu. To može biti računalo ustanove u kojoj korisnik radi ili računalo ISP tvrtke kod koje je korisnik otvorio svoj korisnički račun. Znak @ (engl. at) koristi se za razdvajanje korisničkog imena osobe od e-mail računa- la korisnika. Na tipkovnici se znak @ dobiva kombinacijom desne tipke Alt i tipke za slovo V. 184 |
| 9. Internet 3.2. WWW usluga World Wide Web (WWW ili samo Web) osnovni je multimedijski mrežni informacijski ser- vis interneta. Uključuje i povezuje tekst, sliku, zvučni i video zapis. Omogućuje pretraži- vanje, pronalaženje i pregledavanje knjiga, časopi- sa, znanstvenih radova, baza podataka… čitavih knjižnica. Ali ne samo to – pomoću ovog servisa moguće je preslušavati glazbu, gledati filmove, igrati igrice, dobiti najnovije vijesti iz cijelog svijeta itd. Preduvjet je jedino da traženi sadržaj postoji na nekom od poslužitelja i da imate pravo pristupa do njega. WWW je hipertekstni sustav koji omogućuje raz- mjenu informacija diljem internet mreže. Hipertekst je tekst u kojemu neke riječi ili slike služe kao veze prema drugim tekstovnim, zvučnim ili slikovnim podacima. Osnovu WWW servisa čine HTTP pro- tokol za razmjenu podataka i web-stranice među- sobno povezane poveznicama (Hyperlink). Web- stranice su hipertekstni dokumenti koji osim osnovnog teksta sadrže razne grafičke i multimedijske sadržaje (sliku, zvuk, video, animaciju). Linkovi su veze koje nas izravno vode s jedne web-stranice na drugu bilo gdje na internetu. Jednostavnim klikom miša na pojedini link aktivira se pristup sadržaju na koji link upućuje. Skup međusobno povezanih web-stranica obično vezanih uz određenu temu naziva se web-mjesto (web-site) ili samo web (npr. Enterov web, Iskonov web). WWW Slika 14. WWW usluga omogućava integraciju različitih vrsta sadržaja. Hipertekst Hiperlink Web 3.3. Web-preglednik Da biste mogli vidjeti sadržaje dostupne na internetu, trebat će vam neki od web- preglednika (web-browser). Ako se kori- stite Windowsima, onda na svojemu ra- čunalu potražite i pokrenite program Microsoft Internet Explorer. Potražite iko- nu u obliku maloga plavog slova “e” na radnoj površini ili odaberite Start > Programi > Pomagala > Internet Explorer. Rekli smo da WWW radi na temelju web- stranica. Kako doći do njih, kako ih pre- gledavati? Potražite u prozoru Internet Explorera okvir pod nazivom Adresa (Address). Nalazi se odmah ispod alatne trake. Obrišite sve što u njemu piše i utip- kajte web-adresu www.srce.unizg.hr (kao na slici 15.). Slika 15. Internet Explorer s upisanom adresom www.srce.unizg.hr. 185 |
| 9. Internet Nakon što ste točno upisali adresu (provjerite da nema- te točku na kraju!), pritisnite tipku Enter ili kliknite na gumb Idi (Go). Učitat će se početna web-stranica (Home Page) računskoga centra SRCE. Dalje će vas vo- diti poveznice na web-stranicama. Prepoznat ćete ih po tome što su najčešće podcrtane, a kada stavite pokazi- vač miša točno iznad njih, on će se pretvoriti u šaku s ispruženim kažiprstom (slika 16.). Dva načina dolaženja do web-stranica Slika 16. Pokazivač miša postavljen na poveznicu. Dakle, do web-stranica možete dolaziti na dva načina: • slijedeći poveznice na stranicama • tako da sami upisujete URL adrese web-stranica. Neovisno o tome koji način odabrali, za pregledavanje web-stranica potreban je na- mjenski program – web-preglednik (Web browser). Operacijski sustav Windows sadrži Internet Explorer, a možete instalirati i neki drugi, primjerice Google Chrome, Mozilla Firefox itd. Na slici 17. prikazani su glavni dijelovi prozora Internet Explorera kojima upravljamo pre- gledavanjem web-stranica. 3 1 2 4 6 Slika 17. Upravljački dio prozora Internet Explorera. 5 U 1 adresnome okviru upisujemo adresu web-stranice. Izbornik zdesna datne naredbe: 2 sadrži do- osim što klikom na povećalo započinjemo novo pretraživanje, prikazuje netom posjećene stranice i kraću povijest pretraživanja (strelica desno) Glavni upravljački gumbi web-preglednika tipka Idi kojom nalažemo početak pretraživanja u skladu s upisanim pojmovima pretrage zaustavljanje, odnosno prekid učitavanja stranice ponovno učitavanje stranice (korisno kada se stranica zbog nekoga razloga ne učita u potpunosti). Kao što možete zaključiti, adresni okvir ima dvojnu ulogu: 1. otvaranje web-stranice upisivanjem njezine web-adrese 2. pretraživanje weba upisivanjem pojma, odnosno pojmova za pretraživanje. Jednostavnim izbornikom stranicu. Otvaranje nove kartice 186 3 vraćamo se na prijašnju ili iduću posjećenu web- U prostoru desno od adresnoga okvira 4 nižu se kartice s trenutačno otvorenim web- stranicama. Za otvaranje nove kartice, pokazivač miša postavite nad krajnje desnom karticom: |
| 9. Internet Traka s izbornicima Internet Explorera. Izbornik 6 5 objedinjuje na jednome mjestu sve naredbe i mogućnosti sadrži tri najučestalije naredbe: povratak na zadano početnu stranicu prikaz okna s omiljenim stranicama (tzv. favoriti). Tu možemo vidjeti i povijest svih pregledavanja unazad mjesec dana izbornik alata preglednika i postavke samoga programa. Stranice koje često posjećujemo možemo prikvačiti (Pin) na programsku traku tako da su nam uvijek pri ruci i bez pokretanja Internet Explorera. Da biste prikvačili web-strani- cu, odvucite njezinu karticu na programsku traku. Prikvačivanje stranica na programsku traku Prozor Internet Explorera ima još neke dijelove, koje po potrebi možemo uključiti i isključiti. Njihov popis dobit ćete ako kliknete desnom tipkom miša na naslovnu traku. Provjerite svoje znanje o uporabi web-preglednika: s9kviz1.htm. POJMOVNIK Adresa mrežnog resursa (Uniform Resource Locator - URL) – adresa za jednoznačno označavanje mjesta gdje se mrežni resurs nalazi i način pristupa (protokol) do njega. Domain Name Server - DNS – poslužiteljsko računalo koje za imena računala pronalazi njihove izvorne IP adrese. Prevođenje je potrebno jer računala u mreži komuniciraju isključivo putem IP adresa. Elektronička adresa (Electronic Mail Address ) – skup znakova kojim se jednoznačno (jedinstveno) predstavlja osoba, korisnik u mreži. Obično se sastoji od korisničkog imena osobe i imena računala kojim se osoba koristi. IP adresa – isto što i mrežna adresa računala. Mrežna adresa računala – 32-bitni broj kojim se jednoznačno (jedinstveno) označava računalo u mreži; može biti u obliku četiri skupine brojeva međusobno odvojenih točkom; služi za međusobnu komunikaciju računala u mreži, npr. 205.19.255.8 Poveznica (Hyperlink, Link) – posebno oblikovan dio teksta, slika ili dio slike na koji korisnik može kliknuti, što dovodi do određenje akcije: prikazivanje druge stranice, posjet drugoj web-adresi, prijenos datoteke na lokalno računalo itd. Simbolička adresa računala – numerička IP adresa pretvorena u skup od nekoliko riječi radi lakšeg pamćenja. URL adresa – isto što i adresa mrežnog resursa. Web-preglednik (Web-browser) – aplikacija za Zamjensko ime (Alias) – skraćeni ili kakav drugi zamjen- ski naziv umjesto pravog imena i prezimena korisnika elektroničke pošte. Znak / – znak za razdvajanje sastavnih dijelova URL adrese. Znak //: – znak koji u URL adresi služi za odvajanje na- ziva protokola od ostalog dijela URL adrese. Znak @ – znak koji se u elektroničkoj adresi koristi za razdvajanje korisničkog imena osobe od računala na kojem radi. 187 |
| 9. Internet 4. Pretraživanje interneta Na internetu je dostupno nebrojeno mnogo stranica, dokumenata, slika itd. Postavlja se pitanje kako pronaći pravu informaciju, odnosno onu koja vas zanima. Ključne riječi indeksni pretraživač, web-katalog, web-portal, pretraživački operatori, Booleovi logički operatori, pretraživački filtri Da biste pronašli odgovarajući podatak, možete primijeniti dva načina pretraživanja weba: kori- steći se indeksnim pretraživačima ili web-katalo- zima. Web tražilica - indeksni pretraživač Indeksni pretraživač (web-tražilica) uspoređuje sadržaj velikoga broja web-stranica s pojmovima (indeksima) koje zadamo. Ako stranica sadrži ne- ki od njih, pretraživač je uvrsti u popis odgovara- jućih stranica. naziv web-adresa Google www.google.com Yahoo! search.yahoo.com Bing www.bing.com AltaVista www.altavista.com Ask.com www.ask.com Seeks www.seeks-project.info Tablica 1. Najpoznatiji indeksni pretraživači. Dakle, rezultat pretraživanja web-tražilicom popis je odgovarajućih web-stranica. Ponekad se na popisu nađu i stranice koje ne odgo- varaju u potpunosti zadanim poj mo vima. Jedan od najčešće korištenih indeksnih pretraživača jest Google. Inačica www.google.hr prilagođena je hrvatskomu jeziku i hrvat- skomu web-prostoru. Primjer: Zanimaju nas web-stranice na temu Petrice Kerempuha. U web-pregledniku otvorite početnu stranicu Googleove tražilice (slika 18.). U okviru za upisivanje pojmova pretrage upišite Petrica u prozoru. Kerempuh i pritisnite tipku Enter ili tipku Slika 18. Početna hrvatska stranica web-tražilice Google. Pronađeno je 16 300 stranica koje odgovaraju traženim poj- movima, a za njihovo pregle- davanje bilo je potrebno 0,11 sekunda (slika 19.). Sada trebamo pregledati po- pis pronađenih stranica i me- đu njima pronaći one koje nas zanimaju. Naime, neke strani- ce samo su dijelom povezane s traženim pojmovima. Primje- rice, u popisu se može naći profil korisnika koji se prijavio kao Petrica Kerempuh na druš- tvenoj mreži Facebook. 188 Slika 19. Popis web-stranica koje odgovaraju traženim pojmovima. |
| 9. Internet Prednosti tražilica: • odražavaju stvarno stanje web-prostora • pretražuju sva dostupna web-mjesta. Nedostaci tražilica: • rezultat može biti preopsežan ili preštur popis, ovisno o kombinaciji zadanih pojmova • potrebno je poznavati pravila slaganja pojmova (nisu svugdje ista). Odlučimo li se detaljnije pregledati stranicu, mišem kliknemo na pretpregled da se učita čitava stranica. Informacije na internetu možemo pronaći i upotre- bom web-kataloga. Radi se o posebnim web-mjesti- ma koja nude uslugu pronalaženja sadržaja na inter- netu pomoću uređenoga kataloga web-stranica raz- vrstanih po kategorijama i potkategorijama. Web-katalozi Prednosti su kataloga to što su oni dobra polazišna točka za upoznavanje sa sadržajem weba i interneta općenito, kao i jednostav- na i pregledna organizaci- ja sadržaja koja omoguća- va brzo dolaženje do traženoga sadržaja, tj. web-stranica. Klikom na pojedini naslov otvorit će se stranica s odgovaraju- ćim podnaslovima, koji vas opet vode dalje – sve do web-stra- nica s konkretnim sadržajem. Na adresi www.hr nalazi se glavni hrvatski kataloški imenik. Nedostatak pretraživanja upotrebom web-kataloga jest što k b njihov sadržaj često ne odražava stvarno i trenutačno stanje cjelokupnoga web-prosto- ra na internetu. Naime, kataloge je potrebno stalno dopunjavati novim sadržajima i iz popisa uklanjati web-stranice ko- naziv web-adresa je više ne postoje, tj. nisu dostu- Yahoo! www.yahoo.com pne na internetu. WWW Virtual Library www.vlib.org Open Directory Project www.dmoz.org Slika 20. Glavni web- katalog Hrvatske. U današnje vrijeme ulogu web- kataloga preuzimaju web-portali Hrvatski homepage www.hr koji objedinjuju informacije iz ra- zličitih izvora. Postoje opći portali Linkovi www.linkovi.net i oni specijalizirani za određenu Poslovni forum www.poslovniforum.hr/ vrstu djelatnosti (primjerice, za web glazbu, sport, automobilizam, po- Tablica 2. Poznatiji web-katalozi (podebljano su označeni slovanje itd.). hrvatski). Glavna pred- nost portala je integracija različitih sadržaja na jednome mjestu, prepoznatljiv web-dizajn i mogućnost suradnje korisnika, odnosno posjetitelja portala. Web-portali Posebno učinkovit način pretraživanja ostvaruje se uporabom me- tatražilica koje za pretraživanje koriste resurse drugih tražilica, na- kon čega prikažu objedinjene rezultate. Primjer takve tražilice jest Dogpile koji za pretraživanje koristi Google, Yahoo! i Yandex. Isprobajte je na adresi www.dogpile.com. 189 |
| 9. Internet 5. Elektronička pošta Da biste nekome poslali poruku putem usluge elektroničke (računalne) pošte, potreb- na vam je adresa elektroničke pošte. Zapravo, potrebne su vam dvije: adresa pošiljate- lja i adresa primatelja. Adresa elektroničke pošte Na tipkovnici nema po- sebne tipke za znak @. Dobiva se kombinaci- jom tipke AltGr i tipke za slovo V. Kao što računala i web-stranice na interne- tu imaju svoju adresu, i korisnici elektronič- ke pošte imaju svoju. Adresa elektroničke pošte (e-mail adresa) mapa je na poslužite- lju rezervirana za određenoga korisnika. Možemo kazati da je ta mapa njegov elek- tronički „poštanski pretinac“ u koji mu stižu poruke elektroničke pošte. Slika 21. Sastavnice adrese elektroničke pošte. Adresa elektroničke pošte obično ima oblik korisnik@poslužitelj. Sastoji se od dvaju dijelova (slika 21.): • ime ili naziv korisnika – korisnik može biti osoba, ali i neka manja skupina ljudi, služba i sl. (npr. ivan.mrak@skole.hr, helpdesk@srce.hr, info@carnet.hr) • naziv poslužitelja – simbolička adresa računala na kojemu korisnik ima svoj elek- tronički poštanski pretinac. Znak @ (engl. at) upotrebljava se za razdvajanje korisničkoga imena od naziva posluži- telja. Svakom korisniku elek- torničke pošte dodijeli se jedinstvena e-mail adresa. Na svijetu ne postoje dvije iste adre- se elektroničke pošte. Adresa elektroničke pošte jednoznačno predstavlja korisnika pa se ne može dogoditi da dvije osobe imaju istu adresu. Svoju adresu elektroničke pošte dobijete od tvrtke preko koje pristupate internetu. U nas je nekoliko davatelja internetskih usluga kod kojih možete otvoriti svoj internetski ko- risnički račun (npr. CARNet, Hrvatski telekom, VIP). U sklopu CARNetove usluge namijenje- ne školama svaki učenik može besplatno dobiti CARNetov elektronički identitet, odnosno svoj korisnički račun i adresu elektroničke pošte. Za rad s elektroničkom poštom potreban je poseban namjenski program (e-mail klijent). Dvije su vrste takvih programa: 1. desktop klijent instaliran na lokalnome računalu korisnika (npr. Microsoft Outlook, Windows Live Mail) 2. webmail klijent dostupan preko web-sučelja (npr. CARNet webmail, Gmail, Hotmail). U adresi elektroničke pošte nisu dozvoljena slova s dijakritičkim znakovima (npr. č, ć, đ, š, ž), kao ni prazno mjesto (umjesto toga, upišite podcrticu). 190 |
| 9. Internet CARNetov webmail Za učenike je posebice pogodan CARNetov webmail pa ćemo pokazati kako se njime ko- ristiti. Vježba 1. U web-pregledniku upišite adresu CARNetova webmaila webmail.carnet.hr (ili u okviru za pretraživanje upišite “CARNet webmail”) i pritisnite tipku Enter. Otvorit će se pristupna stranica (slika 22.). U polje Korisničko ime navedite svoje kori- sničko ime oblika ime.prezime@skole.hr, a u polje Lozinka pažljivo upišite pristupnu šifru. Budući da je lozinka tajna, tijekom njezina upisa bit će vidljive samo točkice, ne i znako- vi koje upisujete. Nakon klika na gumb Prijavi se webmail nas uvodi u sučelje našega korisničkog računa i prikaže sadržaj mape s dolaznom poštom – Inbox (slika 23.). Slika 22. Prijava u CARNetov webmail. S lijeve strane prozora glavne su mape ( 1 ) za pristiglu, nedovršenu, neželjenu i posla- nu poštu i ostale dostupne aplikacije webmaila ( 4 ). U gornjemu oknu ( 2 ) popis je po- ruka iz odabrane mape, a u donjemu ( 3 ) se prikazuje sadržaj označene poruke. Popis u gornjemu oknu možemo razvrstati (sortirati) bilo po kojemu stupcu. 2 1 3 Elementi sučelja CARNetova webmaila CARNetov elektroni- čki identitet besplatan je za sve učenike u Hrvatskoj. Svoj elek- tronički identitet pre- uzmite u svojoj školi kod administratora imenika. 4 Slika 23. Sučelje CARNetova webmaila. 191 |
| 9. Internet Pisanje nove poruke Da bismo napisali novu poruku, kliknemo na gumb Nova poruka kako bi se otvorilo su- čelje za pisanje poruka (slika 24.). U zaglavlje poruke ( 1 ) upisujemo po- datke potrebne za slanje poruke na odredište: 1 Od: – adresa elektroničke pošte pošilja- telja (webmail je upiše automatski) Prima: – adresa primatelja; ako ih je vi- še, odvajamo ih zarezom Naslov: – kratki naslov poruke Pogledaj – gumb za dodavanje privitka (vanjske datoteke) poruci 2 Slika 24. Sučelje za pisanje nove poruke. Spajalica - znak da poruka sadrži privitak Ukloni – gumb za uklanjanje dodanoga privitka. U tijelo poruke ( 2 ) upisujemo tekstni sadržaj poruke. Za slanje poruke kliknemo na gumb Pošalji. Vježba 2. Pošaljite e-mail poruku dvama primateljima, primjerice učeniku/učenici iz razreda i uči- telju/učiteljici. Primanje poruke U pretincu za dolaznu poštu Inbox provjeravamo pristigle poruke. Klikom na jednu od njih prikaže se njezin sadr- žaj. Ako poruka sadrži privitak, u zaglavlju će biti prikaza- na spajalica. Ako su neke poruke u popisu ispisane po- debljano, to je znak da ih još niste pročitali (slika 25.). Iznad popisa četiri su gumba za rad s porukama: Odgovori – odgovaranje na označenu poruku Proslijedi – prosljeđivanje poruke drugim primateljima Obriši – brisanje poruke s popisa Filteri – prikaz samo onih poruka koje su u skladu sa za- danim kriterijem. Odgovaranje na poruku Dobili ste poruku elektroničke pošte? Ako je pošiljatelj netko vama blizak ili barem poznat, uljudno je odgovori- ti na nju. Evo kako! Slika 25. Pristigli odgovor na prije poslanu poruku. 192 |
| 9. Internet Vježba 3. 1. Označite željenu poruku s popisa i kliknite na gumb Odgovori. Prikazat će se suče- lje za pisanje novih poruka koje ste već upoznali. Razlika je u tome što se sada u ti- jelu poruke već nalazi citirani tekst. Prepoznaje se po znaku > na početku svakoga retka (slika 26.). Znak > za označavanje citiranog teksta pošiljatelja Osim toga, polja Od: i Prima: automatski su popunjena odgovarajućim adresama. Za dodavanje privit- ka, kliknite na gumb Pregledaj i potražite željenu datoteku na vašem računalu. Možete dodati više datoteka ukupne ve- ličine do 8 MB. Slika 26. Odgovaranje na poruku. 2. Nepisano je pravilo da odgovor pišemo iznad citiranoga teksta. Zato kliknite u prvi redak i napišite svoj odgovor (kao na slici 26.). 3. Želite li da vaš odgovor dobiju i drugi primatelji, imate tri mogućnosti: • u polju Prima dopišite adrese drugih primatelja i međusobno ih odvojite zarezom • želite li odvojiti adrese nekih primatelja, kliknite na Dodaj Cc i upišite ih u zase- ban okvir • ako ne želite da drugi vide kojemu ste još primatelju poslali poruku, kliknite na Dodaj Bcc i adresu toga primatelja (ili više njih) upišite u okvir Bcc. Prosljeđivanje poruke Ako nećete odgovo- riti na primljenu poru- ku, ali želite da je dru- gi pročitaju, kliknnite na gumb Proslijedi. 4. Nakon što ste upisali sve primatelje i, naravno, upisali naslov poruke, možete kliknu- ti na Pošalji. U slučaju da ipak još ne želite poslati poruku, klikom na Spremi koncept možete je pohraniti i nastaviti uređivati neki drugi put. Privitak može biti slika ali i bilo koja druga vrsta datoteke. Sadržaj datoteke vidljiv je tek nakon što je otvorite. U tome se krije opasnost jer datoteka može sadržavati virus ili ne- ki drugi zlonamjerni program. Zato ne otvarajte olako poruku koja sadrži privitak! Opasnost od privitka Uporaba CARNet-ova webmaila: s9prez1.ppsx. Provjerite svoje znanje: s9kviz2.htm 193 |
| 9. Internet 6. Razmjena datoteka na internetu Računala na internetu sadrže, osim web-stranica, još cijelo mnoštvo dokumenata druge vrste (slike, videozapise, glazbene datoteke, programe itd.). Kako doći do tih datoteka? Smije li se to uopće? 6.1. Prijenos pomoću FTP protokola Javno dostupni sadržaji Istaknimo na početku - samo ako na udaljenom računalu postoje javno dostupni sadr- žaji i ako imate na tom računalu svoj korisnički račun, možete te podatke prenijeti na svoje lokalno računalo. FTP-protokol Prijenos datoteka s internetske mreže na lokalno računalo korisnika vrši se putem po- sebnog FTP-protokola (File Transfer Protocol). Računala koja nude ovu uslugu zovu se FTP-poslužitelji (FTP serveri). FTP-poslužitelj URL-adresa FTP-poslužitelja obično započinje s oznakom za FTP-protokol ftp://. No ima i takvih koje započinju s oznakom za WWW protokol http://. Za povezivanje s FTP-poslužiteljem potrebno je: 1. pristupni podaci (korisničko ime i lozinka) koji korisniku osiguravaju pristup sadrža- jima na FTP-poslužitelju, Podrška za FTP-prije- nos ugrađena je u ope- racijski sustav Windows. URL adresu FTP-poslu- žitelja možete upisati ne- posredno u adresnu tra- ku Windows Expolera ili Internet Explorera. 2. FTP klijent, tj. program pomoću kojeg korisnik komunicira s FTP-poslužiteljem, pre- gledava podatke na njemu i prenosi ih na svoje računalo (ili obratno). Anonimni pristup FTP-poslužitelju Neki od FTP-poslužitelja dopuštaju anoniman pristup za koji nije potrebno imati kori- snički račun. Anonimni korisnički račun ima sljedeće pristupne podatke: • korisničko ime: anonymous (ili ftp) • lozinka: e-mail adresa korisnika FTP-poslužitelji koji dopuštaju anoniman pristup nazivaju se anonimni FTP-poslužitelji. Kada jednom dođete do sadržaja na anonimnom FTP-poslužitelju slobodno ga smijete pregledavati i prenositi na svoje računalo. No, ne možete ništa mijenjati, a još manje bri- sati. FTP-poslužitelji, posebice anonimni, većinom sadrže arhive programa slobodnih za ko- rištenje (freeware i shareware). Download Upload FTP klijent 194 Za prijenos podataka s udaljenog na lokalno računalo korisnika često se koristi engle- ski naziv download. Kada želite prenijeti podatke sa svojeg na neko udaljeno računalo (upload), morate imati korisnički račun na tom računalu. Za tu svrhu ne vrijedi anonimni pristup. Osim toga, za si- gurniji i udobniji rad s datotekama preporučljivo je upotrebljavati specijalizirane programe koji se nazivaju FTP klijenti. |
| 9. Internet 6.2. Spremanje web-stranica FTP-poslužitelj URL Pretpostavimo da neki zanimljiv ili koristan sadržaj na internetu želite preni- jeti na disk svojega računala. Budući da se stranice nalaze na internetskom poslužitelju, postupak je drugačiji od zadavanja uobičajene naredbe spremi (Save). CARNet ftp://ftp.carnet.hr Linux ftp://ftp.linux.hr Debian ftp://ftp.debian.org Tablica 3. Adrese nekih anonimnih FTP-poslužitelja. Prije no što se odlučite preuzeti nečiju web-stranicu, najprije morate provjeriti smijete li to učiniti. Podaci objavljeni na internetu nečije su vlasništvo. Smijete ih kopirati na svoje raču- nalo, ali ih ne smijete upotrijebiti za stjecanje vlastite koristi. Sadržaje s istaknutim vlasnikom autorskih prava obično ne smijete spremiti na svoje računalo! Najjednostavniji način da pohranite web-stranicu u svojemu računalu jest neposredan prijenos iz web-preglednika naredbom Datoteke > Spremi kao (Save As). Međutim, ti- jekom spremanja na taj način slike s web-stranice ne spremaju se u dokument, nego u zasebnu mapu (kreira se automatski). Mapu ćete prepoznati po tome što započinje nazi- vom spremljenoga dokumenta i ima nasta- vak _datoteke. Primjerice, ako preuzimate stranicu s web-mjesta e-skola fizika, slike i ostali multimedijski sadržaj stranice spremit će se u zasebnu mapa pod nazivom e-skola fizika_datoteke. Tu se krije i jedan problem. Ako obrišete ma- pu sa slikama ili ako premjestite spremljenu web-stranicu na neko drugo mjesto, u njoj se više neće vidjeti slike (slika 27.). Tomu se problemu može doskočiti. Ako web- stranicu spremite s nastavkom .mht (slika 28.), slike će zajedno s tekstom biti spremlje- ne u jedan dokument. Osim čitave web-stranice, možete spremiti i samo neki njezin dio (npr. samo tekst, sliku ili pak poveznicu). Kliknite na željenu sliku desnom tipkom miša i odaberite naredbu Spremi sliku kao. Nakon što odaberete mapu u koju želite spremiti sliku i ako je potrebno, promijenite na- ziv slike, kliknite na gumb U redu. Slika će biti pohranjena na disk vašega računala. Slika 27. Nakon premještanja stranice u drugu mapu slike se više ne prikazuju pravilno. Slično kao slike spremamo i poveznice. Kliknite desnom tipkom miša na poveznicu i iz skočnog izbornika odabe- rite naredbu Kopiraj prečac ili pak Spremi u Favorite. Slika 28. Spremanje web- stranice u jedinstven dokument (tekst i slike zajedno). 195 |
| 9. Internet 7. Virusi i protuvirusna zaštita Ako dobijemo virozu, svi znamo da se trebamo liječiti i moramo paziti da ne zarazimo druge. Liječnici bi rekli – moramo djelovati preventivno. Slično je i s računalnim virusima i ostalim „virozama“. Zato je za zdravlje računala vrlo važno posvetiti dovoljno pažnje zaštiti od računalnih virusa. Najprije pogledajmo kakvih sve ima računalnih „štetočina“ što mogu naškoditi računalu. Vrste zlonamjernih programa Ključne riječi zlonamjerni računalni program, računalni virus, antivirusna zaštita Ima na desetke vrsta zlonamjernih programa, samih virusa na tisuće, a njihovih varijan- ti i podvarijanti više od sto tisuća. Najgore je od svega što se virusom možete zaraziti u svakome trenutku i na potpuno neočekivanim mjestima (npr. naoko bezazlenom prija- teljevom elektroničkom porukom). Virusi se najčešće rasprostranjuju preko USB štapića, a još više pre- ko računalnih mreža i interneta jer tu ima na milijune računala i kori- snika. Pravi raj za nesmetano i nekontrolirano širenje virusa! Računalni virus jedan je od prvih i najčešćih oblika zlonamjerne pro- gramske podrške. Zato se zašita od štetnih programa naziva protuviru- sna, odnosno antivirusna zaštita. Slika 29. Računalni virus se ubaci i prikrije u izvršnoj datoteci. Računalni virus Malware - zlonamjerni, štetni program 196 Što je računalni virus i kako djeluje, objasnit ćemo na primjeru pravoga virusa po koje- mu je računalni virus i dobio ime. Opasni mali virus , primjerice gripe, uđe u ljudsko ti- jelo, “prikrpi se” za neku tjelesnu stanicu i izmijeni njezinu biološku informaciju. Posljedica toga jest da tjelesna stanica zaražena virusom počne stvarati nove stanice – isto zaražene virusom. Na taj način inače dobroćudne tjelesne stanice, i ne znajući, raz- množavaju i raznose virus po cijelome tijelu. Nastala je šteta golema: postajemo bole- sni, dobijemo gripu i zarazimo druge osobe. Ako se zaražene osobe ne liječe na vrije- me, nego “slobodno” raznose i umnožavaju virus, može doći do prave epidemije gripe. Računalni virusi imaju slične osobine kao i prirodni virusi: maleni su, napadaju zdrave datoteke u računalu prikrivajući se u njihovu sadržaju, neprimjetno se šire i razmnoža- vaju te čine razne oblike štete. Krajnji im je cilj da djelomice ili potpuno onesposobe ra- čunalo, tj. po mogućnosti što više računala, kako bi nastala prava “epidemija” zaraže- nih računala i kako bi šteta bila što veća. Svaki program kojemu je svrha činiti štetu na računalu spada u grupu zlonamjernih, štetnih, odnosno malware programa (od engl. Malicious Software). Značajke su takve vrste programa oštećivanje, uništavanje i brisanje sistemskih ili korisničkih podataka i uzrokovanje nekontroliranih događaja i procesa na računalu ili cijelim računalnim susta- vima (npr. računalnim mrežama kao što je internet). |
| 9. Internet Slika 30. Računalo zaraženo s nekoliko zloćudnih programa. Osnovne su vrste malwa- re programa virusi, crvi i trojanski konji. Osim njih, postoje i druge ne- željene pojave kojima može biti “zaraženo” ra- čunalo, a gdje ste vi kao korisnik meta napada: lažne obavijesti (hoax), razne inačice špijunsko- ga (spyware) i reklamno- ga softvera (adware) te masovne neželjene po- ruke (spam). Vrste štetnih programa Virus (virus) je maleni računalni program sposoban da se neprimjetno ubaci u neki dru- gi program. Automatski se sam umnožava, čineći različite oblike štete i neželjenih po- sljedica na zaraženome računalu. Primjerice, oštećuje druge programe, briše pojedine datoteke ili sadržaj cijeloga diska i sl. Pokretanjem i/ili otvaranjem zaraženih datoteka vi- rus se ponovno aktivira i traži još nezaražene datoteke. Tako se širi na sve veći broj da- toteka. Virus (virus) Crv (worm) je program koji se neprestano umnožava, zagušujući tako promet podata- ka na mreži ili zatrpavajući podacima čvrsti disk računala sve dok se potpuno ne napu- ni. Za razliku od virusa, ne može se ubaciti u drugi program i tako se dalje širiti. Crv (worm) Trojanski konj (trojan horse), ili kraće trojan, preuzme naziv nekoga sistemskog progra- ma pretvarajući se da je dio sustava. Jednom kada se pokrene, otkriva svoje pravo lice i počne izvršavati svoju (obično) štetnu zadaću (npr. formatira cijeli čvrsti disk). Za razli- ku od virusa i crva, trojanski konj ne može sam sebe umnožavati. Najopasniji su oblici trojanskih konja rootkit programi koji mogu onesposobiti rad operacijskoga sustava. Trojanski konj (trojan horse) Stražnja vrata (backdoor) zajednički je naziv za različite postupke i programe koji omo- gućuju drugomu korisniku da se služi vašim računalom dok ste spojeni na internet, a da vi o tome ništa ne znate. Općenito, “stražnja vrata” iskorištavaju sigurnosne propu- ste u računalnome sustavu i programskim aplikacijama. Stražnja vrata (backdoor) Špijunski softver (spyware) vrsta je programa koji prate što radite na računalu i o to- me obavještavaju nekoga drugog (obično razne marketinške agencije). Spyware inter- netom šalje informacije o vama i vašim navikama (kojim se programima koristite, koju vrstu glazbe slušate itd.). Danas je vjerojatno najrašireniji oblik spywarea adware, špi- junski softver koji nakon što prikupi informacije o korisniku, na njegovo računalo šalje razne reklamne poruke i oglase. Tomu možemo pribrojiti i slanje neželjenih poruka ve- likom broju primatelja (spam, junk mail). Špijunski softver (spyware) Rootkit Reklamni softver (adware) Spam Kako se računalo zarazi? Zlonamjerne programe najčešće neprimjetno dobijete na internetu, odnosno s web- stranica sumnjiva, a katkada i posve bezazlena sadržaja. Postupak zaraze obično zapo- 197 |
| 9. Internet činje nekom primamljivom porukom, na primjer da mo- žete pogledati trailer najnovijega filma ili besplatno dobi- ti neki „korisni“ program. Početni korak često je povezni- ca tipa Kliknite ovdje kako biste vidjeti cijeli film. Klikom na nju obično se pojavi poruka Da biste odgledali film, morate instalirati program za gledanje filmova. Nakon što odgovorite potvrdno, započne njegovo preuzimanje i in- staliranje. Međutim, osim programa za gledanje filma, u tome se paketu nalazio i zlonamjerni softver koji se ne- primjetno, u pozadini, instalirao na vaše računalo. Opisali smo samo jedan od mogućih primjera. Proizvođači i distributeri malwarea vrlo su lukavi (i be- šćutni) i stalno pronalaze nove načine kako namamiti i prevariti korisnike. Slika 31. Iza preuzimanja naoko obična videoprograma skriva se adware. Akcijski centar Mjere zaštite S virusima i ostalim štetnim programima nema šale. Čak i ako mislite da se ne ubraja- te u „rizičnu skupinu”, odnosno u one koji „skidaju” softver s piratskih web-stranica i po- kreću datoteke dobivene sumnjivim e-mailovima – morate se zaštititi. Nemojte se zavaravati da vam se neće dogoditi zaraza virusom i napad nekoga malwarea. Nije pitanje hoće li se dogoditi, već kada će se to dogoditi! Prvo i osnovno – na računalu morate imati instaliran protuvirusni program. Iako su ve- ćinom komercijalni, ima i besplatnih koji su relativno dobri i pouzdani (npr. AVG, Avast i dr.). Otvorite li Akcijski centar Windowsa, u po- stavkama Sigurnost bit će prikazane detalj- ne informacije i upozorenja o stanju zaštite i sigurnosti vašega sustava i o postavkama za njegovo održavanje. Slika 32. Poruke Akcijskoga centra o stanju sigurnosti sustava i njegovu održavanju. Oblici zaštite U slučaju kao na slici 32. tri su poruke koje se odnose na sigurnost računala – crvene su kritične (vrlo važne), a žute spadaju u ka- tegoriju upozorenja i savjeta. Prva poruka upozorava da je Windows Defender, pro- gram zadužen za protuvirusnu zaštitu, za- stario i da odavno nije pregledao računalo. Nekoliko je oblika zaštite i obrane od štetnih programa. • Instaliranje i održavanje antivirusnoga programa: održavanje znači redovito preuzi- manje najnovijih definicija virusa. 198 |
| 9. Internet • Pravilno podešavanje mrežnih i internetskih postavki, pri čemu najznačajniju ulogu ima aktiviranje vatrozida (firewalla). • Oprez i zdrav razum: kod elektroničkih poruka poput lažnih uzbuna (tzv. hoax) i nekih drugih oblika „štetočina” neće pomoći ni najbolji antivirusni program, nego zdravorazumska prosudba. Najbolja je zaštita od virusa – preventiva! • Stalan oprez pri preuzimanju tuđih podataka. Svaki je e-mail s privitkom sumnjiv, po- sebice ako je na engleskome, a ne poznajete nikoga u inozemstvu tko bi vam mogao pisati. • Neprestano informiranje o mogućim rizicima, sigurnosnim propustima i novim vi- rusima. • Redovito arhiviranje podataka: stvaranje sigurnosnih kopija podataka (backup) ne štiti od razorna djelovanja malwarea, ali umanjuje učinak eventualnoga gubitka po- dataka. Kako se pravilno upotrebljava protuvirusni program: s9prez2.ppsx. POJMOVNIK Anonimni FTP-poslužitelj (Anonymous FTP Server) – FTP-poslužitelj koji dopušta pristup korisnicima koji nemaju otvoren korisnički račun. Pristup se ostvaruje putem unaprijed poznatih pristupnih podataka. Ažuriranje definicija virusa (Virus Definitions Update) – nadogradnja protuvirusnog programa novim definicijama virusa koje se obično preuzimaju preko interneta. Definicija virusa – opis značajki virusa po kojima ga pro- tuvirusni programi mogu prepoznati i izvršiti protuvirusnu zaštitu. Definicije su uvijek u vremenskom zaostatku jer je potrebno neko vrijeme da se virus otkrije, istraže njegove karakteristike, napiše dovoljno precizan opis te da se izvrši distribucija do protuvirusnih programa instaliranih na računalima korisnika. Download – prenošenje, preuzimanje datoteka s udalje- nog na lokalno računalo. Elektronički pretinac pošte – mapa na poslužitelju rez- ervirana za određenoga korisnika u koju mu stižu poruke elektroničke pošte. FTP-klijent – program specijaliziran za obavljanje FPT- prijenosa. FTP-poslužitelj (FTP server) – računalo koje nudi slugu prijenosa datoteka s internetske mreže na lokalno računalo korisnika putem FTP-protokola. FTP-protokol (File Transfer Protocol) – protokol za pri- jenos, razmjenu datoteka na internetu. Inbox – naziv mape u kojoj se pohranjuje pristigla e-mail pošta. Malware (Malicious Software) – vrsta zlonamjernih pro- grama kojima je cilj nanošenje posljedica na zaraženom, inficiranom računalu (oštećivanje drugih programa, brisanje pojedinih Privitak (Attachment) – jedna ili više datoteka pridružene e-mail poruci. Mogu biti bilo koje vrste (uključujući i izvršni program), zato je otvaranje privitka potencijalno opasno. Protuvirusni (antivirusni) program – program za otkrivanje i uništavanje računalnih virusa. Računalni virus – računalni program koji se samostalno umnožava, čineći različite oblike štete i neželjenih posljedica na zaraženom (inficiranom) računalu: oštećivanje drugih programa, brisanje pojedinih da- toteka ili sadržaja cijelog diska i sl. Širi se tako što inficira (zarazi) druge programe koji nastavljanju širiti virus. Upload – Prenošenje, slanje datoteka s lokalnog na udaljeno računalo. Webmail – internetska usluga elektroničke pošte kojoj se pristupa web-preglednikom. Sva pošta i e-mail klijent nalaze se na internetu, odnosno na e-mail poslužitelju. Znak spajalice – uobičajena oznaka u većini e-mail pro- grama da poruka elektroničke pošte sadrži privitak. 199 |
| 10. Multimedija Multimedija Kada vas učitelj ispituje, a vi se preznojavate, šapćete si nešto u bradu, kolutate očima, premještate se s noge na nogu, ušima tražite spasonosne “signale” iz razreda, zapravo izvodite multimedijalnu predstavu. Na više načina istodobno (zvukom, pokretom, slikom) komunicirate s učiteljem (i učenicima u razredu) i šaljete im poruku - da ne znate odgo- vor na pitanje. 1. Uvod u multimediju Ključne riječi multimedija, medij, analogna multimedija, digitalna multimedija, audio, video, hipertekst, animacija, prividna stvarnost Za početak, reći ćemo da multimedija znači predočavanje i prenošenje informacija na više načina istodobno. U izrazu multimedija riječ “medij” predstavlja načine, oblike kojima se predstavlja i prenosi poruka (tekst, zvuk, slika, pokret itd.), a “multi” označava da se koristimo s više njih istodobno. Svrha i cilj multimedije Svrha je multimedije da što zanimljivije, privlačnije i stvarnije predoči i prenese neku pojavu, prizor, ugođaj ili događaj. Cilj je multimedije da zaokupi što više naših osjetila kako bi doživljaj prenesene poruke bio potpuniji. 1.1. Osnovni pojmovi Multimedija Medij Multimedija obuhvaća prijenos poruka putem različitih komunikacijskih sredstava, to jest, kanala (na primjer slike, zvuka, teksta, pokreta itd.) te njihovo miješanje i spajanje. Komunikacijski kanali se ovdje nazivaju mediji. Budući da se rabi više njih istodobno, otuda i naziv multimedija. Analogna multimedija Multimedija nije ništa novo. I film i televizija dobro su poznati oblici multi- medije koji sjedinjuju pokretne slike i zvuk. Tu se fizičke pojave, to jest, si- gnali (zvuk, slika itd.) pretvaraju u drugi, odgovarajući fizikalni medij (vidi sliku 1.). Takva se multimedija naziva analogna multimedija. Slika 1. Pojednostavljena shema nastajanja analogne multimedije. 200 |
| 10. Multimedija Vježba 1. U zajedničkoj diskusiji u razredu pokušajte otkriti koje se još sastavnice mogu dodati shemi na slici 2. Pojavom računala nastaje digitalna multimedija. Ona isto spaja, kombinira više razno- vrsnih medija, ali ovdje se mediji (fizičke pojave) pretvaraju u digitalni, zapravo binarni oblik, što omogućuje da se dodatno obrade na računalu. Tako u digitalnoj multimediji govorimo o, primjerice, digitalnoj obradi zvuka ili pak digitalnoj obradi fotografije. Digitalna multimedija Digitalna multimedija kao pojam obuhvaća sklopovlje i programsku podršku na raču- nalu za rad s digitalnim multimedijskim podacima. Pod time se podrazumijeva stvara- nje, snimanje, obrađivanje, prikazivanje, prenošenje i pohranjivanje multimedijskih podataka. 1.2. Elementi multimedije U digitalnoj multimediji elementi od kojih se gradi multimedijski uradak mogu biti vrlo raznovrsni – od teksta ukrašenog raznim bojama i veličinom slova do urnebesnog vi- dea. Ključno je to da elemente, to jest medije možemo spajati i isprepletati u neviđenim kombinacijama. Kao rezultat može nastati nešto čega nema u stvarnom, realnom svije- tu. Primjer takvih mogućnosti digitalne multimedije je umjetna stvarnost (Virtual Reality). Vježba 2. Navedite što više vama poznatih primjera gdje se koristi umjetna stvarnost. Na koje bi- ste vi načine iskoristili ove mogućnosti za učinkovitije i lakše učenje? Opišimo elemente od kojih se sastoji digitalna multimedija. Tekst u multimediji nema tako izrazito značenje, jer ga nadopunjuju ili zamjenjuju drugi mediji. Na raspolaganju su različite vrste pisama (fontova), veličina, boja, sjene, pokret- ni tekst i ostali efekti koji čine tekst zanimljivijim i lakše uočljivim. Nedostatak teksta je to što je nepokretan (statičan), nepromjenjiv i pravocrtan (linearan) medij – čita se tako kako je napisan, od početka do kraja. Budući da se u infor- matici ne bavimo analognom multime- dijom, u daljnjem ćemo tekstu digital- nu multimediju skra- ćeno nazivati multi- medija. Pravilo je da s efektima u tekstu ne treba pretjerivati, jer se postiže obratan učinak – od silnih efekata teško se raspoznaje sam tekst. Slično kao i s podcrtavanjem gradiva u udžbeniku. Ako podcrtate previše teksta, smisao podcrtavanja (isticanje važnih dijelova) izgubit će se. Hipertekst je čest tekstualni element u suvremenoj multimediji. To je dio teksta koji se može aktivirati (npr. klikom mišem) da bi se provela neka radnja. Njegova je uloga da vodi do drugog dijela teksta ili pak do nekog novog dokumenta. Na taj način hipertekst omogućuje da ko- risnik sam bira kojim će slijedom čitati i pretraživati tekst. Time se po stiže interakcija korisnika i multime- dijskog sadržaja. Primjer hiperteksta su veze (linkovi) koje srećemo u dokumentima na internetu (slika 2.). Hipertekst Slika 2. Primjer veze u hipertekstu. Pokazivač miša mijenja se u šaku radi bolje uočljivosti veze. 201 |
| 10. Multimedija Slika Slika, bilo kao crtež ili kao fotografija, ima zna- čajnu ulogu u multimedi- ji. Može biti samostalan multimedijski sadržaj, element animacije ili dio videozapisa. Za pretva- ranje slika i fotografija iz analognog u digitalni oblik uglavnom se rabe uređaji kao što su skene- ri, digitalni fotoaparati i digitalne kamere. Slika pretvorena u digitalni oblik pohranjuje se u ne- ki od grafičkih formata koje računalo može prepoznati. Slika 3. Očit primjer digitalno obrađene slike. Osnovna je prednost slika pohranjenih u digitalnom obliku što ih kasnije možemo obra- đivati i mijenjati po želji. Animacija Kadar 2D animacija 3D animacija Animacija se sastoji od niza crteža koji se brzo izmjenjuju. Crteži obično prikazuju ne- ki lik (objekt) u različitom položaju (vidi sliku 4.). Pojedini crtež u nizu naziva se kadar. U digitalnoj multimediji kadar se češće naziva okvir (Fra me). Kada se crteži prikazuju, to jest izmjenjuju dovoljno brzo (oko 24 u sekundi), dobiva se privid kao da se objekt pomiče i giba pa izgleda kao da je “oživio”. Riječ animacija se i rabi u smislu “udahnu- ti život”, oživiti. Kod jednostavnijih animacija može se prikazivati i manji broj crteža u se- kundi, ali onda privid kretanja objekta ne izgleda dovoljno stvarno. Razlikujemo dvodimenzionalne (2D) i trodimenzionalne (3D) animacije. Primjer dvo- dimenzionalne animacije je crtani film. Kod trodimenzionalne animacije crtežima je do- dana treća dimenzija (dubina), pa time likovi na crtežu izgledaju stvarnije. Posebna vrsta animacija priređuje se za prikazivanje na internetu – to su web-animacije. One manje i jednostav- nije izrađuju se od crteža u formatu GIF, koji se pakiraju u jednu datoteku. One složenije izrađuju se odgovaraju- ćim programima, od kojih je najpoznatiji Adobe Flash. Slika 4. Sličice od kojih se može napraviti animacija mačkina skoka i trka. Video 202 s10Animacija.exe kojim se animiraju U programu kadrovi mačkina skoka sa slike 4. možete mijenjati brzi- nu izmjenjivanja sličica u nizu. Isprobajte najmanju i naj- veću vrijednost i uočite razliku u doživljaju. Video se temelji na sličnim principima kao i animacija (brzo prikazivanje niza kadrova), ali se kadar ovdje sastoji od pokretne slike. Umjesto crteža, u okvirima (kadrovima) imamo pravu, “živu” sliku. Osim što se na računalu može prikazivati već gotov videosadržaj, mul- timedijsko računalo možemo povezati s drugim videouređajima (npr. tele vizorom, videorekorderom) i od njih preuzeti videoma te rijal te ga dalje obrađivati (npr. dopisati na- |
| 10. Multimedija slovni tekst ili dodati zvučnu podlogu). Kada se video kombinira s animacijom i tehnika- ma za trodimenzionalno grafičko modeliranje, mogu se dobiti zanimljivi rezultati koji nadi- laze stvarnost (npr. videosimulacija života dinosaura u vrijeme mezozoika). Slika 5. Slaganje videa od nekoliko kadrova. Zašto dolazi do privida kretanja i zašto su potrebne baš 24 sličice u sekundi? Ljudskom oku treba neko vrijeme da uoči, a ljudskom mozgu da shvati ono što je oko uočilo. Tako u malom djeliću sekunde dolazi do kašnjenja vida. To se zove tro- most oka zbog čega ne možemo vidjeti više od dvadesetak slika u sekundi. Zbog tro- mosti oka umjesto serije odvojenih slika vidimo kao da se objekt na slici miče, ako se slike izmjenjuju dovoljno brzo (brže od kašnjenja vida). Za animaciju je već i 16 kadrova u sekun- di dovoljno da se stekne privid gibanja slike. Kod televizije, videa i filma kadrovi se moraju izmjenjivati brže – najmanje 24 u sekundi. Zvuk je jedan od temeljnih elemenata multimedije, bilo da je riječ o glasovnom ili instrumentalnom zapisu. Može služiti za prepoznavanje naredaba na računalu, za pre- slušavanje zvukom zabilježenih dokumenata, za glazbene i zvučne efekte koji pojača- vaju doživljaj stvarnosti itd. Zvuk Za snimanje i reprodukciju zvuka i glazbe multimedijsko računalo treba imati zvučnu karti- cu, ulazne audiouređaje (kao što je mikrofon), program za digitalizaciju analognog zvuka te izlazne audiouređaje (npr. zvučnike). Te komponente omogućuju osnovne radnje sa zvu- kom: možemo ga snimiti, spremiti kao digitalni dokument i ponovno ga preslušati. Osim to- ga, zvuk zapisan u digitalnom obliku (digitalni zvučni zapis) možemo obrađivati, mijenjati te mu dodavati ili oduzimati zvučne efekte (dodati jeku, oduzeti šum i sl). 203 |
| 10. Multimedija Prividna stvarnost Virtualna, prividna stvarnost (Virtual Reality) označava složeni multimedijski sustav koji kombinacijom posebnog sklopovlja i programske podrške simulira stvarnost ili stvara pot- puno novu, izmišljenu stvarnost. Cilj je ovog sustava da okupira što više korisnikovih osje- tila (vid, sluh, dodir, pokret) kako bi dobio osjećaj kao da se “stvarno” nalazi u stvarnosti (umjetno stvorenoj). Na slici 6. prikazan je dio jednog takvog sustava. Virtualna se stvarnost primjenjuje u raznim djelatnostima: u vojsci, avionskoj i autoindu- striji (simulatori upravljanja zrakoplovima i automobilima), turizmu (putovanja kroz turi- stičke krajeve), medicini, psihologiji (liječenje strahova), simulaciji rada u ekstremnim uvjetima (u svemiru, pod vodom), edukaciji itd. Slika 6. Dio sustava za virtualnu stvarnost: obrađuju se podaci o položaju glave, pokretima ruku i o glasu. Osjećaj prividne stvarnosti Na glavu korisnika stavlja se multimedijski zaslon (Head Mounted Display - HMD) preko kojeg računalo prikazuje prizore umjetno stvorene stvarnosti. Osoba više ne vidi i ne čuje podražaje iz stvarnog svijeta, nego je usmjerena na informacije koje joj preko HMD-a prosljeđuje računalo. Sustav preko senzora smještenih u HMD-u i u posrebnim ru- kavicama (Data Glove) prenosi računalu podatke o položaju i kretnjama osobe. Računalo objedinjuje te podatke i spaja ih s prizorima umjetne stvarnosti. Konačni je rezultat da osoba može “vidjeti” svoje kretnje na zaslonu HMD-a i “osjetiti” svoje gibanje. Takvim zavaravanjem osjetila stvara se dojam kao da se osoba zaista nalazi u (računalom stvorenoj) stvarnosti. POJMOVNIK Analogna multimedija – multimedija koja spaja i kombiniraju fizičke pojave (signale) i pretvaraju ih u drugi fizikalni oblik. Animacija – brzo izmjenjivanje niza crteža koji prikazuju isti objekt u različitim položajima pa se zbog tromosti oko dobiva privid gibanja objekta. Audio – predmetak riječi koji označava uređaje i postupke za snimanje, obradu i izvođenje zvuka. Dekodiranje – obratno od kodiranja. Digitalna multimedija – multimediji koji fizičke pojave pretvaraju u digitalni (binarni) oblik, što omogućuje pohranu i obradu na računalu. Kodek – program koji može vršiti kodiranje i dekodiranje. Kodiranje – pretvaranje digitalnih podataka iz jednostavnijeg u složeni oblik. 204 Konverzija – pretvaranje digitalnog zapisa iz jednog kodiranog oblika (formata) u drugi. Medij – sredstvo u multimediji kojim se pre- nosi signal, to jest fizička pojava. Multimedija – složenica od lat. riječi multus (mnogi) i medius (sredina). Obuhvaća prijenos poruka putem različitih sredstava, zapravo kanala (npr. slika, zvuk, tekst, pokret itd.) te njihovo miješanje i spajanje. Reprodukcija – izvođenje. Senzor – uređaj za mjerenje fizikalnih po- java. Video – predmetak riječi koji označava uređaje i postupke za snimanje, obradu i izvođenje pokretnih slika. U multimediji označava jedan od temeljnih elemenata, sastavnica multimedije. Virtualno – prividno, umjetno. |
| 10. Multimedija 2. Zvuk i glazba Izvorno, osobna računala nisu imala “sluha” za zvuk. U početku su proizvodila samo piskove preko malog zvučnika ugrađenog u kućište. Tek kasnije, zahvaljujući ugrađivanju dodatnog sklopovlja, osobna su računala dobila prave zvučne mogućnosti. zvučna kartica, digitalizacija zvuka, kodiranje, ripanje, sažimanje zvučnog zapisa, bit-rate, internet streaming Ključne riječi Da bi se zvuk mogao obrađivati na računalu, treba nam barem zvučna kartica i zvučni- zvu učna ci. Za pravu digitalnu obradu zvuka i glazbe, nužni su dodatni audiouređaji (npr. aud diouređaji mikrofon, pojačalo i dr.) te specijalizirani programi za obradu i rep produkci- reprodukci- ju (izvođenje) zvuka. Središnji je dio zvučnog sustava računala zvučna (audio) kar- - tica. Neke matične ploče na sebi već imaju ugrađene (integrira- - ne) sklopove za zvučnu karticu, tako da je ne treba zasebno ku- u- povati. Snimanje U Windowsu postoji jednostavan program Snimač zvuka (Sound Recorder) r kojim se nd R može snimiti zvuk u datoteku wma. Program se nalazi u programskom izborniku gramskom Pomagala > Zabava. Slika 7. Zvučna kartica – središte zvučnog sustava računala. Vježba 3. Priključite mikrofon na zvučnu karti- cu i otvorite program. Snimanje za- počinjete pritiskom na tipku Započni snimanje, a završavate pritiskom na Prekini snimanje. Slika 8. Snimanje zvuka u programu Snimač zvuka. Što je zvuk i digitalizacija zvuka: s10prez1.ppsx. Izvori zvuka Osim što sami možete stvarati zvuk i glazbu na računalu, možete uzeti i gotove digital- ne zapise zvuka, govora ili glazbe koje stvaraju drugi (digitalni) uređaji. Nakon što ih prebacite na računalo, možete ih dalje digitalno obrađivati. Problem na koji nailazimo glazba je s audio CD-a. Glazbeni zapisi pohranjeni na origi- nalnom audio CD-u ne mogu se obrađivati, nego samo reproducirati. To je razumljivo – na taj se način štite autorska prava izvođača i izdavača CD-a. Kad god kopirate glazbu ili videozapis koji niste sami kreirali, imajte na umu da je možda za- štićen autorskim pravima. Dakle, kopirati originalni CD smijete samo za osobne potrebe. Za sve druge svrhe morate pribaviti dopuštenje autora ili nakladnika. 205 |
| 10. Multimedija Ripanje, grabanje Dobivanje glazbe sa CD-a Postupak pretvaranja (kodiranja) glazbe s audio CD-a u digitalni oblik pogodan za daljnju obradu na računalu naziva se ripanje (od engl. Rip), a ponekad i grabanje (od engl. Grab). Kao završni proizvod ovog postupka nastaje datoteka u formatu .wav koja se može dalje digitalno obrađivati. Problem je s glazbenim datotekama u formatu .wav što zauzimaju puno prostora. Rješenje se sastoji u pokretanju posebne vrste kodeka koji su sposobni tako sažeti (“komprimirati”) audiozapis da nastala datoteka bude i više puta manja. Najčešće se rabe dva kodeka za sažimanje: • MP3 (MPEG-1 Layer 3) – općeprihvaćen audiokodek sa sažimanjem, popularan zbog velikog stupnja sažimanja (i do 10 puta), ali uz gubitak na kvaliteti • WMA (Windows Media Audio) – Microsoftov kodek sličnih osobina kao i MP3. Datoteke može sažimati uz gubitak kvalitete (metoda lossy) ali i bez gubitka na kva- liteti (metoda lossless). Bit rate Mjerilo kvalitete zvučnog zapisa nakon sažimanja je Bit rate. To je količina bitova kojom je “opisan” zvučni zapis za vrijeme jedne sekunde. Jedinična mjera za bit rate je kbit/s (ki- lobita u sekundi). Kod snimanja uz sažimanje dovoljno kvalitetan bit rate je 128 kbit/s. Oznaka datoteke kvaliteta saži- manje strea- ming veličina Opis MIDI .MID visoka ne ne vrlo mala Format notnog zapisa za instrumentalnu glazbu Microsoft Wave .WAV vrlo visoka ne ne vrlo velika Microsoftov format za zvučne datoteke Audio Interchange File Format .AIF vrlo visoka ne ne vrlo velika Appleov format za zvučne datoteke Windows Media Audio .WMA visoka da da mala Microsoftov komprimirani zvučni format MPEG Audio Layer 3 .MP3 visoka da ne mala Najpopularniji komprimirani zvučni format Audio CD .CDA vrlo visoka ne ne vrlo velika Format glazbenih datoteka na audio CD-ovima RealAudio .RA srednja da da vrlo mala Najčešći format za prijenos (streaming) glazbenih datoteka preko interneta. Format Tablica 1. Neki od najčešćih formata za pohranu zvučnog zapisa. Dobivanje glazbe s audio CD-a: s10video1.avi. POJMOVNIK Bit-rate – mjerilo kvalitete zvučnog zapisa tijekom sažimanja. Jedinica mjere je kbit/s (kilobita u sekundi). Digitalizacija zvuka – pretvaranje zvuka iz analognog signala u digitalni (binarni) zapis. Kodek (Codec, Coder/Decoder) – program koji obavlja kodiranje i dekodiranje audio ili videozapisa. Za svaki po- jedini format zapisa odgovoran je određeni kodek (codec). 206 MP3 (MPEG-1 Layer 3) – najpoznatiji audiokodek s vi- sokim stupnjem sažimanja uz gubitak podataka i kvalitete zvuka (lossy metoda). Ripanje – metoda dobivanja, izvlačenja (ekstrakcije) i pretvaranja zapisa s audio ili video CD-a u digitalni oblik pogodan za daljnju obradu. Sažimanje, kompresija zvučnog zapisa – smanjivanje zvučne datoteke. |
| 10. Multimedija 3. Crtež, slika, fotografija Osnovno obilježje crteža i slika je od kojih su boja sačinjene i koja im je razlučivost (rezolucija). Objasnimo o čemu se radi. rasterska grafika, vektorska grafika, snimak zaslona, skenirana slika, digitalni op- tički uređaji, digitalna obrada slika, konvertiranje grafičkoga formata Ključne riječi 3.1. Boja i rezolucija Da bi pri kazalo sliku, računalo je pretvara u određen broj točaka. Svaka točka može biti točno određene boje koja se sastoji od tri osnovne komponente, cr- vene, zelene i plave. To je tzv. paleta boja RGB (eng. RedGreenBlue). Slika se na zaslonu crta pomoću niza točkica raspoređenih u kvadratnu mre- žu. Te točkice (kvadratiće) nazivamo pikselima, kvadratnu mrežu rasterom (riječ raster dolazi od latinske riječi rastrum, grablje), a takav način stvaranja slike naziva se rasterska grafika. Broj točaka (piksela) od kojih se stvara slika na zaslonu naziva se razlučivost zaslona, a iskazuje se kao broj vodoravnih × broj okomitih zaslonskih točaka (primjerice 1024×768, 1200×1024 itd.). Pogledajmo kako se može prikazati crtež u rasteru s 25 redaka, svaki s 24 piksela. Neka slika bude jednobojna s tamnim i svijetlim pikselima. Slika 9. Slika prikazana u rasteru. Na slici se vidi da se ne mogu posve točno nacrtati ravne crte, kao ni crte ostalih obli- ka. Crtež se može nacrtati samo približno. Da smo upotrijebili finiji raster, tj. da su nam točke manje i gušće, i naš bi crtež izgledao ljepše. Broj piksela u rasteru po jedinici duljine naziva se razlučivost slike (rezolucija slike). Što je broj piksela po jedinici duljine veći, tj. što su točkice sitnije i gušće poredane, ka- žemo da je raster finiji, a slike ljepše. Primjerice, gledate li sliku 10. iz blizine, jasno se vi- Slika na LCD monito- ru nastaje paljenjem i gašenjem stotina ti- suća malih svjetlećih točkica odjednom. Stoga LCD monitori prikazuju oštru i mir- nu sliku. Slika 10. Slika na kojoj se vidi točkasta struktura. 207 |
| 10. Multimedija de točke od kojih je sastavljena. Ako se pak udaljite od slike nekoliko me- tara – točke od kojih se ona sastoji nećete ni zapažati. Razlučivost slike 10. je 12×12 (širina 12 i visina 12 piksela), dakle, ukupno 144 piksela. Rekli smo da računalo pamti slike kao niz nula i jedinica. Kada se radi o crno-bijelim slikama, računalu je to jednostavno – za svaki piksel treba upamtiti je li bijel (0) ili crn (1). Podatak koji sadrži informaciju je li pojedi- ni piksel 0 ili 1 naziva se bit. Dakle, za jednu sliku treba upamtiti cjeloku- pan niz bitova po redovima – odatle i naziv bitmapa. Prema tome, slika 11. sadrži 144 bita informacija (12 x 12 x 1b). Slika 11. Znak plus prikazan je uvećano da se vide pikseli. Za slike u boji valja zapamtiti pu- no više informacija. Svaka boja sastoji se od tri osnovne kompo- nente: crvene, zelene i plave. Kad imamo sliku u boji, pojedini piksel treba opisati s tri bajta (B) informacija, tj. po jedan bajt za svaku komponentu boje. Podsjetimo se, 1 bajt (B) iznosi 8 bitova (b) informacija. Kada bi slika 19. bila u boji, tada bi za svaki piksel trebalo upamtiti podatak o njegovoj bo- ji. U tom slučaju memorijska veličina slike bila bi 12×12×3B = 432 bajta informacija, što je ukupno 3456 bitova. Slika s više boja zauzima više mjesta u me- moriji računala, jer je informacija o bojama složenija. Slika 12. Isti znak plus sa slike 19. prikazan pomoću bitova (0 za bijeli kvadratić, 1 za crni kvadratić). Kao i monitori, i pisači rasterski prikazuju sli- ke. Tintni pisači za ispis imaju specifičnu gla- Budući da računalo ima ograničenu memoriju, takve slike treba “stisnuti” kako bi zauzele što manje memorijskog prostora. U tu se svrhu primjenjuju različiti načini, tj. formati pohranjivanja slika. Najpoznatiji su: FORMAT sažimanje gubitak kvalitete broj boja veličina datoteka BMP ne ne 16 milijuna najveća TIF da ne 16 milijuna srednja GIF da ne 256 srednja, mala PNG da ne 16 milijuna mala JPEG da da 16 milijuna mala Ako istu sliku spremimo u formatu JPEG, GIF i BMP, usporedba veličina njihovih datoteka bit će ovakva: format BMP napravit će datoteku veću od formata JPEG, a format JPEG napra- vit će datoteku veću od formata GIF. 208 |
| 10. Multimedija vu za pisanje koja se sastoji od cjevčica (mlaznica) što prskaju tintu. Kvaliteta ispisa ovi- si o broju cjevčica i vrsti papira na koji se piše. Razlučivost (rezolucija) ispisa iskazu- je se točkama po jednom inču (dots per inch – dpi), čime se opisuje veličina najmanje točke koju pisač može reproducirati. Primjerice, pisač od 600 dpi ne može ispisati toč- ku manju od 1/600 inča, tj. 0,042 mm. To znači da će se svi vi veći dijelovi slike, kao i sve boje, formirati od točaka te veličine i da se ispis stvara u rasteru definiranom tom veliči- s steru veliči nom. Jedan inč iznosi 25,4 mm. 3.2. Prikupljanje grafičkih podataka Slično kao i kod zvuka, digitalne grafičke podatke možemo dobiti na dva načina: • pretvorbom postojećih analognih zapisa u digitalne. Analogni su zapisi crtež, slika, fotografija, film itd. Slika 13. Grafička kartica prikazuje sliku na monitoru. • preuzimanjem grafičkih podataka u digitalnome obliku iz raznih digitalnih uređaja kao što su raču nalo, digitalni fotoaparat, digitalna kamera, skener, mobitel itd. Za prikazivanje digitalne slike na monitoru brine se grafička kartica Za to su joj po kartica. po- trebni po daci o slikovnome za pisu. Osnovno je da slikovni zapis bude spremljen u digi- talnome obliku u nekome od grafičkih formata koje računalo razumije (tablica 2.). Ovisno o kakvoj se vrsti slikovnoga zapisa radi (rasterski ili vektorski), grafička kartica obrađuje podatke spremlje- ne u grafičku datoteku i prikazuje ih na monitoru. Pogledajmo na koje se sve načine stvara digitalni grafič- ki zapis. Grafički formati Tip datoteke Tip slike TIFF (Tagged Image File Format) .TIF rasterska GIF (Graphics Interchange Format) .GIF rasterska Ime formata JEPG .JPG rasterska Windows Bitmap .BMP rasterska .WMF vektorska .EPS vektorska .CRD vektorska 1. Ručno crtanje Windows Metafile Crteže možemo nacrtati u nekome od programa za crta- Encapsulated PostScript nje. Za jednostavnije crteže dovoljan će biti neki od ra- CorelDraw CRD sterskih (bitmap) programa kao što je Microsoftov pro- gram Bojanje. Želite li stvarati kompleksnije slike, s mo- gućnošću crtanja u više slojeva (Layera) i bez gubitka kvalitete nakon povećanja, upotrijebit ćete neki od programa za vektorsku grafiku, kao što su CorelDraw i Adobe Illustrator. Tablica 2. Neki od najčešćih formata slikovnih zapisa. Rasterski programi Vektorski programi Na slici 14. usporedni je prikaz kakvoće raster- skog i vektorskog crteža. Nakon povećanja cr- teža, vidimo da je vektorski crtež (desno) zadr- žao kvalitetu zakrivljene crte, dočim rasterski cr- tež (lijevo) nije. Slika 14. Rasterski (lijevo) i vektorski (desno) crtež u originalnoj veličini (gore) i nakon povećanja (dolje). 209 |
| 10. Multimedija 2. Snimka zaslona (screenshot) Tipka Print Screen Screenshot Sliku na zaslonu monitora možemo u trenu pretvoriti u digitalni grafički zapis. Pritiskom na tipku Print Screen cjelokupni se prikaz sa zaslona pohrani kao bitmapa u memorij- ski međuspremnik (clipboard). Upamćenu sliku, tj. snimku zaslona (screenshot) može- te iskopirati u neki od programa za crtanje i dalje digitalno obraditi. Ako treba snimiti samo određeni dio za- slona, bit će vam potreban neki od pro- grama specijaliziranih za snimanje screenshota. Pored toga, takvi programi imaju dodatne mogućnosti (određivanje rezolucije) i niz opcija za podešavanje tijekom snimanja zaslona (npr. treba li se na snimci vidjeti i trenutni položaj pokazi- vača miša). Kada želite dobiti screenshot samo tre- nutačno aktivnoga prozora, upotrijebite kombinaciju tipki Alt+PrintScreen. 3. Skenirana slika Slika 15 . Upravljački program TWAIN omogućava upravljanje procesom skeniranja. Skener Kod prikupljanja slikovnoga materijala pro- blem može nastati kada želimo iskoristiti crteže i slike na papiru (npr. crtež iz nekoga časopisa ili klasičnu fotografiju). U tome slu- čaju bit će potreban skener (scanner). To je uređaj koji analognu sliku (na papiru) pretva- ra u digitalni oblik (grafičku datoteku). Priključuje se izravno na računalo, slično kao i pi- sač. Za komunikaciju s računalom brine se upravljački program TWAIN driver koji se dobije uz skener. Taj driver ima važnu ulogu tijekom skeniranja jer osigurava komunikaciju iz- među skenera i programa za skeniranje. Upravljački program TWAIN Česta je zabuna da se skeniranjem teksta iz knjige ili časopisa može dobiti tekstu- alna datoteka. Rezultat skeniranja uvijek je slika, tj. grafička datoteka. Tako će u pri- mjeru na slici 21. rezultat skeniranja biti slika teksta. Međutim, slika teksta ipak se može pretvoriti u tekstualni dokument uz pomoć postup- ka OCR (Optical Character Recognition). Kao rezultat nastaje tekstualna datoteka koju mo- žemo učitati u program za obradu teksta. 4. Slike iz digitalnih uređaja Do slikovnoga zapisa možemo doći i koristeći se digitalnim optičkim uređajima, kao što su digitalni fotoaparat i digitalna videokamera (camcorder). Njima možemo dodati i mobitele s kamerom, iako oni po svojoj primarnoj namjeni nisu optički uređaji. Svi ti 210 |
| 10. Multimedija uređaji tijekom snimanja automatski pretvaraju sliku iz prirode u digitalni oblik g gitalni i spremaju je na neki od medija za trajnu pohranu podataka. U digitalnim g italnim fotoaparatima obično se rabe memorijske flash kartice. Digitalne vide- v okamere većinom upotrebljavaju digitalne kasete ili DVD i Blu-ray dis- i is- kove (slika 16.). Za prijenos digitalnih podataka s digitalnih optičkih uređaja na ra- čunalo rabe se brza sučelja (interface) koja su u stanju prenijeti veliku količinu digitalnih podataka (do 400 Mbita u sekundi). Digitalni fotoaparati obično se povezuju s računalom preko USB sučelja. Digitalne videokamere koriste brže, FireWire sučelje. Kada a količina videopodataka nije velika, kao primjerice kod mobitela, koristi se spora Bluetooth veza. Nakon što pravilno povežete digitalni aparat s računalom, operacijski sustav Windows obično će automatski prepoznati uređaj. Dodijelit će mu status izmjenjiva USB diska. Od toga trenutka moći ćete izvoditi uobičajene radnje kao i s ostalim datotekama na tvr- dome disku. Slika 16. Camcorder sa snimačem za spremanje videa na Blu-ray disk. 3.3. Obrada i dorada slika Jednom kada crtež ili sliku pohranite u digitalni oblik (grafičku datoteku), možete ga do- rađivati i obrađivati po želji. Programi za digitalnu obradu slika imaju ugrađene već go- tove efekte kojima možete popravljati, dorađivati ili transformirati originalnu sliku. Osnovne mogućnosti digitalne obrade slika pokazat ćemo u programu Microsoft Office Picture Manager koji dolazi u sklopu programskoga paketa Office. Osim što je namijenjen katalogizaciji slika, sadrži i osnovne alate za njihovo uređivanje. Program se pokreće naredbenim nizom Start > Svi programi > Microsoft Office > Alati pa- keta Microsoft Office > Microsoft Office Picture Manager. Ako se pokrene dvostrukim kli- kom na slikovnu datoteku, program se otvara neposredno u sučelju za uređivanje slika. Kroz nekoliko primjera pokazat ćemo osnovne postupke uređivanja slika. Grafički ma- terijal korišten u primjerima nalazi se na u mapi s10Vjezbe. Vježba 4. Svjetlina, kontrast i boja Osnovne su značajke koje utječu na doživljaj fotografije osvijetljenost (Brightness), kon- trast (Contrast) i zasićenost bojom (Saturation). 1. U Picture Manager učitajte datoteku s10noj.jpg. Fotografija djeluje „isprano“, bezizražajnih boja, što se posebice odnosi na travu u pozadini (slika 13. lijevo). 2. Kliknite na alat Uredi slike. Iako bismo mogli kliknuti na gumb Samoispravak i po- pravljanje svih atributa slike prepustiti programu, učinit ćemo to ručno. 3. Kliknite na poveznicu, odnosno mogućnost Boja. Prikazat će se panel Pojačavanje boje. I ovdje postoji gumb Pojačaj boju za samoispravak značajki boje. Za ručno ure- đivanje na raspolaganju su tri klizača u donjemu dijelu: Jakost, Nijansa i Zasićenost. 4. Povećajte vrijednost Zasićenost na najveću moguću. To možete učiniti tako da upi- šete vrijednost 100 ili da odvučete klizač udesno do kraja. 211 |
| 10. Multimedija 5. Sada je slika izraženijih boja, a glava noja bolje se ističe na zelenoj pozadini (slika 17. desno). Slika 17. Slika blijedih boja (lijevo) nakon povećanja zasićenosti (desno). Ako pogriješite tijekom popravljanja slike, naj- bolji je način za isprav- ljanje pogrešaka nared- ba za poništenje na- redbi (Undo). Vježba 5. Obrezivanje slike Ako je na fotografiji previše nepotrebna prostora oko glavnoga motiva ili ako želite uze- ti samo dio slike, upotrijebit ćete naredbu za obrezivanje (Crop). s10predstava.jpg. Kao što vidite, dojam kvare glave posjeti- 1. Učitajte datoteku telja u dnu slike. Osim toga, središnji prizor s dvoje glumaca presitan je i „izgubljen“ na velikome plavom zastoru. Zato ćemo obrezati sliku. 2. Kliknite na alat Uredi slike i nakon što se prikaže već opisani panel, odaberite na- redbu Obreži. Oko slike će se pojaviti crni hvatači. 3. Pomičite hvatače tako da uokvirite dio slike koji želite sačuvati, kao što smo mi uči- nili na slici 18. lijevo. 4. Nakon što se zadovoljni s površinom buduće slike, kliknite na gumb U redu. 5. Sav višak slike sada je obrezan. Ometajuće glave publike više se ne vide, a glumci su u krupnome planu (slika 18. desno). Slika 18. Obrezivanjem slike uklanjamo nepotrebne detalje i ističemo glavni motiv na slici. 212 |
| 10. Multimedija Vježba 6. Rotiranje i zrcaljenje Često tijekom snimanja fotoaparatom ili mobitelom ne stignemo razmišljati o orijentaci- ji buduće fotografije. Srećom, to se može ispraviti naknadnom obradom slike. 1. Učitajte datoteku 15. lijevo). s10razred.jpg. Fotografija očito nije dobro orijentirana (slika 2. Odaberite alat Uredi slike i zatim naredbu Rotiraj i zrcali. 3. Zakrenite sliku udesno za 90 stupnjeva. To činite naredbom Rotiraj udesno. Ako nam je potrebno fino podešavanje zakretanja, ručno upišemo kut, odnosno broj stupnjeva. Ako originalnu fotogra- fiju jako smanjite i tako spremite, novu fotogra- fiju nemojte povećava- ti. Dobit ćete vrlo lošu, mutnu i zrnatu sliku. 4. Sliku možete zrcaliti i okomito, kao što je prikazano na slici 19. desno. Pozor – prije zrcaljenja uvijek dobro promislite! Primjerice, nemojte napraviti pogrešku kao u našemu primjeru. Naime, nakon zrcaljenja prvi učenik drži miš lijevom rukom, a tekst na Enterovu plakatu očito je pogrešno orijentiran. Slika 19. Originalna slika (lijevo) zakrenuta udesno i zrcaljena okomito. Prije nego što pohranite obrađenu sliku, korisno je prilagoditi veličinu i kvalitetu slike njezinoj svrsi. Primjerice, ako uređujete sliku za objavu na web-stranici, onda ćete mak- simalno smanjiti njezinu veličinu, odnosno rezoluciju. Picture Manager ima izbornik s već unaprijed zadanim optimalnim veličinama za pojedinu svrhu. Naravno, možete i sa- mi mijenjati veličinu, i to u pikselima ili u postocima. POJMOVNIK Rasterska grafika – metoda stvaranja i pohranjivanja slike u obliku kvadratnih točaka (pixela) raspoređenih u retke i stupce. Slika pri uvećanju postaje “zrnata”. Screenshot – sadržaj cijeloga ili dijela zaslona monitora pretvoren u sliku. Skener (Scanner) – uređaj koji sadržaj na papiru pretvara u digitalnu sliku. Skenirana slika – digitalni zapis koji nastaje nakon ske- niranja papirnatoga predloška. TWAIN – upravljački program (driver) koji služi za komu- nikaciju skenera i računala. Vektorska grafika – metoda stvaranja slike upotrebom matematičkih definicija i formula. Grafički objekt određen je kao skup koordinata i crta ili krivulja koje ih povezuju. Kod uvećanja slika ne gubi na kvaliteti. 213 |
| 10. Multimedija 4. Animacija i video Za razliku od crteža, slika i fotografija koji su nepokretni (statični) mediji, u digitalnoj multimediji često rabimo pokretne (dinamične) medije kao što su animacija i video. Da bi nepokretne slike oživjele na računalu, potrebni su nam specijalizirani računalni pro- grami. Osim toga, kod animacije i videa pojavljuje se nova dimenzija multimedijske pre- zentacije – vrijeme. Ključne riječi kadar, okvir, vremenski slijed, AVI format, MPEG format, DivX kodek 4.1. Animacija Animacija se pojavljuje kao dinamični povezani niz grafičkih elemenata (slika) koji se izmjenjuju u određenom slijedu. Tako svaka jedinica u tom nizu ima dvije osnovne zna- čajke: Osnovne značajke animacije • grafički sadržaj • vrijeme, tj. trajanje prikazivanja. Kadar, okvir (Frame) U animaciji se grafičke jedinice zovu kadrovi ili okviri (od engl. Frame). Raspored ka- drova u vremenu i trajanje njihova prikazivanja zove se vremenski slijed (Timeline). Vremenski slijed (Timeline) Da bi se statični grafički sadržaj dinamički prikazivao u točno određenom vremenu i tra- janju, potrebna je programska podrška koja će time upravljati. Za prikazivanje animacija na računalu razvijeni su profesionalni programi koji se primjenju- ju primjerice u crtanim animiranim filmovima. No, postoje i jednostavniji, za amatersku upo- rabu. Za upoznavanje s osnovama stvaranja animacija dobro će poslužiti shareware pro- gram Easy GIF Animator. Tim se programom izrađuju jednostavne animirane GIF datoteke. Grafički sadržaj od kojeg ćemo napraviti animaciju predstavljat će sličice mačkina skoka iz uvodnog dijela (slika 4.). Grafički materijal iz primjera naći ćete u mapi s10Vjezbe. Vježba 7. 1. Instalirajte i pokrenite program Easy GIF Animator. 2. U prozoru Frame Images kliknite na tipku Add Image. U mapi s10Vjezbe prona- đite datoteke s10macka1.gif do s10mac- ka18.gif i odaberite ih (u obratnom vrsnom redu). Slika 20. Radno sučelje programa za snimanje animacija (Easy GIF Animator). 214 |
| 10. Multimedija 3. U idućem prozoru Loop and Delay odredite da se animacija beskonačno izvodi (Yes, play the animation Infinitely). U polju za trajanje prikazivanja svakog okvira odaberite 10 stotinki sekunde. To će biti dovoljno za glatko izvođenje animacije. 4. U prozoru Image Position odaberite Top left corner of the frame čime kazujete pro- gramu da sličice poravnava po gornjem lijevom kutu. 5. U završnom prozoru kliknite na Finish. Time se završava pripremna faza animacije i program vas prebacuje u glavni prozor. 6. Spremite animaciju pod nazivom Animacija1. Budući da je to program za izradu ani- miranih GIF datoteka, automatski će se pridodati nastavak .gif. Izađite iz programa. 7. U Windows Exploreru pronađite upravo spremljenu animaciju i dvokliknite na nju. U glavnom prozoru programa Easy GIF Animator možete obaviti dodatna namještanja izvedbe animacije. U donjem su okviru dvije programske kartice. U Animation Properties ponovo možete namjestiti osnovne vrijednosti izvođenja animacije. Kartica Frame Properties sadrži naredbe za fino namještanje izvedbe pojedinog okvira. Tu je i moguć- nost zadavanja prozirne pozadine (Set Transparency) ako animaciju želite izvoditi na obojenoj površini. Okomita alatna traka Vježba 8. 1. Ponovo pokrenite Easy GIF Animator. U uvodnom prozoru odaberite Open Existing Animation i pro- nađite animaciju koju ste napravili u vježbi 7. 2. Kliknite na prvu sličicu. U kartici Frame Properties odaberite Set Transparency, za boju koja će biti prozirna odredite bijelu boju. 3. Postupak iz drugog koraka ponovite za svaku od 18 sličica. Nakon toga spremite izmjene (ali osta- nite u programu). 4. U izborniku Tools kliknite na naredbu Preview in Web Browser. Za pozadinsku boju web-pregledni- ka odaberite npr. svijetloplavu (Pale Blue) i kliknite na OK. Uočite da se bijela pozadina sličica sada ne vidi u pregledniku. Takvu animaciju možete ra- biti i u ostalim grafičkim programima (npr. PowerPoint prezentaciji). Slika 21. Alatom Color Picker biramo boju koja će postati transparentna. U programu Easy GIF Animator za sličice kadrova možete uzeti ne samo .gif datoteke nego i datoteke u .jpg, .bmp, .ico, .emf i .wmf formatima. Naravno, završna animacija uvijek će biti samo u .gif formatu. 215 |
| 10. Multimedija 4.2. Video Materijal za videozapis možemo prikupiti iz raznih izvora: • analogni videozapis iz analognih uređaja, kao što je primjerice obična vi- deokamera (te zapise potrebno je naknadno digitalizirati, slično kao kod ana- lognog zvučnog zapisa) • digitalni video zapis iz digitalnih fotoaparata, digitalnih videokamera (kamkordera) i sl. Slika 22. Kadar (slika) osnovni je element videoisječka. Videomontaža Kadar (Frame) Fps (Frames Per Second) • kompjutorski generirani videozapis napravljen pomoću alata za izradu ani- macija (npr. Macromedijin Flash, programi za snimanje događanja na zaslonu mo- nitora itd). Videozapis možemo kombinirati iz više videoisječaka, “klipova” (od engl. Clip). Postupak slaganja videoisječaka u cjelinu nazivamo videomontaža. Slično kao i kod animacije, videoisječci se sastoje od kadrova, okvira (Frames), samo što ovdje kao grafičku jedinicu imamo “živu”, pokretnu sliku. Da bi slijed kadrova dje- lovao kao pokretna slika, treba snimiti dovoljno velik broj sličica u sekundi. To se izra- žava u mjernim jedinicama fps (Frames Per Second). Za jednostavni video dovoljno je 16 kadrova u sekundi, dok kvalitetniji video zahtijeva i do 30 fps. Videozapis zaslona Postoji nekoliko standarda za kodiranje videozapisa. Među prvima je bio MPEG-1, kojeg kasnije slijede MPEG-2 i najno- viji MPEG-4. Datoteke nastale jednim od MPEG načina kodi- ranja imaju nastavak .mpg. Formati video datoteka Druga najčešća vrsta videodatoteka koju susrećemo na osob- nim računalima su datoteke AVI (Audio Video Interleaved). One su pogodne za pohranjivanje video i audiozapisa jer omogu- ćuju prepletanje (interleave) multimedijalnih podataka. Ostali formati za pohranjivanje videozapisa koje se često upo- trebljavaju na računalima su .wmv (Microsoft Windows Media Video format), .mov i .qt (Appleovi video formati) itd. DivX kodek Dvije su osnovne ka- tegorije videozapisa: 1. slikovni (mirna, je- dinična slika, video izrezak - clips), 2. pokretni (pokret- na slika s određe- nom dinamikom/ brojem prikaza u jedinici vremena). Jedan od najpopularnijih formata za pohranjivanje videozapi- sa je DivX. Ono što je MP3 za audiozapise, to je DivX za video- zapise. Omogućuje stvaranje i reprodukciju videozapisa vrlo visoke kvalitete koji, zbog velikog sažimanja, zauzimanju relativno malo prostora na disku. Pomoću programa za snimanje aktivnosti na zaslonu monitora CamStudio pokazat će- mo kako se snima videozapis koji možete u .avi formatu kasnije dodatno obrađivati za svoje videoprezentacije. Vježba 9. 1. Priključite mikrofon na računalo i osigurajte dovoljnu glasnoću snimanja 2. Instalirajte i pokrenite program CamStudio koji se nalazi na 216 . |
| 10. Multimedija 3. U izborniku Region uključite opciju All Screens. To će osigurati da se snima kompletan zaslon. 4. U izborniku Options > Video Options u odjeljku Compressor odaberite Microsoft Video 1, a kvalitetu kompresije stavite na 80. Nemojte pretjeri- vati s tom vrijednošću jer će veličina datoteka značajno porasti. U odjelj- ku Framerates kod polja Playback Rate odaberite 10 frames/second. Time se postiže da video teče relativno glatko, a da na kraju ne nastane prevelika videodatoteka. 5. U izborniku Options > Audio Options > Audio Options for Microphone kod polja Recording Format dovoljno je odabrati 8-bitnu mono kvalite- tu zvuka s učestalošću uzorkovanja od 22 kHz. Pri snimanju želimo da nam se prozor programa automatski spusti. To ćemo učiniti na sljedeći način. Odabrat ćemo Options > Program Options > Minimize program on start recording. . 6. U glavnome prozoru programa kliknite na tipku za snimanje Snimati možete u klasičnome AVI formatu ili SWF (Flash animacije) kli- . Nakon nekoliko sekunda program će početi snimati sve kom na što se odvija na zaslonu vašega monitora. Za vježbu, otvorite i zatvori- te nekoliko programa. Slika 23 . Radno sučelje programa za snimanje video zapisa sa zaslona ekrana (CamStudio). 7. Nakon pola minute pritisnite tipku Stop recording . To će zaustaviti snimanje. Pri prestanku snimanja automatski se nudi mogućnost spremanja snimke. 8. Snimljeni video možete spremiti u punuđenome formatu, ovisno o prethodno odabra- nome načinu snimanja: klasični AVI ili SWF (Flash animacija). Pri spremanju odaberi- te mjesto i naziv datoteke u koju ćete spremiti svoj videozapis. Kod kvalitetnijih i dužih snimki spremanje u datoteku može potrajati neko vrijeme. Snimku možete odmah po- gledati u playeru koji je sastavni dio CamStudija, a možete je i pohraniti za kasnije. 9. Jednom snimljenu snimku u AVI formatu moguće je konvertirati. To ćete učiniti kli- kom na izbornik Tools > SWF Producer (Converts AVI to Flash). 10. Izađite iz programa CamStudio. Otvorite Windows Media Player, učitajte snimljenu AVI datoteku, i uživajte! Želite li za početak/za- vršetak sni- manja rabiti tipke, potrebno je u izborniku Options > Program Options > pogledati tipkovne prečace (Keyboard Shortcuts). POJMOVNIK AVI (Audio Video Interleaved) – multimedijalni format koji zajedno pohranjuje audio i video zapise. AVI datoteke mogu se koristiti bilo kojim kodekom za sažimanje. DivX – format za pohranjivanje videozapisa s velikom mogućnošću sažimanja, uz očuvanje visoke kvalitete, po MPEG-4 standardu za kodiranje i sažimanje. DVD film – film pohranjen na DVD disk u MPEG-2 formatu s visokom razlučivošću (resolution), odličnom kvalitetom slike i Dolby Surround 5.1 zvukom. Ako je film titlovan, obično sadrži i mogućnost biranja jezika prijevoda. MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4 – standardi za kodiranje i sažimanje videozapisa. i WMV (Windows media Video) – Microsoftov format za kodiranje, sažimanje i pohranu videozapisa. daje kval- itetu zapisa uz izrazito malu veličinu datoteka. 217 |
| 11. Izrada web-stranica Izrada web-stranica Dosad ste na internetu posjetili na stotine web-mjesta i pregledali nebrojeno mnogo web-stranica. Kako nastaju ti šaroliki dokumenti međusobno povezani skrivenom Web paučinom kroz koju nas vode poveznice? 1. Osnove Weba Hiperprostor Web-stranice su hiper- tekstualni dokumenti dostupni na internetu putem WWW usluge (skraćeno Web). Hipertekstualni doku- ment sadrži hipertekst – tekst koji uključuje hi- perveze, odnosno po- veznice prema drugim dijelovima teksta ili pak drugim dokumentima (slika 1.). Slika 1. Hipertekst s poveznicama koje vode do drugih dokumenata. Druga važna značajka web-stranica je da osim teksta mogu sadržavati i druge vrste sa- držaja, primjerice sliku, zvuk, animaciju, video itd. Svaki pojedini hiperdokument na Webu nazivamo web-stranica. Web-stranice su pohranjene na web-poslužiteljima. Do određene web-stranice dolazi- mo ili upisivanjem njezine URL adrese ili poveznicom (linkom). Obje sadrže informaci- ju o tome gdje se stranica nalazi, odnosno na kojemu je poslužitelju pohranjena. Za otvaranje i prikazivanje web-stranice potrebna je namjenska aplikacija – web-pre- glednik (npr. Internet Explorer, Firefox, Chrome). HTTP protokolom preglednik prona- đe web-stranicu, učita povezani sadržaj (može se nalaziti i na više mjesta) i prikaže objedinjeni dokument u svojemu prozoru. Vježba 1. Dokažimo da je za pregledavanje web-stranica potreban web-preglednik. 1. Otvorite u web-pregledniku početnu stranicu Google tražilice (www.google.hr). 2. Pohranite stranicu na radnu površinu svojega računala (Datoteka > Spremi kao). 3. Pokrenite Word i učitajte netom spremljenu stranicu. Osnovni elementi jedva su pre- poznatljivi, a njihov razmještaj nije isti kao kad stranicu pregledavamo u web-pre- gledniku. 4. Zatvorite Word i dvostruko kliknite na spremljenu dato- teku. Pokrenut će se web-preglednik i u njemu Googleova stranica. Kako sada izgleda? Što možete zaključiti? 2 21 1 218 8 Web-stranice su hipertek- stualni dokumenti dostu- pni na Webu međusobno povezani poveznicama. |
| 11. Izrada web-stranica Kako su se hiperprostor i hipertekst našli u informatici? Pojam hiperprostor posuđen je iz znanstvene fantastike. Tamo se svemirske letjeli- ce u trenu prebacuju iz jedne u drugu točku svemirskog prostora putujući kroz tzv. hiperprostor (zapravo, višedimenzionalni prostor). Slično tome, naravno naoko, djeluje i Web. Opisujući vrstu teksta koji sadrži posebno označene dijelove kojima se dolazi do drugih tek- stova i podataka, sociolog Ted Nelson skovao je termin hipertekst, uspoređujući ga s puto- vanjem kroz hiperprostor. Web-stranica i web-mjesto Web-stranica (Web page) jest dokument pohranjen u datoteci obično s nastavkom .html ili .htm, dostupan na Webu putem jedinstvene web-adrese, namijenjen prikazivanju u web-pregledniku. Web-stranica Web-mjesto (Web site ili samo site) internetska je lokacija koja sadrži, odnosno objedi- njuje više međusobno tematski povezanih web-stranica. Ta lokacija naziva se domena i ima svoju URL adresu, tj. FQDN (Fully Qualified Domain Name). Osim što su sadržaj- no povezane, web-stranice jednoga web-mjesta organizirane su hijerarhijski. Na vrhu je glavna, početna stranica web-mjesta (Home Page) koja ima zadano ime (najčešće index ili default). Do ostalih stranica posjetitelj dolazi slijedom poveznica koje započinju na početnoj stranici. Web-mjesto Početna stranica (Home page) Slika 2. Hijerarhijska organizacija web-mjesta (primjer za osobne web- stranice stranice). Da biste stvorili web-mjesto, morate se držati određenih pravila, a web-stranice organi- zirati u hijerarhijsku strukturu. Stoga ćete se za početak upoznati s izradom pojedinač- nih web-stranica. 219 |
| 11. Izrada web-stranica Struktura web-stranica HTML jezik Budući da su web-stranice hipertekstualni dokumenti s poveznicama, osim teksta sadr- že i naredbe kojima se opisuje kako će tekst u konačnici izgledati. Te su naredbe, od- nosno oznake (Tags) dio HTML (HyperText Markup Language) jezika kojim se izrađuju i uređuju web-stranice. Zato web-stranice nazivamo HTML dokumenti i obično imaju datotečni nastavak html ili htm. Za razliku od programskih jezika, HTML je prezentacij- ski jezik – pomoću njega određujemo kako će se sadržaj prezentirati, prikazati. Kao primjer, na slici 3. prikazana je uvodna web-stranica Wikipedije. Lijevo je izvorna web-stranica napisana u HTML jeziku. Desno je njezin konačan izgled nakon što je web- preglednik učita i prikaže u skladu s napisanim HTML uputama, odnosno naredbama. Slika 3. Web-stranica u izvornome obliku (lijevo) prikazana u prozoru web-preglednika (desno). Web-stranice možemo izrađivati i uređivati na dva načina: 1. pisanjem teksta i HTML naredbi u tekstualnome uređivaču (npr. u Bloku za pisanje), 2. oblikovanjem elemenata stranice vizualnim HTML uređivačem. Prvi način znatno je teži jer zahtijeva poznavanje naredbi i sintakse HTML jezika, a izgled web-stranice vidimo tek kad je otvorimo u web-pregledniku. Drugi način ugodni- ji je za rad jer dok uređujemo stranicu, odmah vidimo i njezin konačan izgled. Zato ćemo za početak pribjeći drugomu načinu. Naučit ćete stvarati web-stranice vizu- alnim (grafičkim) HTML uređivačem bez poznavanja HTML jezika. Vježba 2. Dokažimo da je web-stranica izvorno HTML dokument. 1. Otvorite u web-pregledniku početnu stranicu Wikipedije (www.wikipedia.org). 2. Naredbom Datoteka > Spremi kao pohranite je na radnu površinu (Wikipedia.htm). 3. Pokrenite program Blok za pisanje i u njemu otvorite datoteku Wikipedia. htm. Nećete vidjeti poznate elemente Wikipedijine web-stranice, već će se prikaz sastojati od teksta i HTML naredbi kao na slici 3. lijevo. Zašto? Za razliku od web-preglednika, program Blok za pisanje ne zna interpretirati HTML na- redbe i ne izvršava ih, nego samo prikaže što je upisano u HTML datoteci. 220 |
| 11. Izrada web-stranica 2. Uporaba vizualnog HTML uređivača sučelje HTML editora, oblikovanje teksta, indeksna stranica, umetanje slika, umetanje poveznica, umetanje tablica, oblikovanje pozadine Vizualni, odnosno grafički HTML uređivači web-stranica omogućuju uređivanje stranica slično kao kad pišemo Wordov dokument. Koristeći se grafičkim sučeljem uređivača, pišemo tekst, umećemo slike, dodajemo zvuk, videozapise i sl. ne vodeći računa o HTML jeziku. Naime, dok mi uređujemo stranicu, on u pozadini automatski stvara HTML kôd koji kasnije, ako želimo, možemo uređivati. Ključne riječi Grafičko (vizualno) sučelje Neki su od popularnih vizualnih HTML uređivača primjerice Dreamweaver, Visual Web Developer Express, Expression Web. Potonji je zanimljiv iz više razloga. 2.1. Uvod u Expression Web Microsoft Expression Web nasljednik je svojedobno najpopularnijega vizual- nog HTML uređivača – Microsoft FrontPagea. To ujedno znači da web-stranice koje su napravljene u FrontPageu možemo nastaviti uređivati u Expression Webu. Osim toga, sučelje i način rada slični su kao u FrontPageu. Kao što možete naslutiti iz ikone Expression Weba, koristit ćemo se inačicom 4. Aplikacija Expression Web je besplatna i možete je preuzeti s Microsoftovih službe- nih stranica za preuzimanje www.microsoft.com/en-us/download. Aplikaciju Expression Web možemo pokrenuti na dva načina: Pokretanje programa • dvoklikom na prečac pro- na radnoj povr- grama šini (ako postoji) • odabirom naredbe Micro- soft Expression Web 4 u iz- borniku Start (slika 4.). Na slici 5. prikazani su osnovni dijelovi grafičkoga sučelja Expression Weba. Kazali smo osnovni jer ima još dijelova ko- je ako je potrebno, možemo uključiti/isključiti iz sučelja. Osnovni dijelovi sučelja Slika 4. Naredba za pokretanje aplikacije u programskoj grupi Microsoft Expression. Preporučamo da promijenite boju sučelja Expression Weba (kao na slici 5.): Tools > Application Options > General i označite opciju Use your current Windows color scheme. Također, preporučamo da uključite Standard i Formatting alatnu traku, a isključite Common traku jer je preširoka i manje pregledna. 221 |
| 11. Izrada web-stranica 3 1 2 4 7 9 5 8 6 Slika 5. Osnovni dijelovi sučelja programa Expression Web. 10 Naredbe biramo u traci s izbornicima ( 1 ) ili u alatnoj traci ( 2 ). Budući da istovremeno može biti otvoreno više stranica, aktiviramo ih klikom na karticu pojedine stranice ( 3 ). Sadržaj stranice uređujemo u radnome prostoru ( 5 ) gdje točka unosa ( 4 ) pokazuje na trenutačno mjesto unosa sadržaja ili naredbi. U izborniku prikaza ( 6 ) biramo način na koji će se prikazivati sadržaj stranice. Kada uređujemo web-mjesto, u oknu mapa ( 7 ) prikazane su sve datoteke koje mu pripadaju. U oknu svojstava ( 8 ) svakomu sadržaju na stranici možemo promijeniti značajke. Okna s desne strane ( 9 ) služe za rad s HTML naredbama i stilovima. U statusnoj traci ( 10 ) prikazuju se korisne informacije o stranici, a sadrži i brze izbornike za mijenjanje njezinih postavki. Slično kao i u ostalim programima iz Microsoft Office paketa, nakon pokretanja Expression Weba automatski će se otvoriti prazna web-stranica koja ima zadani naziv Untitled_1.html. Pojedina okna (panele) možete privremeno isključiti. Radi preglednosti, isključili smo okna s desne strane ( 9 ), što i vama preporučamo. Početni raspored možete vratiti naredbom Panels > Reset Current Workspace. Preporučene postavke programa Expression Web: s11prez1.ppsx. 222 |
| 11. Izrada web-stranica 2.2. Upisivanje i oblikovanje teksta Kako nakon pokretanja Expression Weba imamo otvorenu pra- znu stranicu Untitled_1.html, red je da nešto i upišemo u nju: 1. provjerite je li odabran Design pogled na stranicu i je li poka- zivač točke unosa postavljen na početak stranice 2. upišite tekst: Moj profil i pritisnite tipke Shift + Enter. Da biste poništili sva oblikovanja označe- noga teksta, odaberi- te naredbu Format > Remove Formatting. Design pogled na stranicu 3. u retku ispod dodajte tekst: osobne web-stranice My Face. Želimo li oblikovati tekst, postupak je u mnogočemu sličan kao u ostalim programima za oblikovanje teksta, gdje je učinak oblikovanja odmah vidljiv. To je jedna od glavnih prednosti vizualnoga HTML uređivača. Alatna traka Formatting Za oblikovanje teksta služi alatna tra- ka Formatting, otprije poznata iz pro- gramskoga paketa Office (slika 6.). Primijenimo nekoliko jednostavnih oblikovanja. 1. U netom napisanoj rečenici označite tekst Moj profil i kliknite na gumb označeni tekst ispisao podebljano (bold). 2. Označite riječi My Face i kliknite na gumb šeno (italic). da bi se Slika 6. Alatna traka Formatting za oblikovanje teksta (prikazana u dva dijela). kako bi se označeni tekst ispisao uko- Naslovna rečenica trebala bi izgle- dati kao na slici 7. Kao što možete zamijetiti, osnovno uređivanje teksta slično je kao u ostalim Office programima. Slika 7. Oblikovani dijelovi teksta. Spremanje web-stranice Budući da ćemo stranici dodijeliti naziv po našoj želji, spremit ćemo je naredbom File > Save As, pri čemu se otvara poznati dijaloški okvir za spremanje dokumenata (slika 8.). Uočite da postoji razlika između na- ziva datoteke stranice (polje File Name) i naslova stranice (polje Page Title). Naslov stranice prika- zuje se u naslovnoj traci web-pre- glednika i ne mora biti jednak nazi- vu datoteke u koju smo spremili stranicu. Naslov stranice (Title) Slika 8. Dijaloški okvir za spremanje web-stranica. 223 |
| 11. Izrada web-stranica Nakon spremanja web-stranice u okviru Folder List ispiše se puni naziv i sadržaj mape u kojoj je pohranjena stranica (slika 9.). Tijekom spremanja Untitled_1.html stranice, Expression Web pretpostavlja da se radi o početnoj stranici web-mje- sta. Zato joj namijeni ime default.html, što je zadano ime početne (tzv. Home Page) stranice web-mjesta. Slika 9. Sadržaj okvira Folder List nakon spremanja prve stranice Umetanje slike 2.3. Umetanje slika Osim teksta, web-stranica može sadržavati razne druge multimedijalne sadržaje, kao što su slike, animacije, pa čak i zvuk. Na našu prvu stranicu umetnut ćemo sliku autora. 1. Ispod prve rečenice dopišite tekst Slika govori više od riječi pa evo moje fotke: i pri- tisnite tipku Enter. Sliku tigra iz Micro- softove kolekcije cli- parta možete preuzeti iz mape s11Vjez- be, datoteka s11ti- gar.wmf. U toj mapi nalaze se sve datote- ke potrebne za rad u ovom poglavlju. 2. Umetanje slike započnite slijedom naredbi Insert > Picture > From File, nakon čega će se otvoriti uobičajeni dijaloški prozor za otvaranje datoteka. 3. Pronađite mapu C:\Program Files\Microsoft Office\ MEDIA\CAGCAT10 u kojoj se nalaze Microsoftove clipart sličice. Na kraju popisa označite datoteku J0332364. WMF i kliknite na gumb Insert. Slika 10. Upis teksta koji će se prikazati umjesto slike. 4. Otvara se dijaloški prozor Accessibility Properties (slika 10.). Iako ovdje nije obave- zno nešto upisati, korisno je u polju Alternate text navesti naziv slike. Ako se tijekom učitavanja web-stranice slika ne može pronaći i/ili prikaza- ti, umjesto nje će se barem vidjeti tekst koji tu upišete. Dosadašnji uradak trebao bi izgledati kao na slici 11. Spremanje stranice s umetnutom slikom Umetnuta slika ne sprema se u stranicu Slika, kao i ostali multimedijalni sadržaj, ne ugrađuje se u web- stranicu, nego se pamti putanja do slikovne datoteke. Tijekom spremanja stranice u koju smo umetnuli novu sliku 224 Slika 11. Početni izgled prve web-stranice. |
| 11. Izrada web-stranica otvara se dijaloški okvir Save Embedded Files (slika 12.). Tu možemo promijeniti osnovne parametre slike (primjerice, naziv slikovne datoteke, mapu u koju će se spremiti, vrstu slikovnoga formata itd.). Postupak Save Embedded Files osigurava da se u web-stranici upamti putanja do umetnute slike. Slikovna datoteka zadano se sprema u istu mapu u kojoj je i web-stranica. Osim toga, slika se automatski sprema u format pri- kladan za prikazivanje na Webu. Obično se to odno- si na smanjenje slikovne datoteke kako bi se što pri- je učitala u web-stranicu. U našemu je primjeru izvor- nu sliku u WMF formatu (117 kB) Expression Web pretvorio u GIF format i spremio u znatno manju datoteku veličine svega 6 kB. Slika 12. Dijaloški okvir Save Embedded Files za spremanje umetnutih slika. Slika se sprema odvojeno od web-stranice, u zasebnu slikovnu datoteku. 2.4. Umetanje poveznica GIF - slikovni format pogodan za web-stranice Napravili ste svoju prvu web-stranicu. Međutim, što dalje? Kako s jedne stranice doći na drugu i vratiti se nazad na početnu? Tomu služe poveznice pomoću kojih navigiramo kroz web-stranice. Prije izrade web-stranica korisno je promisliti o njihovoj međusobnoj povezanosti. Bilo da uređujete web-mjesto ili skup pojedinačnih web-stranica, jedna od stranica uvi- jek je početna i ona pokazuje na ostale web-stranice. Zato je nazivamo i indeksna stra- nica (lat. index – pokazivač). Da bi se razlikovala od ostalih stranica, indeksnu (odnosno početnu) web-stranicu mo- ramo imenovati jednim od zadanih naziva: index, default, home ili welcome. Početna, indeksna stranica Zadani nazivi za početnu stranicu Rekli smo da putovanje web-mje- stom započinje indeksnom web- stranicom i da u tu svrhu rabimo poveznice. Na slici 13. prikazan je primjer dije- la takva “putovanja”. Stranica Moji ljubimci vodi do stranica pojedino- ga kućnog ljubimca, a svaka od njih vraća nas nazad na početnu strani- cu. To malo putovanje omogućuju pove- znice umetnute u web-stranice. Slika 13. Poveznice nepogrešivo vode kroz web-stranice (putanja označena crvenim strelicama) 225 |
| 11. Izrada web-stranica Izgled i značajke poveznica Dvije su značajke po kojima obično odmah možemo prepoznati poveznicu: 1. podcrtani dio teksta obojan nekom istaknutom bojom. Obično su poveznice obojane plavom bojom, iako to nije pravilo – mogu biti bilo koje boje 2. pokazivač miša nad poveznicom se mijenja u ruku s ispruženim kažiprstom. Osim dijelova teksta, i slike mogu imati ulogu poveznica. Na slici 14. prikazana je poveznica uobičajenih značajki: plavo obojani podcrtani tekst i znakovi- ti pokazivač miša. Doseg poveznica Obratite po- zornost na ikonu desno od New Document. Ona služi za stvaranje novoga web-mjesta (New Si- te), o čemu ćete učiti malo kasnije. Poveznice obično vode do drugih web-stranica. Razlikujemo tri vrste poveznica prema njihovu dosegu: Slika 14. Prepoznatljive značajke poveznice. 1. poveznica na neko mjesto iste web-stranice. Primjerice, na kraju dugačke stranice obično se nalazi poveznica koja nas vraća na početak; 2. poveznica na drugu web-stranicu istoga web-mjesta. To je ujedno najčešća upora- ba poveznica; 3. poveznica na web-stranicu nekoga drugog web-mjesta. Želimo li stvoriti poveznicu i vidjeti njezin učinak, moramo osigurati dostupnost web-stra- nice na koju poveznica vodi. Ako stranica još ne postoji, najprije je moramo izraditi. Expression Web dopušta rad s više stranica istovremeno. Zato ćemo pored stranice profil.html otvoriti novu web-stranicu. Novu web-stranicu možemo otvoriti na dva načina: • slijedom naredbi File > New > HTML Otvaranje nove web-stranice • klikom na lijevi dio ikone New Document (dok radimo jednostavne HTML stra- nice, izbornik koji se otvara strelicom s desne strane nije nam potreban). Vježba 3. Kreirat ćemo dvije nove web- stranice. Jedna će predstaviti mač- ku Sonju , a druga kuju Capu. 1. U novootvorenoj stranici upišite tekst Sonja i podebljajte ga. Pritisnite tipku Enter za prelazak u novi redak. 2. Učitajte Sonjinu sliku s11Sonja.jpg iz mape s11Vjezbe i opet pritisnite tipku Enter. 3. Ispod Sonjine slike upišite tekst: Ja sam perzijska mačka Sonja. 4. Doradite sadržaj po želji. 5. Spremite stranicu pod naslovom Sonja u datoteku Sonja.html. Stranica bi mogla izgledati kao na slici 15. Slika 15. Web-stranica s umetnutom slikom. 226 Kreirajte stranicu za Capu slično kao što ste kreirali stranicu za Sonju. Sliku Cape s11Capa.jpg učitajte iz mape s11Vjezbe. Spremite stranicu u datoteku pod nazivom Capa.html. |
| 11. Izrada web-stranica Tekst kao poveznica Kliknite na karticu prve stranice profil.html. Ispod slike tigra upišite rečenicu: Upoznajte moje kućne ljubimce Sonju i Capu. Stvaranje tekstualne poveznice Označite riječ Sonju i kliknite desnom tipkom miša. Otvorit će se skočni izbornik u ko- jemu odaberite naredbu Hyperlink, odnosno . Otvorit će se dijaloški prozor Insert Hyperlink (slika 16.), u kojemu trebate oda- brati ciljnu datoteku poveznice – u našemu slučaju Capa.html. Nakon što kliknete na gumb OK, označena riječ bit će ispisana kao Sonja. Već pogađate – od riječi Sonja načinili smo poveznicu! Da biste isprobali djelovanje po- veznice, najprije spremite strani- cu. Zatim držite pritisnutu tipku CTRL (Control) i postavite pokazivač miša iznad pove- znice Sonja. Kada se pokazivač miša promijeni u šaku s kažiprstom, kliknite na pove- znicu. Ako ste sve dobro učinili, treba se prikazati stranica Sonja.html. Slika 16. Odabir ciljne datoteke na koju pokazuje poveznica. CRTL + klik mišem - aktiviranje poveznice Vježba 4. Slično kao poveznicu za Sonju, napravite poveznicu za Capu. Sada će ciljna da- toteka poveznice biti Capa.html. Nakon što završite sa stvaranjem poveznice, isprobajte njezino djelovanje. Prethodna rečenica s umetnute dvije poveznice sada izgleda ovako (slika 17.): Slika 17. Dvije poveznice ugrađene u rečenicu. Slika kao poveznica Kao što nekomu tekstu možemo pridružiti poveznicu, to isto možemo učiniti i sa slikom. 1. Kliknite na Sonjinu stranicu. Stvaranje slikovne poveznice 2. U donjemu praznom retku učitajte sliku s11nazad.png iz mape s11Vjezbe i označite je. 3. Kliknite desnom tipkom miša i u skočno- me izborniku odaberite naredbu Hyperlink. 4. U dijaloškome prozoru Insert Hyperlink kao ciljnu stranicu odaberite profil.html. 5. Držeći pritisnutu tipku CTRL, kliknite na ikonu sa strelicom (kao na slici 18.) kako biste isprobali radi li poveznica na oče- kivan način – trebala bi vas vratiti na stranicu profil.html. CTRL + klik mišem: aktiviranje poveznice Slika 18. Poveznica dodana slici (žuta strelica). 227 |
| 11. Izrada web-stranica Vježba 5. Kao što smo na Sonjinoj stranici stvorili poveznicu na sličici sa strelicom, to isto napravite na Capinoj stranici. Ciljna da- toteka poveznice bit će ista (profil.html) jer je zadatak strelice da nas vrati na po- četnu stranicu. Na kraju isprobajte učin- kovitost poveznice. Navigacija poveznica Slika 19. Hyperlinks pogled web-mjesta za grafički prikaz svih poveznica stranica. Kartica Hyperlinks - grafički pregled poveznica Zatvaranje web-stranice Složenija web-mjesta nerijetko se sasto- je od nekoliko desetaka web-stranica sa stotinama poveznica. Tada je prilično za- htjevno imati pregled nad svim povezni- cama i kamo one vode. Tome služi Hyperlinks kartica u pregledu web-mjesta (Site View). Na slici 19. prikazane su pove- znice naših triju web-stranica. Zatvaranje web-stranice Završili smo uređivanje prvih triju web-stranica pa ih sada možemo zatvoriti. Trenutačnu stranicu zatvara- mo na jedan od dvaju načina: • naredbom File > Close • klikom na na kartici stranice (slika 20.). Slika 20. Kartica web-stranice s gumbom X za njezino zatvaranje. 2.5. Dodatni elementi stranice Web-stranica može sadržavati gotovo sve elemente kao i Wordov dokument, ali i neke karakteristične samo za web-stranice. Osim toga, glavna je značajka web-stranica da se sadržaj automatski prilagođava širini prozora web-preglednika. To iziskuje drugačije planiranje razmještaja elemenata na stranici. Oblikovanje pozadine Za razliku od uobičajenih dokumenata, web-stranice nisu namijenjene ispisivanju na pi- saču. To nam omogućava da oblikujemo njezinu pozadinu. Možemo je obojati, dodati joj pozadinsku sliku, umetnuti vodeni žig i slično. Promjena boje pozadine 228 Promijenimo boju pozadine naše stranice: |
| 11. Izrada web-stranica 1. U izborniku Format odaberite nared- bu Background. Otvara se dijaloški okvir koji sadrži postupke za obliko- vanje stranice (slika 21.). 2. Na kartici Formatting u odjeljku Colors postavljamo boju pozadine. Zato u polju Background kliknite na crnu strelicu s desne strane kako bi se otvorio izbornik boja. 3. Budući da pozadinu želimo postaviti u svijetlo-žutu boju koje nema u prvih 16 boja, kliknite na More Colors kako bi se prikazao izbornik s više boja (slika 22.). Slika 21. Okvir s postavkama strance. 4. Odaberite svijetlo-žutu boju (u polju Value uočite RBG hek- sadekadske vrijednosti FF, FF, 99) i kliknite na OK. Dodatna oblikovanja teksta Kao što smo promijenili boju pozadine web-stranice, na sli- čan način mijenjamo boju teksta (na čitavoj stranici). Na- ravno, možemo promijeniti boju samo dijela teksta, zasebno pisma i pozadine, i to naredbama u alatnoj traci Formatting: . Želimo li promijeniti oblik i/ili veličinu pisma, to ćemo također učiniti u alatnoj traci Formatting pomoću izbornika za vrstu i veličinu pisma. Osim toga, možemo promijeniti i boju poveznica na cijeloj stranici (slika 21., postavka Hyperlink). Slika 22. Izbornik sa 135 boja koje se obično koriste na web-stranicama. Tablice Osobitost je web-stranica što se njihov sadržaj automatski prilagođava širini prozora preglednika. Ponekad to dovodi do problema jer se raspored elemenata na stranici ne prikaže onako kako smo zamislili (slika 23.). Širina se u web-stranicama obično iskazuje u postotku širine prozora web-preglednika. Kako se ona mijenja, mijenja se i vrijednost širine stranice i njezinih elemenata. Problem neočekivana ili neželjena rasporeda elemenata web-stranice možemo riješiti uporabom tablica sa stalnom širinom. Pokažimo to na gornjemu primjeru. 1. Da ne morate puno pisati, najprije u programu Blok za pisanje otvorite datoteku s11ljubimci.txt iz koje ćete kopirati potrebne dijelove teksta. Umetanje tablice Zatim u Expression Webu otvorite novu web-stranicu. 229 |
| 11. Izrada web-stranica Slika 23. Promjena širine prozora može uzrokovati neželjeni raspored sadržaja. 2. Odaberite naredbu Table > Insert Table i u dijaloškome okviru odaberi- te vrijednosti koje su prikazane na slici 24. Postavili smo nepromjenjivu širinu tablice od 600 točaka (In pixels) kako tablica ne bi promijenila veličinu mijenjanjem širine prozora preglednika. Veličinu rubova po- stavili smo na 1 kako bismo ih mogli vi- djeti i prilagoditi sadržaju u ćelijama. Slika 24. Glavne postavke tablice 3. U A1 polje tablice učitajte Sonjinu sliku, a u B1 polje kopirajte njezin opis iz datote- ke ljubimci.txt. Slično učinite i za Capu – u A2 učitajte sliku, u B2 kopirajte opis. Slika 25. Sadržaj stranice raspoređen u “nevidljivoj” tablici. 4. Kliknite u tablicu desnom tipkom miša i u skočnome izborniku odaberite naredbu Table Properties za mijenjanje postavki tablice. 5. Veličinu rubova postavite na 0, što znači da se u web-pregledniku neće vidjeti. 6. Po želji doradite stranicu. Stranica bi trebala izgledati kao na slici 25. Kako god povećavali ili smanjivali veličinu (širinu) prozora preglednika, raspored na stranici neće se mijenjati. 230 |
| 11. Izrada web-stranica Vježba 6. Spremite stranicu pod nazivom ljubimci.html i učitajte je u web-preglednik. Povećavajte i smanjujte veličinu prozora preglednika u svim smjerovima. Mijenja li se raspored? Međutim, naslovni tekst ipak se pomiče. Pokušajte odgovoriti zašto je tomu tako. Postavke jezika Da bi se na web-stranici pravilno prikazala hrvatska dijakritička slova, mora biti postav- ljeno odgovarajuće enkodiranje znakova (HTML encoding), odnosno dogovoren skup znakova potreban za prikazivanje teksta u određenom jeziku. Enkodiranje web-stranice Za hrvatski jezik na raspolaganju su dva standarda: Central European (ISO 8859-2) i UTF-8. Potonji temelji na univerzalnom Unicode standardu koji podržava skupove znakova svih svjetskih jezika. Ako imate pravilno postavljen hr- vatski operacijski sustav Windows, Espression Web će za svaku novu web-stranicu zadano postaviti jezik na hrvatski, a stan- dard enkodiranja na UTF-8. Slika 26. Postavke web- stranice, kartica Language za jezik i enkodiranje. Vježba 7. Ponekad ćete biti u situaciji sami podesiti postavke jezika i enkodiranja web-stranice: 1. Osigurajte pogled Design i otvorite novu web-stranicu (kliknite na izbornik New Page ili pritisnite tipke Ctrl+N). 2. Kliknite desnom tipom miša na prazan prostor i u skočnom izborniku odaberite na- redbu Page Properties. 3. U otvorenom dijaloškom prozoru odaberite karticu Language. 4. Pod Page language u Mark current document as odaberite Croatian (Croatia). Za HTML encoding u Save the document as odaberite Arabic. Na kraju kliknite na gumb OK. 5. Upišite tekst ŠĐČĆŽ i spremite stranicu. 6. Pritisnite tipku F12 kako bi se stranica učitala i prikazala u web-pregledniku. Jesu li sva naša hrvatska slova pravilno napisana? U čemu je problem? 7. Ponovo otvorite dijaloški prozor Page Properties i u okviru HTML encoding odaberi- te Unicode (UTF-8). 8. Spremite stranicu i s tipkom F12 ponovo je prikažite u web-pregledniku. Je li sada problem riješen? Zašto? 231 |
| 11. Izrada web-stranica 3. HTML – jezik web-stranica Krenimo korak dalje, odnosno dublje u razumijevanju web-stranica. Upoznat ćete novi, HTML jezik. No, nećete morati govoriti njime – to će činiti vaše web-stranice. Ključne riječi HTML jezik, struktura HTML dokumenta, HTML oznake, tagovi, skriptni jezici Osim od sadržaja, web-stranica sastoji se i od uputa web-pregledniku kako da prikaže taj sadržaj. Te upute napisane su u HTML jeziku. HTML oznake Tag - HTML oznaka <tag> način pisanja HTML oznaka em - HTML oznaka za Naredbe upisane u web-stranici nazivaju se HTML oznake, tagovi (od engl. Tags). To su zapravo ključne riječi HTML jezika. Kako bi se razlikovale od ostaloga sadržaja, pišu se unutar šiljastih zagrada <>. HTML oznake djeluju kao preki- dači – uključuju i isključuju odre- đeno oblikovanje. Zato se obič- no pišu u paru: početna oznaka uključuje, a završna isključuje oblikovanje (slika 27.). Slika 27. Sintaksa HTML oznakâ (primjer za oznaku em). Na slici 27. prikazana je HTML oznaka em kojom se uključuje, odnosno isključuje ukošeno pismo. ukošeno pismo HTML struktura web-stranice Sada ćete upoznati web-stranicu iz novoga, drugačijega pogleda. 1. Otvorite u Expression Webu potpuno novu stranicu. 2. Upišite tekst Primjer ukošenog teksta, označite riječ ‘’uko- šenog’’ i primijenite oblikovanje za uko- šeno pismo (gumb ). 3. U izborniku pogleda (tri kartice pri dnu) kliknite na karticu Split. Dobili ste pogled na stranicu slično kao na slici 28. Zapravo su to dva pogleda. U donje- mu je okviru stranica Slika 28. Dva pogleda na web-stranicu objedinjena u Split načinu 232 |
| 11. Izrada web-stranica prikazana kako ste dosad navikli (u Design pogledu). U gornjemu okviru prikazan je HTML kôd stranice (Code pogled). Od čega se sastoji web-stranica, odnosno njezin HTML zapis? Na slici 28. možemo za- paziti tri glavna HTML “bloka”: HTML, HEAD i BODY. Svaki blok ima početnu i završnu HTML oznaku. Da biste ih lakše uočili, na slici 29. prikazali smo ih u obliku sheme. Blok <HTML>…</HTML> označava da se radi o HTML dokumentu, odnosno web- stranici. Blok <HEAD>…</HEAD> svojevrsno je zaglavlje dokumenta i opisuje njegove značajke: naslov strani- ce, jezični standard, način kodiranja teksta itd. Blok <BODY>…</BODY> objedinjuje sadržaj koji će se prikazati u prozoru web-preglednika. Budući da je to jedini blok koji će biti vidljiv nakon učitavanja u preglednik, istaknuli smo ga bijelom bojom. Web-stranice mogu sadržavati još neke elemente. Radi jednostavnosti, na slici 29. prikazana je samo njihova osnovna HTML struktura. Zatvorite otvorenu stranicu bez spremanja jer nam je poslužila samo kao pokazna vježba. Slika 29. Shematski prikaz strukture HTML dokumenta Vježba 8. Preuzmite s interneta na vaše lokalno računalo tri web-stranice s datotečnim nastavkom html ili htm koje sadrže tekst na tri različita jezika. Otvorite ih u bilo kojem tekstualnom editora (npr. u Bloku za pisanje) i pobrišite sav tekst što se nalazi unutar bloka <head></head> i unutar bloka <body></body>. Zamijetite da nakon uklanjanja teksta u spomenutim blokovima nema značajne razlike između preuzetih stranica. Time smo dokazali da se svaka web-stranica temelji na istoj HTML strukturi. Po čemu se preuzete web-stranice ipak razlikuju? Pored opisnog HTML jezika kojim se određuje (označava) koji podaci i na koji način će se prikazati na web-stranici, postoje još i skriptni jezici kojima se dinamički izrađuju web-stranice, primjerice ASP, PHP. Takve stranice imaju drugačiji datotečni nastavak, primjerice asp, php itd. U konačnici, i stranice nastale skriptnim jezicima imaju osnov- nu HTML strukturu. Skriptni jezici HTML jezik namijenjen je stvaranju statičkih web-stranica koje se prikazuju onako kako ih je autor zamislio, odnosno kreirao. Za razliku od toga, skrptni jezici pogla- vito se upotrebljavaju kada želimo kreirati dinamičke stranice, koje nastaju kao po- sljedica interakcije s posjetiteljem stranice ili nekim drugim događajem (npr. objavom nove vijesti na određenom portalu). 233 |
| 11. Izrada web-stranica 4. Uređivanje stranica u HTML jeziku Ključne riječi Code view kartica oznaka P, oznaka A, oznaka IMG Osim u vizualnome HTML uređivaču, web-stranicu možemo izraditi pisanjem teksta i HTML naredbi u tekstualnome uređivaču (npr. u Bloku za pisanje). U programu Expression Web takav način pisanja omogućava kartica Code view. Da biste se detaljnije upoznali s HTML jezikom, u tekstualnome uređivaču Expression Weba kreirat ćemo web-stranicu koristeći se isključivo HTML naredbama. Vježba 9. 1. Otvorite novu stranicu. 2. Kliknite na karticu Code kako biste se prebacili u tekstualni uređivač web-stranica. 3. Označite sav tekst (Ctrl + A) koji je Expression Web automatski upi- sao tijekom otvaranja stranice i izbrišite ga (tipka Delete). 4. Kreirajte osnovnu strukturu HTML stranice kao što je prikazano na shemi na slici 29. Sadržaj stranice trebao bi izgledati kao na slici 30. Za primjer, načinit ćemo uvodnu stranicu o vašim hobijima. 1. Postavite pokazivač kursora desno od HTML oznake <head> i priti- snite tipku Enter. Slika 30. Oznake osnovne strukture HTML dokumenta, tj. web-stranice. Čim u Code pogledu Expression Weba upišete lijevu šiljastu zagra- du, prikaže se skočni izbornik s popisom dostupnih ključnih ri- ječi, tj. HTML nared- bi. To svojstvo zove se IntelliSense i svrha mu je olakšati upisivanje HTML oznaka. 234 2. U novome retku upišite oznaku za određivanje naslova stranice (bit će vidljiva kad stranicu otvorite u web-pregledniku): <title>Moji hobiji</title> Osim što nam tijekom pisanja HTML oznaka pomaže IntelliSense izbornikom, Expression Web boja sintaksu HTML naredbi, što doprinosi boljoj čitljivosti HTML koda. 3. Postavite pokazivač kursora desno od HTML oznake <body> i pritisnite tipku Enter. 4. U idućemu retku upisat ćete tekst koji je prikazan u prvome stupcu donje tablice (po- gled Code). U stupcu pogled Design vidimo kako će se sadržaj prikazati u web-pre- gledniku (što možete provjeriti odabirom kartice Design). pogled Code pogled Design Moji hobiji <br> U slobodno vrijeme bavim se: <br> izradom web-stranica <br> igrama za mobitele <br> skupljanjem glazbe <br> i naravno: <br> Facebook <br> Instagram Moji hobiji U slobodno vrijeme bavim se: izradom web-stranica igrama za mobitele skupljanjem glazbe i naravno: Facebook Instagram |
| 11. Izrada web-stranica Kada želimo da se tekst koji slijedi prikaže u novome retku, koristimo se HTML oznakom <br>. Posebnost je te oznake da nema parnjaka, kao što ih ima većina HTML oznaka. Da biste u potpunosti razumjeli kako web-preglednik interpretira sadržaj i zašto je po- trebna oznaka <br>, usporedite sljedeća dva primjera: br - oznaka za prijelaz u novi redak pogled Code pogled Design pogled Code pogled Design Prvi redak Drugi redak Prvi redak Drugi redak Kraj Prvi redak <br> Drugi redak <br> <br> Kraj Prvi redak Drugi redak Kraj Kraj 1. Prvi redak želimo prikazati kao naslovni i vodoravno ga poravnati u sredinu (centrirati). Za prikazivanje teksta kao naslovnoga rabimo jednu od oznaka od h1 do h6. Prva se koristi najvećim pismom, ostale redom postupno sve manjim. Da bismo centrirali naslovni redak, upotrijebit ćemo oznaku center. pogled Code h1 do h6 - oznake za istaknuti naslovni redak center - oznake za centriranje teksta pogled Design Moji hobiji <center><h1>Moji hobiji</h1></center> 2. U tekstu imamo nekoliko nabrajanja pa ih želimo vizualno istaknuti, slično kao što to činimo popisom s grafičkim oznakama u Wordu. HTML oznaka za simbol • jest • . Na sličan način umeću se i ostali simboli. pogled Code pogled Design • izradom web-stranica <br> • igrama za mobitele <br> • skupljanjem glazbe <br> &bull - oznaka za simbol • • izradom web-stranica • igrama za mobitele • skupljanjem glazbe Dosad smo se koristili jednostavnim HTML oznakama koje su se sastojale od jedne ključne riječi. Složene HTML oznake osim ključne riječi sadrže i parametre za dodatno podešavanje izvođenja naredbe. 3. Ispod teksta dodat ćemo centriranu vodoravnu crtu duljine pola (trenutačne) širine prozora. Za to ćemo upotrijebiti oznaku hr s dvama parametrima: align=”center” i width=”50%” . pogled Code hr - oznaka za vodoravnu crtu pogled Design <hr align=”center” witdh=”50%”> 4. Ispod crte dodat ćemo redak teksta koji moramo višestruko oblikovati. Za to će nam trebati oznaka p za formatirani odlomak. Upišite sljedeći tekst ispod crte: <p>Osobne stranice © My Face 2013.</p>. p - oznaka za formatirani odlomak 235 |
| 11. Izrada web-stranica © - oznaka za © Oznaka ©naredba je pregledniku da prikaže znak za copyright. Dodajmo parametar za poravnavanje odlomka align=”center” i parametar za malu veličinu pisma style=”font-size:9”. pogled Code pogled Design Osobne stranice © My Face 2013 <p align=”center” style=”font-size:9”> Osobne stranice © My Face 2013.</p> Za kraj ovoga kratkog uvoda u HTML jezik, naučit ćete kako umetati poveznice. Prije to- s11logo_face.jpg i s11logo_in- ga, kopirajte u mapu My Web Sites datoteke sta.jpg iz mape s11Vjezbe. a - oznaka za poveznicu 1. Oko teksta web-stranica postavite početni i završni dio a oznake za postavljanje po- veznice: <a>web-stranica</a> U početnome dijelu upišite parametar href i navedite ciljnu datoteku na koju će pokazi- vati poveznica: <a href=”web.html”>web-stranica</a> Slično ćemo učiniti i za ostala dva hobija: pogled Code pogled Design • izradom <a href=”web.html”>web-stranica</a> <br> • <a href=”igre.html”>igrama</a> za mobitele <br> • skupljanjem <a href=”glazba.html”>glazbe</a> <br> • izradom web-stranica • igrama za mobitele • skupljanjem glazbe img - oznaka za sliku 2. Riječi Facebook i Instagram zamijenite njihovim ikonama koristeći se oznakom img s parametrom src kojim određujemo naziv slikovne datoteke: <img src=”logo_face.jpg”> <img src=”logo_insta.jpg”> Kao što vidite, izvorne su slike prevelike i različite su veličine. Zato ćemo im parametrom height odrediti visinu od 30 točaka i tako ih poravnati. Osim toga, želimo nevidljivi rub oko slike, pa zadamo parametar border i vrijednost mu postavimo na 0. pogled Code pogled Design <img src=”logo_face.jpg” height=”30” border=”0”> <img src=”logo_insta.jpg” height=”30” border=”0”> 3. Postavljenim slikama dodat ćemo poveznice. Budući da trebaju voditi do web-stra- nica na internetu, te će poveznice imati nešto drugačiji oblik: <a href=”http://www.facebook.com” title=”Facebook”> <a href=”http://instagram.com” title=”Instagram”> Parametar title omogućuje prikazivanje odabranoga zaslonskog opisa kada korisnik stranica postavi pokazivač miša nad sliku. 236 |
| 11. Izrada web-stranica Spremite stranicu pod nazivom hobi.html i pogledajte konačni uradak (slika 31.). Slika 31. HTML kôd stranice i njezin prikaz u web-pregledniku. U pogledu Design samo se djelomice odražavaju učinci HTML naredbi, i to ne svih. Stoga da biste vidjeli kako će stranica zaista izgledati u stvarnosti, morate ju učitati u web-preglednik. U Expression Webu zadani web-preglednik poziva se pritiskom na tipku F12. Želite li birati web-preglednik u kojem će se prikazati stranica, pokrenite naredbu File > Preview in Browser. U popisu dostupnih web-preglednika odaberite odgovarajući, a možete birati i ve- ličinu njegova prozora. Stvaranje web-stranica upisivanjem HTML oznaka: s11video1.avi. Ponavljanje gra- diva o HTML oznakama: s11kviz1.htm. POJMOVNIK HTML jezik – prezentacijski jezik kojim nalažemo web- pregledniku kako oblikovati i prikazati sadržaj web- stranice. HTML oznaka (Tag) – ključna riječ HTML jezika koja se od ostaloga teksta odvaja šiljastim zagradama. Početna (indeksna) stranica (Home page) – prva u hijerarhiji stranica web-mjesta. Mora imati jedan od zadanih naziva. Poveznica (link)(Hiperlink) – označeni dio teksta ili slike koji nalaže web-pregledniku da učita određenu web- stranicu ili prikaže neki drugi sadržaj na Webu. Vizualni HTML uređivač – program koji omogućava uređivanje web-stranica u grafičkome sučelju. Web-mjesto (Web site) – lokacija na Webu koja sadrži, odnosno objedinjuje više međusobno tematski pov- ezanih web-stranica. Web-preglednik (Web browser) – program koji prikazuje sadržaj web-stranice u skladu s uputama zapisanim u web-stranici. Web-stranica (Web page) – hipertekstualni dokument povezan s drugim sličnim dokumentima poveznicama (engl. link). 237 |
| 11. Izrada web-stranica 5. Izrada web-mjesta Upoznali ste izradu pojedinačnih web-stranica, i to pomoću vizualnog HTML uređivača ili pišući HTML kôd “ručno”. Takav pristup izrade pojedinačnih stranica dostatan je u slučaju ako želite objaviti relativno kratak i jednostavan sadržaj. Primjerice, kod izrade elementarnih osobnih web-stranica (kao u našem dosadašnjem primjeru). Međutim, kod prezentiranja kompleksnijeg sadržaja, kao što su web-stranice neke ustanove, tvrt- ke ili djelatnosti, koristi se drugačiji pristup – izrada web-mjesta. Osim po većem opsegu sadržaja, web-mjesto se od skupa web-stranica razlikuje po razrađenoj strukturi i hijerarhijskoj organizaciji stranica. Na vrhu “piramide” je početna stranica (Home Page) koja ima jedno od zadanih imena (index, defa- ult, home ili welcome). Kada upišete FQDN adresu nekog web-mjesta, zapravo se otvori njegova početna web-stranica (slika 32.). Slika 32. FQDN adresa vodi na početnu stranicu web-mjesta. Početna je stranica točka početka pregledavanja sadržaja web-mjesta. Ostale stranice web-mjesta njeni su bliži ili dalji “potomci” koji su međusobno povezani spletom poveznica u okomitom i vodoravnom smjeru. Vježba 9. Pokazat ćemo da se tijekom pristupanja web-mjestu zapravo otvara njegova početna stranica. 1. U adresnom okviru web-preglednika upišite FQDN adresu CARNet-ova web-mjesta (www.carnet.hr). 2. Otvorite novu karticu web-preglednika i u adresnom okviru upišite www.carnet.hr/ index.php. 3. Usporedite sadržaj web-stranica prikazan u obje kartice. Kao što možete zaključiti, radi se o istom sadržaju, čime smo dokazali početnu pretpostavku. Pored toga što web-mjesto ima svoje zahtjeve kako u pogledu strukture tako i u pogledu organizacije, nameće se i pitanje vizualnog identiteta, odnosno ujednačenosti stranica unutar web-mjesta. Zbog svih navedenih razloga web-mjesto se drugačije izrađuje nego pojedinačne web-stranice. No, prije izrade web-mjesta, poželjno je isplanirati njegov bu- dući sadržaj i veze kojima će biti povezan u cjelinu. 4.1. Izrada web-mjesta u Expression Webu Dva načina izrade web-mjesta Expression Web omogućava kreiranje web-mjesta i pripadajućih web-stranica na dva osnovna načina: 1. od početka, postupnom izradom HTML dokumenata koje po želji uređujemo 2. s pomoću predložaka (Template), web-stranice s već izrađenim dizajnom i ostalim oblikovanjima. Na osnovu odabranoga predloška sve web-stranice unutar web-mje- sta imaju istu strukturu i izgled. 238 |
| 11. Izrada web-stranica Izrada web-mjesta od jedne stranice Svaki puta kada pokrenete Expression Web, automatski se otvori prazna stranica zada- noga naziva Untitled_1.html. Temelji se na predlošku prazne stranice, u kojem su određena samo najosnovnija oblikovanja: osnovno pismo (font), veličina margina i još neka najnužnija oblikovanja. Ako nakon upisivanja sadržaja pohranite takvu stranicu, nastat će web-mjesto s jednom stranicom. Kasnije možete dodavati nove stranice, s ti- me da ćete sva oblikovanja morati učiniti sami. Izradu novog web-mjesta započinjemo klikom na . U novootvorenom dijaloškom ikonu New Site prozoru New nude se tri mogućnosti: • Empty Site – potpuno prazno web-mjesto, • One Page Site – web-mjesto od jedne stranice i s najosnovnijim oblikovanjima, • Import Site Wizard – čarobnjak za uvoz gotovog web-mjesta. Novom web-mjestu u okviru Name treba upisati ime, a u okviru Location putanju do mape u koju ćemo pohraniti web-mjesto. Nakon klika na OK web-mjesto će se kreirati i možemo početi s njegovom izradom. Izrada web-mjesta od početka, odnosno od jedne stranice zahtijevan je posao, posebice ako se web- mjesto sastoji od puno stranica. U tom slučaju praktičnije je izraditi web-mjesto s pomo- ću predloška. Slika 33. Dijaloški prozor za odabir načina izrade web-mjesta. Izrada web-mjesta s pomoću predloška Predloškom je određen dizajn, stil slova, područje navigacijskoga izbornika i slika pa se time znatno skraćuje vrijeme izrade web-mjesta i uređivanje web-stranica. Osim toga, stranice dijele zajednički izgled (dizajn), što doprinosi vizualnome identitetu web-mjesta. 1 2 Web-mjesto s pomoću predloška stvaramo klikom . U pro- na Sites > New Site ili klikom na ikonu zoru New odabiremo karticu Web Site i karticu Templates (slika 34.). Na kartici Templates iz padajućega izbornika može- 3 mo odabrati jedan od ponuđenih predložaka ( 1 ), pri čemu se osnovni izgled predloška vidi u područ- ju Preview ( 2 ). Osim izbora predloška potrebno je odrediti mjesto spremanja (Location 3 ) i naziv (Name 4 ) web-mjesta. 4 Slika 34. Odabir predloška, mjesto spremanja i naziva web-mjesta. Izrada web-mjesta s pomoću predloška: s11video2.avi. 239 |
| 11. Izrada web-stranica Vježba 10. 4 3 1 2 Iz padajućega izbornika odaberite predložak Organization 5, odredite mjesto spremanja web-mjesta i upišite naziv Mobiteli. Za kraj kliknite na OK. Ako ste sve pravilno odredili na zaslo- nu ćete vidjeti prozor poput onoga na slici 35. Lokacija web-mjesta ( 1 ) i sve pripada- juće datoteke ( 2 ) s početnom strani- com default.html vidljive su u oknu Folder list ( 3 ) i u Site Viewu ( 4 ). Dvoklikom na default.html unutar okna Folder List ili na kartici Site View otvorit će se početna stranica web-mjesta. Slika 35. Elementi web-mjesta kreiranog pomoću predloška. master.dwt - dokument predloška Klikom na pogled Design možemo vi- djeti zadani izgled početne stranice (slika 36.). Budući da se stranica temelji na predlošku, struktura stranice je unaprijed zadana (npr., boja i veličina pisma za naslov i tekst, elementi navigacije, lokacija i obrub slike itd.). Ta oblikovanja prenesena su iz predloška (dokument master.dwt) i zato ih ne možemo mi- jenjati. Međutim, možemo prilagoditi sadržaj stranice. Klikom na HTML blok <DWT:editable> u sivom zaglavlju označit će se područ- je elemenata stranice koje smijemo mi- jenjati. U području koje se ne može mi- jenjati pokazivač miša poprima znak . zabrane Vježba 11. Tekst Heading 2 u području tijela stra- nice preimenujte u „Uloga mobitela u svakidašnjemu životu tinejdžera“. Spremite promjene klikom na File > Save. Slika 36. Izgled početne stranice 240 Što ako nismo zadovoljni predloženim oblikovanjima naslijeđenima iz pred- loška? Naravno, i to možemo promije- niti, samo ne na web-stranicama (html dokumentima), nego u samom pred- lošku (dokument s nastavkom dwt). |
| 11. Izrada web-stranica Prilagodba predloška Predložak uređujemo, odnosno prilagođavamo u dokumentu master.dwt. Kliknemo na pogled Split gdje ćemo istovremeno pratiti promjene u kôdu i dizajnu. Primjerice, naslov Home unutar navigacijskoga izbornika možemo zamijeniti riječju Naslovnica. Promjene spremimo naredbom File > Save. Vježba 12. Izmijenite natpise iz navigacijskoga izbornika i obrišite one koje su suviš- ni. Riječ Organization promijenite u naziv Timski rad, a umjesto Organization Description upišite tekst „(Ne)mogu bez mobitela!“. Na kraju spremite promjene. Stvaranje i spremanje web- stranica Naše web-mjesto Mobiteli zasad ima samo jednu web-stranicu uređenu prema predlošku – stranicu default. html. Novu web-stranicu stvaramo de- snim klikom na master.dwt i odabirom New from Dynamic Web Template. Po uzoru na predložak stvorit će se nova web-stranica naziva Untitled_1.html. Novonastalu stranicu spremit ćemo pod nazivom o_nama.html. Također, izmijenit ćemo naslov web-stranice klikom na Change title u prozoru Set Page Title (slika 37.). Naravno, stranicu još treba ispuniti tematskim sadržajem. Kako se mijenja sadržaj stra- nice opisali smo u vježbi 13. Slika 37. Spremanje i preimenovanje naslova web-stranice. Mapu styles ne smijete brisati jer sadrži datoteke stilova koje su bitne za izgled web-mjesta. Vježba 13. Uporabom predloška izradite i imenujte preostale web-stranice (povijest.html, korisnici. html, utjecaj.html, foto.html, zdravlje.html, priroda.html). Mape styles i images u oknu Folder List zadržite, a preostale obrišite. Prema postavkama predloška tekst je određene boje, veličine i oblika. Tekst možemo preoblikovati na alatnoj traci Formatting. Vježba 14. Zalijepite tekst iz datoteke naziva s11utjecaj.txt u web-stranicu utjecaj.html. Otvo- rite web-stranicu zdravlje.html, obrišite tekst Heading 2 i umetnite slikovnu datoteku s11zdravlje.png. Ispunite preostale web-stranice prikupljenim tematskim sadržajem. 241 |
| 11. Izrada web-stranica 5. Objavljivanje web-mjesta Ključne riječi Web-poslužitelj je ra- čunalo spojeno na internet 24 sata dnevno s ciljem pru- žanja podataka i usluga ostalim raču- nalima, odnosno ko- risnicima. FTP protokol FTP prijenos, web-publiciranje, udomljavanje web-stranica, sinkronizacija Da bi drugi korisnici interneta mogli posjetiti vaše web-mjesto, potrebno je postaviti ga na neki javno dostupan web-poslužitelj. To znači da cijelu mapu lokalnoga web-mjesta treba prekopirati na web-poslužitelj. Postavljanje podataka lokalnoga web-mjesta na web-poslužitelj naziva se web-objava ili web-publiciranje. U fizičkome smislu, postavljanje lokalnoga web-mjesta na web-poslužitelj znači kopira- nje sadržaja mape s lokalnoga računala u mapu web-poslužitelja. Za objavljivanje web-mjesta s lokalnoga računala na neki od poslužitelja koristi se FTP (File Transfer Protocol) protokol. Za FTP prijenos podataka koristimo specijalizirane FTP programe. Za pristup FTP poslužitelju potrebni su pristupni korisnički podaci koje dobijemo od vlasni- ka poslužitelja na koji se želimo spojiti. Objavljivanje iz Expression Weba Expression Web ima ugrađen FTP klijent i omogućava izravno postavljanje podataka na web-poslužitelj. Pokrenite Expression Web i otvorite web-mjesto. Kliknite na Site i odaberite Publishing Settings (slika 38.). U polju Publishing Destinations na kartici Publishing prikazuju se nazivi poslužitelja na koje ćemo postaviti svoje podatke. Ako je polje prazno, kao u našemu slučaju, potrebno je klikom na Add dodati postavke za po- vezivanje s poslužiteljem (slika 37.). Da bismo uspostavili vezu s upisanim poslužiteljem, potrebno je odabrati kar- ticu Publishing i kliknuti na poveznicu Connect to the current publishing desti- nation. Ako se veza uspješno uspostavi, dobit ćemo prikaz sličan onomu na slici 40. Slika 38. Pozivanje prozora za određivanje postavki web-publiciranja. 242 sno). Klikom na odgovarajuću strelicu ( Središnji je prozor podijeljen na dva di- jela. Lijevi ( 1 ) dio sadržaj je našega dis- ka, a desni ( 2 ) sadržaj poslužitelja. Označimo mape i datoteke (lijevo okno) koje želimo postaviti na poslužitelj (de- ) pokrećemo prijenos podataka (slika 40.). |
| 11. Izrada web-stranica Prijenos podataka u Expression Webu s lokalnoga računala na poslužitelj: s11video3.avi. Vježba 15. Nakon što ste sve datoteke web-mjesta kopirali na poslužiteljsko raču- nalo, provjerite u web-pregledniku kako izgleda i kako se ponaša vaše web-mjesto. Provjerite funkcionalnost poveznica, vrijeme učitavanja web-stranica, moguću reorganizaciju hijerarhije web-stranica i moguće korekcije diza- jna i elemenata web-stranica. Slika 39. Lokacija poslužitelja i korisnički podaci za pristup. 1 2 Slika 40. Prijenos podataka s lokalnoga računala na poslužitelj. POJMOVNIK FTP – internetski protokol za prijenos podataka (da- toteka). Lokalno web-mjesto – web-mjesto smješteno na lokalnom, desktop računalu na kojem se obično razvija web-mjesto. Objavljivanje web-mjesta (Web-publishing) – prijenos podataka (datoteka) s lokalnoga računala na poslužitelj. Sinkronizacija podataka (Syncronization) – postupak ujednačavanja podataka na lokalnome računalu i udalje- nome web-mjestu. Udaljeno web-mjesto – web-mjesto smješteno na web- poslužitelju, što ostalim korisnicima interneta omogućuje posjet, odnosno pregledavanje web-mjesta. Udomljavanje web-stranica (Web-hosting) – usluga iznajmljivanja mape za smještaj web-mjesta na web- poslužitelj. Web-predložak (Template) – spremljena datoteka prema kojoj možemo stvarati nove web-stranice. 243 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu 24 244 4 Tehničko crtanje na računalu Kako bi inženjeri mogli razumijeti nacrte svojih kolega, uveden je univerzalni način crta- nja i dokumentiranja koji se naziva tehničko crtanje. Postavljena su pravila i norme po kojima se izrađuju nacrti: širina i izgled crta, način označavanja bridova, sklopova, teh- nička dokumentacija i izgled slova i brojki. Ključne riječi tehničko crtanje, računalna grafika. vektorska grafika, rasterska grafika Nekada se crtalo rukom uz pomoć rapidografa, ravnala, trokuta, krivu- ljara i šestara, na obične i paus papi- re ili folije. To je bio dugotrajan i za- htjevan proces. Posebice je bilo nez- godno ispravljati pogreške tijekom crtanja ili u konstrukciji. Zamislite sa- mo probleme brodograditelja koji su gradili tankere od nekoliko tisuća di- jelova i svaki su crtali ručno. Sketchpad Tijekom 60-ih godina prošlog stolje- Slika 1a. Crtanje nekad. ća došlo je do razvoja računalnih pro- grama koji su olakšali konstruiranje proizvoda i tehničko crtanje. Prvi od njih zvao se Sketchpad. Pojavu ovog programa možemo smatrati po- četkom razvoja računalne grafike. Tehničko crtanje postalo je puno lakše i preciznije, a razmjena i prijenos na- crta daleko jednostavniji. Danas je moguće da na jednom projektu surađuju stručnjaci iz raznih dijelova svijeta kao da se nalaze u istoj tvrtki. Računalna grafika Računalna grafika je grafi- ka stvorena pomoću raču- nala a predstavlja stvaranje, uporabu i pohranu modela i slika objekata na računalu. Modeli i slike mogu biti bilo Slika 1b. Crtanje danas. što, od stvarnih objekata iz prirode, industrije i kućanstva pa do apstraktnih umjetničkih formi. Razlikujemo vektorsku i rastersku grafiku. Programi za tehničko crtanje koriste vektorsku grafiku. Neki primjeri uporabe računalne grafike su: projektiranje pomoću računa- la, interaktivno crtanje, simulacija i animacija, geografski informacijski su- stavi (GIS), uredska automatizacija itd. |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Računalna grafika u svrhu tehničkog crtanja nalazi svoju primjenu u raznim područjima, primjerice, arhitekturi i graditeljstvu, strojarstvu, brodogradnji i zrakoplovstvu, elektro- tehnici, stomatologiji i medicini itd. 1. Programi za tehničko crtanje crtanje crte, kotiranje, skošenje ruba, šrafiranje, sastavnica, mjerilo za ispis, ispis crteža Ključne riječi Crtanje tehničkog crteža na računalu počinje izborom programa i alata za crtanje. Crtati se može mišem, tipkovnicom ili crtaćom olovkom na crtačoj ploči. Važno je i na koji ure- đaj ćemo ispisivati - pisač (printer) ili crtalo (plotter). Pisač služi za tehničke crteže ma- njeg formata, dok se za one većeg formata koristi crtalo. Odabir programa u kojem ćemo crtati tehnički crtež ovisi o vrsti crteža koji crtamo - 2D ili 3D crtež. Zatim i o tome kojom strukom se bavi crtač i koji program preferira. Najpoznatiji program za tehničko crtanje je AutoCAD (Autodesk) i u ovom poglavlju ukratko ćemo pokazati kako se njime služiti. AutoCAD predstavlja svojevrsni standard za tehničko crtanje na računalu i osnova je većini ostalih programa. Osim njega, postoje programi specijalizirani za pojedine struke kao npr. ArhiCAD i AutoCAD Arhitecture za arhitekturu i graditeljstvo, AutoCAD Electrical i CADdy++ Electrical za elektrotehniku itd. Programi za crtanje pomoću računala Za 3D modeliranje i tehničko crtanje najčešće se rabe CATIA, Pro Engeneer i Solidworks. Za 3D animaciju i modeliranje postoji posebna vrsta programa, kao što je primjerice 3D Studio Max. Da bismo pokazali osnove crtanja u pogramu AutoCAD, za predložak smo odabrali predmet nacrtan na slici 2. Slika 2. Predmet koji ćemo crtati u AutoCAD-u. 245 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu 2. Sučelje programa AutoCAD Opišimo najprije osnovne elemente korisničkog sučelja programa AutoCAD (slika 3.). 1 2 4 3 8 5 6 Slika 3. Korisničko sučelje programa AutoCAD 7 1 Traka s izbornicima – osnovni upravljački dio programa. Sadrži izbornike s glavnim naredbama programa. 2 Gornja alatna traka – alati za izradu crteža. Traku možemo prilagoditi svojim potre- bama i crtačim navikama. 3 Lijeva i 4 desna alatna traka sadrže alate za izradu crteža. Obje trake možemo prila- gođavati. 5 Kartice modela i sastavnica – pomoću njih prebacujemo se s površine za crtanje na površinu sa sastavnicom. 6 Naredbeni redak – za upisivanje naredbi i dimenzija. 7 Statusna traka – posebne opcije važne za crtanje. 8 Kursor – za označavanje točaka i objekata tijekom crtanja. Znatan dio crtanja u AutoCAD-u odlazi na pronalaženja pravih alata za ono što želimo nacrtati. Oni se nalaze iznad glavne alatne trake u padajućim izbornicima koje otvara- mo klikom mišem. Većina naredbi i funkcija ima nekoliko mogućnosti, sve u cilju učin- kovitijeg i preciznijeg obavljanja odabrane zadaće. 246 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu 3. Priprema za crtanje Prije početka crtanja, treba obaviti pri- premu kako bi se definirali alati prikaza- ni u korisničkom sučelju i time ubrzao proces crtanja. Priprema se sastoji od definiranja crta koje su nam potrebne za izradu nacrta (o tome ćemo više reći malo kasnije), postavki kota, šrafura, određivanja jedi- nica u kojima crtamo, modificiranja radne površine itd. Radne površine mo- žemo mijenjati u padajućem izborniku iznad trake s izbornicima (slika 4.) ili ih definirati sami. Slika 4. Odabir postavki radne površine Naime, AutoCAD dopušta stvaranje vlasti- tog radnog okruženja u kojem alate može- te razmjestiti po gornjoj, lijevoj i desnoj alatnoj traci kako vam odgovara i tako ubr- zati proces rada. Sve te alate možete oda- brati i putem padajućih izbornika na traci s izbornicima koja se nalazi iznad glavne alatne trake. Alate koje želite posebno odabrati i raz- mjestiti po radnoj površini odabirete iz pa- dajućeg izbornika Tools > Toolbars i zatim primjerice AutoCAD, u kojem se nalaze mnogi korisni alati (slika 5.). Poželjno je isprobati sve ove izbornike kako biste naš- li raspored koji vam najviše odgovara. Način pozivanja naredbi Naredbe se u AutoCAD-u pozivaju na dva načina. Prvi način je klikom mišem na iko- nu koja označava naredbu ili alat. Ikone se nalaze u jednom od padajućih izbornika u traci s izbornicima. Međutim, možete ih postavi i na lijevu ili desnu alatnu traku. S obzi- rom da AutoCAD sadrži velik broj alata i naredbi, poželjno je na alatne trake sa strane izdvojiti često korištene alate. Slika 5. Odabir skupina alata koje želimo postaviti na naše alatne trake Drugi način pozivanja naredbe jest upisivanje odgovarajuće riječi u naredbeni redak (slika 3, oznaka 6 ). Izrazi za pozivanje naredbi obično su izvedenice ili skraćenice pu- nog naziva naredbe. Ponekad je brže upisati naredbu nego ju tražiti po padajućim iz- bornicima. Zato savjetujemo da često korištene naredbe stavite na jednu od alatnih tra- ka ili da kraticu naučite napamet. 247 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Alati za crtanje i uređivanje Proces crtanja u AutoCAD-u odvija se uporabom ala- ta za crtanje (slika 6.). Alati za crtanje digitalna su verzija rapidografa koja omogućava da primjerice klikom na željenu točku i upisivanjem polumjera nacrtate kružnicu. Uređivanje crteža odvija se upotrebom alata za uređivanje (slika 7.) Iako se ti alati među- sobno razlikuju, način njihova pozivanja veći- nom je isti – klikom na ikonu koja označava alat ili upisivanjem kratice. Većina tih alata nu- di razne opcije korištenja i to većinom u odno- su na već postojeći crtež ili relacije među određenim dijelovima crteža. Time dolazimo do glavne razlike između alata za crtanje i ala- ta za uređivanje crteža. Pomoću alata za uređivanje nacrtanu kružnicu lako možete pretvori u kružni luk ili polukrug. Slika 7. Padajući izbornik alata za uređivanje Slika 8. Primjer uređivanja crteža kružnice naredbom Trim. Slika 6. Padajući izbornik alata za crtanje Primjerice, ako koristeći alat Trim presiječemo kružnicu dvjema ravnim linijama, lako do- bijemo kružni luk (slika 8.). Koordinate Prije detaljnijeg opisa postupaka crtanja, valja spomenuti i nekoliko načina navigacije ili smještaja crteža na crtaćoj površini. U većini slučajeva, nije potrebno počinjati od neke referentne točke. Za početak, crta- nje možete započeti od proizvoljno odabrane točke na površini. Međutim, ponekad pri izradi velikih i kompleksnih nacrta poput geodetskih ili geografskih karata, poželjno je orijentirati se ili crtati uz pomoć koordinata. U tom slučaju, referentna ili početna točka 248 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu jest koordinatni sustav koji je vidljiv s u do- njem lijevom kutu prozora (slika 9). Tada točke od kojih kreće crtanje više ne odabire- mo proizvoljno mišem, već putem naredbe- nog retka, unošenjem koordinata. Proces crtanja pomoću koordinata započi- njemo naredbom Draw i upisivanjem počet- ne točke (npr. ishodište 0,0,0) te zadava- njem krajnje točke (npr. 200,0,0). Vrijednosti (0,0,0) i (200,0,0) su na osima x, y i z pomoću kojih određujemo poziciju točke na radnoj površini. U konkretnom slu- čaju, ako smo odabrali Draw > Line, rezul- tat će biti vodoravna linija duljine 200 jedini- ca u kojima crtamo. Slika 9. Prikaz crtanja upotrebom koordinata Preciznost crtanja i preciznost mjernih jedinica AutoCAD dozvoljava crtanje u mjernim jedinicama koje sami odredimo. Ovisno o njima, ispisuju se vrijednosti na kotama. One mogu biti milimetri, metri, bezdimenzijske jedini- ce itd. Jedinice se mogu mijenjati u izborniku Drawing units. Drawing units Osim samih jedinica, u tom se izbor- niku može mijenjati i preciznost cr- tanja i to zasebno za duljine i kutove (slika 10.). Pozor: Vodite računa da odabrana preciznost u izborniku ne garantira jednaku preciznost tijekom crtanja jer će nesavršenosti AutoCAD-a i dalje biti prisutne. Pod nesavršeno- stima mislimo na greške koje su po- sljedica rada programa. One se mo- gu očitovati primjerice u nedovoljno precizno spojenim linijama ili pak greškama u mjerenju. Ono što se dobiva povećanjem pre- ciznosti mjernih jedinica jest veća preciznost ispisa pri kotiranju tj. veći broj decimalnih mjesta iskazanih kod kotiranja i mjerenja. Međutim, time nećete povećati preciznost crteža. Slika 10. Izbornik preciznosti crtanja te padajući izbornih jedinica 249 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu 4. Crtanje u AutoCAD-u Za otvaranje novog crteža u izborniku File odaberemo naredbu New (File > New). No, prije crtanja potrebno je izvršiti pripremu jer dobra i temeljita priprema znatno ubrzava proces crtanja. U sklopu toga trebamo odabrati širine i vrste crta s kojima ćemo crtati. Rad s nivoima Crte modificiramo u prozoru Layer Properties Manager (gumb New layer na gornjoj alatnoj traci) prikaza- nom na slici 11. Layer označava sve atribute crte – boju, širinu, tip itd.. Slika 11. U izborniku stanja nivoa (Layera) odabiru se layeri koje koristimo za crtanje. Radi lašeg praćenja gradiva i usklađiva- nja s programom, naredbe navodimo izvorno, na engle- skome jeziku. Norme Važno je upamtiti da za svaku crtu koja se razlikuje po širini ili tipu (simetrala, široka puna linija, tanka iscrtkana linija) moramo kreirati novi, zaseban nivo (engl. Layer). Za odabir širine crta, u prozoru Layer Properties Manager kliknemo na opciju Lineweight. Otvara se prozor za postavljanje širine crte (slika 12.). Primjerice, želimo li crtati širokom punom crtom, oda- brat ćemo u prozoru Lineweight opciju 0.35 mm. Kod biranja širina crta nije toliko ključno koje širine odabiremo, nego da se međusobno razlikuju i da budu u skladu s normom. Norme su pravila koja odre- đuju način prikaza, debljine crta, pozicioniranje crteža itd. One služe kako bi se nedvosmisleno shvatio svaki tehnički crtež. U našoj državi koristi se hrvatska norma HRN koja je izvedenica međunarodno priznate ISO norme. ISO norme za crtanje tehničkih crteža mogu se naći u knjigama specijaliziranim za tehničko crtanje. Slika 12. Izbor širine crte. Osim široke pune crte, potrebna nam je i simetrala. Kreiramo novi Layer r de simetrala d desnim klikom miša, damo mu ime i nakon što promijenimo širinu crte, dvoklikne- nako on mo na Linetype. Otvara se izb bo izbornik za odabir vrste crta (slika 13.). Kliknemo na opciju Load i iz slijede- ćeg izbornika odaberemo vrstu crte koju želimo. Slika 13. Izbor vrste crte. 250 Korisno je služiti se crtama različitih boja jer kod opsežnijih crteža to po- maže u snalaženju i raspoznavanju di- jelova crteža (slika 14.). Naravno, obojene crte rabe se samo u progra- mu, ne i tijekom ispisa crteža. |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Osim crta, možemo bojati i površine (primjeri- ce, zavare). Često se nekom bojom označava- ju i šrafure. Neovisno za koju opciju se odlučimo, treba ima- ti na umu da ispis crteža mora biti u skladu s normom. Nakon što smo definirali crte, kao dio pripreme prije početka crtanja, potrebno je definirati izgled kota. Na traci izbornika otvorimo izbornik Dimension i kliknemo na Dimension Style. Slika 14. Izbor boje crte. Dimension U dijaloškom prozoru Dimension Style Manager (slika 15.) odaberemo Modify kako bismo prilago- dili izgled kota. U ovom prozoru (slika 16.) imamo nekoliko kartica koje nam omo- gućavaju prilagođavanje izgleda i ostalih značajki kota. Možemo podešavati visinu slova, boju teksta, duljinu strelica, poziciju teksta u odnosu na liniju, decimalna mjesta itd. Međutim, treba paziti da su naše promjene u skladu s normama npr. da uskladimo visinu slo- va i duljinu kotnih strelica. Slika 15. Izbornik izgleda kota. Vježba 1. Postavite veličinu strelica i slova na sedam. Nakon što ste to učinili, vratite navedene postavke na prijašnju veličinu. Nakon izrađene pripreme, možemo početi s crtanjem. Nardbe za crtanje ili modificiranje crteža mogu se pozivati na dva načina. Prvi način je klikanje na odogvarajuću ikonu prikazanu na alatnoj traci ili u jednom od padajućih iz- bornika gornje alatne trake. Drugi način je upisivanje kratice u naredbeni redak. Nacrtajmo crtu: Draw > Line. Pošto prvo crtamo simetrale, moramo odabrati Layer u kojem smo definirali simetralu. Crtanje crte (Draw) Crtamo tako da kliknemo na ne- ko mjesto koje označava počet- nu točku, mišem označimo smjer i pomoću tipkovnice upi- šemo duljinu crte. Korisno je na statusnoj traci uključiti opciju OSNAP. Kad je uključena, program pokazuje OSNAP Slika 16. Modificiranje kota. 251 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Slika 17. Opcija OSNAP pokazuje polovinu dužine simetrale (primjer). ključne točke i odnose među njima. Primjerice, središnju točku, polovinu dužine, centar kružnice itd. Djelovanje opcije OSNAP vidimo na slici 17. Opcije u statusnoj traci uključujemo i isključujemo po potrebi. One ne utječu na značajke crteža, ali su važne za proces crtanja. Opcija OSNAP (Object snap), može se modificirati na način da odredimo koje točke u crtežu želimo postaviti kao referentne za naš kursor, tj na koje želimo da se „lijepi“ (sli- ka 18.). To radimo na način da postavimo kursor na opciju OSNAP na statusnoj traci i pri- tisnemo desnu tipku miša. Također, ovo svojstvo možemo regulirati tako da odaberemo operaciju (npr. Draw > Line), pritisnemo i držimo tipku Shift i pritisnemo desnu tipku miša (slika 19.). Slika 18. Izbornik za modifikaciju svojstava opcije OSNAP 252 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Tada u padajućem izborniku odaberemo referentnu točku i nastavimo crtati. Osim opcije OSNAP, često je korisno koristiti opcije POLAR (Polar tracking), ORTHO i OTRACK (Object trac- king). Opcije POLAR i ORTHO zapravo su dosta slične i ne mogu biti uključene u isto vrijeme. One pomažu u cr- tanju na način da u trenutku odabira točke od koje želi- mo povući liniju, projiciraju pretpostavljenu putanju. Funkcija POLAR pokazivat će nam putanje pod 0, 90 180 i 270 stupnjeva no dopušta crtanje linija i u drugim smjerovima, ovisno o položaju kursora. Imamo li uklju- čenu funkciju ORTHO, moći ćemo vući crte samo pod kutem od 0, 90, 180 ili 270 stupnjeva. Funkcija OTRACK radi sličnu stvar kao i POLAR ali se temelji na odnosima među točkama (slika 20.) POLAR, ORTHO, OTRACK Nakon što nacrtamo simetralu, odaberemo Layer u ko- jem je definirana puna široka linija i počnemo crtati. Slika 19. Padajući izbornik opcije OSNAP Crtat ćemo predmet u tlocrtu, nacrtu i bokocrtu u punom okomitom presjeku . Pošto naš predmet ima tri provrta, trebamo nacrtati kružnice. U izborniku Draw odaberemo opciju Circle (možemo odabrati želimo li definirati polumjer ili promjer) i klikne- mo na mjesto gdje želimo postaviti središte kružnice. Circle Zatim s pomoću tipkovnice unesemo polumjer ili promjer, ovisno o odabiru. Sada ćemo pokazati kako kotirati predmet. U izborniku Dimension odaberemo Linear – opciju za kotiranje ploha. Zatim kliknemo na dvije krajne točke plohe koju želimo ko- tirati i izvučemo kotu koliko je potrebno da budu vidljivi svi elementi (slika 21.). Tijekom kotiranja provrta ili dijelova pred- meta koji su valjkasti, za upis njihovih promjera moramo se poslužiti jednim od dva trika. Prvi je editiranje kote u postoje- ćem stanju, što izvodimo na sljedeći na- čin. Dvoklikom na kotu prikazat će se iznos kote i izbornik za promjenu izgleda kote. U njemu odaberemo padajući iz- bornik sa simbolima i odaberemo opciju Diameter (promjer) te će se na odabra- nom mjestu prikazati oznaka za promjer. Drugi način je rastavljanje kote u dijelove. Dolje ucrtani provrt u nacrtu kotiramo kao da je brid, što smo pokazali u prethod- nom primjeru. Kotiranje Diameter Slika 20. Prikaz relacija između crta 253 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Slika 21. Primjer kotiranja. Explode Kotu selektiramo tako da kliknemo na nju, otvorimo izbornik Modify i u njemu odabere- mo opciju Explode. Ta opcija razdvoji kotu na zasebne dijelove (slika 22.). Dvostruko kliknemo na broj koji označava iznos na koti i u prozoru koji se otvori odabe- remo mali izbornik posebnih znakova. U njemu odaberemo znak za promjer i upišemo ga ispred već postojećeg broja (slika 23.). Osim simbola za promjer (Dia- meter), u izborniku se nalaze i dru- gi znakovi i simboli važni za tehnič- ko crtanje, kao npr. oznaka za elek- trični otpor (Ohm). Skošenje ruba Chamfer Primijetite da naš predmet crtanja (slika 2.) ima kose rubove pod 45°. Stoga ćemo još pokazati kako se crta skošenje rubova. U izborniku Modify odaberemo op- ciju Chamfer. U naredbenom retku pri dnu ekrana pojavit će se opcije za naredbu Chamfer. Upisali smo a i pritisnuli Enter, što znači da želi- mo odrediti kut. Slika 22. Uporaba opcije Explode. 254 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Ne zaboravite da se mnogi elemen- ti crteža u AutoCAD-u mogu nacrta- ti na više načina. To je slučaj i kod crtanja skošenja. Ovdje smo oda- brali opciju crtanja pomoću kuta, ali skošenje možete nacrtati i tako da za obje linije upišete udaljenosti od ruba. U nastavku, program traži da upiše- mo kolika je udaljenost skošenja od ruba. U našem primjeru, upisat će- mo 5 (slika 24.). Kad smo upisali udaljenost i priti- snuli tipku Enter, program pita za kut skošenja. U našem primjeru upi- sat ćemo 45 i opet pritisnuti tipku Enter. Slika 23. Kotiranje promjera. Nakon toga označimo prvu i drugu crtu i dobit ćemo željeno skošenje (slika 25.). Naredbi Chamfer slična je naredba Fillet. Ona omogućava zaobljavanje rubova defini- ranjem radijusa zakrivljenosti. Zaobljeni rubovi (Fillet) Slika 24. Crtanje skošenja s pomoću naredbe Chamfer. Slika 25. Skošenje nacrtano naredbom Chamfer. Vježba 2. Nacrtajte tri koncentrične kružnice i kotirajte ih. Srednjoj kružnici kotirajte promjer, a ostalim dvjema polumjer. Sljedeće što ćemo pokazati je šrafiranje. Izvodi se odabirom naredbe Hatch, smiještene u izborniku Draw. Hatch 255 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Odabirom ove naredbe, otvara se dijaloški prozor (slika 26.) u kojem možemo modificirati šrafuru – od izgleda šrafure i njene gustoće pa do boje iscrtavanja. U gornjem desnom kutu kliknemo na gumb Add Pick points. Odaberemo plohe koje želimo šrafirati i pritisnemo Enter. Nakon što se iscrta šrafura, možemo ju naknadno modificira- ti. Selektiramo ju, kliknemo desnom tipkom miša te u skoč- nom izborniku odaberemo opciju Hatch edit (slika 28.). Obično je teško odmah pogoditi gustoću šrafure tako da izgleda estetski i proporcionalno. Stoga šrafuru naknadno edi- tiramo opcijom Hatch edit sve dok ne postignemo odgovaraju- ći izgled. Za kotiranje provrta u nacrtu odaberemo izbornik Dimension i jednostavnom naredbom Diameter program na odabranoj kružnici ispiše promjer. Nakon što smo nacrtali cijeli crtež, trebamo ga ispisati kao što propisuje norma. Prvi dio je odabir sastavnice i formata papi- ra na kojem ćemo izvršiti ispis crteža. Drugi dio je odabir mjeri- la i prebacivanje crteža u odobrano mjerilo za ispis. Slika 26. Izbornik za modificiranje šrafure. Slika 27. Crtanje šrafure odabirom ploha koje želimo šrafirati . Odabir sastavnice Layout from Template Sastavnicu biramo tako da otvorimo izbornik Insert, kliknemo izbornik Layout i odabe- remo opciju Layout from Template. Slijedi odabir odgovarajuće sastavnice iz popisa raspoloživih sastavnica (slika 29.). U primjeru na slici odabrali smo ISO A1 sastavnicu u boji. Kao što vidimo na slici, postoji cijeli niz sastavnica. Osim o mjerilu, odabir sastavnice ovisi i o namjeni crteža. 256 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Slika 28. Modificiranje šrafure nakon ucrtavanja. Slijedi odabir mjerila. Nakon što odaberemo mjerilo, crtež moramo modificirati u odno- su na odabrano mjerilo (umanjiti ili uvećati) kako bi bio u skladu s normama nakon is- pisa. To možemo napraviti na način da smanjujemo ili povećavamo crtež, ili da manipu- liramo papirom i sastavnicom. Odabir mjerila Crtež mijenjamo tako da odaberemo cijeli crtež i desnim klikom miša otvorimo izbornik u kojem odaberemo na- redbu Scale i upišemo za koliko želimo uvećati ili uma- njiti naš crtež (slika 30.). Ovaj je način pomalo nepraktičan jer nakon što skalira- mo crtež naredbom Scale, program promijeni kote u od- nosu na promijenu dimenzija crteža. Kako bismo izbjegli ovu neželjenu posljedicu, najprije moramo na sve kote primijeniti naredbu Explode (kako se to radi pokazali smo na slici 22.). Drugi način je prilagođavanje veličine papira i sastavnice u programu. Prebacimo se na karticu sastavnice i kliknemo desnom tipkom miša na karticu Layout. U skočnom izborniku odaberemo Page Setup Manager. U dijaloškom prozoru odabe- remo Modify, nakon čega se otvori Page Setup prozor. Mjerilo namjestimo u okviru Plot scale, nakon čega se promijeni veličina papira. Ponovo selektiramo sastavnicu, pomo- ću naredbe Scale prilagodimo je veličini papira i namjestimo joj položaj. Slika 29. Odabir sastavnice iz izbornika. Plot Scale 257 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Zatim se vratimo na model i kopiramo cijeli cr- tež. Kliknemo na karticu sastavnice te oda- beremo Paste. Nakon što je crtež pravilno pozicioniran (slika 31.) i napravljena je tehnička dokumentacija, preostaje nam ispisati crtež. Za ispis manjih crteža (format A3 ili manji) rabimo pisač (Printer), a za one veće crtalo (Plotter). U izbor- niku File odaberemo naredbu Plot i tako dobi- jemo gotov tehnički crtež. Vježba 3. Pomoću opcije Polygon nacrtajte kvadrat, pe- terokut i šesterokut. Zatim ih kotirajte i svaki lik šrafirajte drugačije. U AutoCAD-u se 2D crtanje temelji na simula- ciji uporabe crtače ploče i rapidografa. Pokazali smo osnove rada i objasnili kako se služiti opcijama. Na crtaču je da istraži ostale opcije i prilagodi ih svojem načinu crtanja. Slika 30. Smanjivanje crteža da stane na odabrani fomat papira. Slika 31. Crtež sa sastavnicom. 258 |
| 12. Tehničko crtanje na računalu Pojavom AutoCAD-a i sličnih programa, proces tehničkog crtanja značajno se ubrzao, pojednostavio i postao daleko precizniji. Po- kazali smo samo dio mogućnosti programa za tehničko crtanje, ali već ta kratka demonstracija zorno pokazuje niz prednosti (od kon- struiranja idejnih rješenja do izvedbe proizvoda). Osim u tehničkom crtanju, računala grafika ima svoju primjenu i u 3D modeliranju te CAD/CAM tehnologiji. Za ilustraciju, na slici 32. prika- zan je model motora izrađen u programu za 3D modeliranje. CAD/CAM tehnologija danas se sve više koristi u raznim granama istraživanja i proizvodnje. Primjerice, primjenom suvremenih optičkih tehnologija, specijaliziranih CAD/CAM programa i CNC strojeva mo- guće je izmodelirati i automatski izraditi kompletnu zubnu protetiku. Za ilustraciju primjene CAD/CAM tehnologije pogledajte video s12video.wmv. 32. 3D model dijela motora. 3D modeliranje Utvrdite gradivo uz prezentacije s12prez1.ppsx do s12prez4.ppsx. Provjerite znanje uz kviz s12kviz1.htm. POJMOVNIK Tehnički crtež - grafički prikaz nekog strojnog djela, građevine ili bilo kojeg drugog pred- meta i najvažniji je dio tehničke dokument- acije. Norma - skup usklađenih pravila pisanja slova i znakova, posupaka crtanja i označavanja dimenzija (kotiranja), veličina listova za crtanje, načina projiciranja itd. Kotiranje - normirani postupak označavanja mjera na crtežu. Mjerilo - označava odnos veličine predmeta na crtežu prema stvarnoj veličini predmeta. Mjerilo nam govori je li predmet prikazan uvečano kako bi bolje vidjeli detalje pred- meta ili je prikazan umanjeno kako bi stao na papir. Računalna grafika - grafika stvorena pomoću raćunala a predstavlja stvaranje, uporabu i pohranu modela i slika objekata na računalu. CAD - (Computer Aided Design) je tehnologi- ja koja omogućuje uporabu računala u svrhu kreiranja, manipulacjie i analize kon- strukcija. CAM - (Computer Aided Manufacturing) je tehnologija za upravljanje, kontrolu i plani- ranje proizvodnje uz pomoć računala. POGLEDAJ I POTRAŽI 1. Autodesk (AutoCAD) početna stranica, usa.autodesk.com 2. Hrvatski AutoCAD portal, www.autocadhr.net Pitanja 1. Na koje vrste djelimo računalnu grafiku? 2. Koje ortogonalne projekcije poznajete? 3. Kako se zove širina crte u AutoCAD-u? 4. Što radi opcija Explode u AutoCAD-u? 5. U kojem se izborniku programa AutoCAD nalazi naredba za kotiranje promjera i kako se zove? 6. Kako se zove naredba za šrafiranje u AutoCAD-u? 259 |
| 13 . Rješavanje problema programiranjem Rješavanje problema programiranjem Razlučimo već na početku da programiranje i učenje nekog programskog jezika nije isto- značno, iako se ti pojmovi često poistovjećuju. Programiranje nije samo pisanje programa u nekom programskom jeziku, već je to sustavan način razvoja logičkog razmišljanja, pre- ciznosti postavljanja problema i određivanja točnih koraka koji vode do rješenja. Učenje naredbi programskog jezika neće vas samo po sebi dovesti do toga, već procesi koji pret- hode činu prenošenja rješenja u jezik razumljiv računalu. Zato se u ovom poglavlju ne bavimo konkretnim programskim jezikom. Rješavanje proble- ma programiranjem navodi vas da zanemarite sintaksu bilo kojeg programskog jezika i usmjerite se na traženje rješenja. Kada dobijemo algoritam koji vodi rješenju, onda je rela- tivno lako izvršiti njegovu provjeru i funkcionalnost u nekom programskom jeziku. 1. Algoritam Sigurno vas je majka ponekad slala u kupovinu. Često ste tada dobivali konkretne upute, možda čak i napisane na ceduljici (slika 1). Upute koje ste upravo pročitali predstavljaju jedno- stavan algoritam – put rješavanja nekog problema. Kad sortirate glazbene CD-e po izvođaču, to činite koristeći neki algoritam. Kad kuhate ručak, također se služite odgovarajućim algoritmom (ovdje najbolje možete vidjeti koliko je ispravnost algoritma važna). Naš se svakodnevni život često sastoji od više ili manje složenih algoritama (vidi primjer u okviru). Slika 1. I ovo je jednostavan algoritam. Ako mehaničar želi popraviti automobil koji se pregrijava, prvo će posumnjati na ter- mostat. Nakon što ga zamijeni, provjerit će radi li sve ispravno, pali li se ventilator na vrijeme i slično. No ako problem nije riješen, trebat će ustanoviti ispušta li hladnjak vodu ili je možda začepljen. Tada ga treba skinuti s automobila i pokušati odčepiti. Ako mehaničar uspije u svom naumu, vratit će ga nazad i ponovno provesti testiranje iz počet- ka, u suprotnom je nužno kupiti i ugraditi novi hladnjak. Nakon svega provjeravaju se po- sljedice, jer je moguće da je pukla brtva glave motora. Ako jest, neophodno je pobrusiti glavu i nabaviti novu brtvu i brtvilo. Ako se motor i dalje pregrijava, vjerojatno je napukla glava motora i treba je pokušati popraviti. Ako to nije moguće, treba kupiti novu. Ovaj slijed razmišljanja i odluka mehaničar mora imati u glavi dok popravlja automobil. On, dakle, razmišlja algoritamski. Da bi algoritam bio ispravan, mora zadovoljavati sljedeće uvjete: • mora biti konačan, što znači da se uvijek mora izvršiti u konačnom vremenu, • uz iste ulazne uvjete uvijek mora dati isti rezultat, • mora se prilagoditi računalu na kojem se izvršava. Recimo, bilo kakav program koji izračunava najveći mogući cijeli broj ne može se iz- vršiti u konačnom vremenu jer takav broj ne postoji – uvijek se može dodati još jedna 26 6 260 0 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem jedinica. Kad kuhate ručak, ako oba puta ponovite potpuno iste radnje, istim redosli- stim t ičnih jedom i u jednakim razmacima, i za ručak utrošite identičnu količinu identičnih namir- nica, rezultat mora biti oba puta isti. Nakon što je algoritam osmišljen, potrebno ga je i zapisati. To se može učiniti na vi- n niti še načina. Najčešći načini su dijagram toka i pseudokod. Dijagram toka Jedan od načina prezentiranja algoritma je dijagram toka. To je zapravo grafič- r rafič- ki jezik, jer za prikaz koristi grafičke simbole. Primjer najjednostavnijeg algoritma r itma a an koji odlučuje o tome hoćete li obući majicu kratkih ili dugih rukava prikazan je na slici 2. Da biste razumjeli dijagram toka, morate znati značenje pojedinog grafič- kog simbola: Simbol Značenje Početak ili kraj programa Učitavanje podataka Ispis podataka Slika 2. Algoritam oblačenja majice s kratkim ili dugim rukavima Alternativni simbol za ulazno izlazne naredbe Obrada – naredba ili niz naredbi kojima se podaci modificiraju kako bi se dobili potrebni izlazni podaci Pseudokod Odluka – provjera uvjeta, grananje programa Poveznice Pseudokod Spomenuti algoritam (vezan uz oblačenje majice s kratkim ili dugim rukavima) može se iskazati i pseudokodom. Takav način zapisivanja algoritma vrlo je blizak svakodnev- nom govoru i često se od njega skoro uopće ne razlikuje. Pogledajte sljedeći algoritam napisan u pseudokodu: Početak Pogledaj kolika je vanjska temperatura Ako je temperatura manja od 25 stupnjeva obuci majicu kratkih rukava inače obuci majicu dugih rukava Kraj Uočite da su mnoge naše svakodnevne radnje zapravo algoritmi zapisani pseudokodom. Rezultat gornjeg algoritma je jasan: ako je temperatura niža od 25 stupnjeva, obući će- te majicu dugih rukava; inače ćete obući majicu kratkih rukava. 261 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem 2. Osnovni algoritamski postupci Nekoliko je postupaka kojima možemo upravljati izvršavanjem programskih naredbi i procedura. Slijed Slijed Ovim se postupkom programske procedure izvršavaju slijedno – naredbe se izvršavaju redom kojim su napisane. Kada bismo slijed naredbi željeli prikazati dijagramom toka, simbole bismo spojili strelicom. Pseudokod bi izgledao slično, s tom razlikom da ovdje nemamo simbole i streli- ce, nego bi naredbe bile navedene slijedom kojim se izvršavaju: POČETAK A Unesi broj A B Unesi broj B C=A+B C KRAJ Slika 3. Slijed algoritma Početak C = A + B Ispiši C Kraj Grananje Kad u algoritmu moramo odlučiti koji ćemo dio kôda izvršiti ovisno o nekom uvjetu (čim- beniku), moramo upotrijebiti grananje. To je postupak razdvajanja izvršavanja kôda na dvije putanje ili više različitih putanja. Tipičan primjer je odluka želi li korisnik registrira- ti preko interneta kupljeni program. Evo primjera: Grananje POČETAK Početak Ispis "Želite li registrirati program?" Učitaj Odgovor ODGOVOR NE ODGOVOR DA RegistrirajProgram Molimo Vas da idući put registrirate program! Hvala na registraciji KRAJ Ako je Odgovor = "DA" RegistrirajProgram Ispis "Hvala na registraciji!" inače Ispis "Molimo da idući put registrirate program!" Kraj Slika 4. Grananje algoritma 262 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem Ponavljanje Ako neku radnju želimo izvršiti više puta, moramo koristiti ponavljanje. To je situacija u kojoj se jedan dio kôda izvršava više puta. Ovo se još naziva i petlja, a u programskim jezicima se realizira na razne načine Početak POČETAK (for, while, repeat). Kod nekih vrsta pet- lji moramo koristiti brojač koji “broji” ko- N liko se puta ponavljajući dio koda treba Učitaj N izvršiti. No, brojače možemo koristiti i u Brojac = 1 Brojac = 1 Zbroj = 0 drugim prilikama i u drugim vrstama Zbroj = 0 petlji – kad god su nam potrebni. Slika 9. prikazuje primjer kako se izraču- nava zbroj prvih N prirodnih brojeva, s tim da broj N unosi korisnik. U dijagrame toka naknadno je uveden i simbol za ponavljanje. Evo kako ponav- ljanje izgleda u kombinaciji dijagrama toka i pseudokoda. NE Brojac<=N Dok je Brojac <= N DA Zbroj = Zbroj + Brojac Brojac = Brojac + 1 Zbroj N Brojac = 0 Zbroj = 0 Brojac=1,N Zbroj = Zbroj + Brojac Brojac = Brojac + 1 Ispiši Zbroj KRAJ POČETAK Petlja Kraj Slika 5. Ponavljanje dijela algoritma Početak Učitaj N Brojac = 0 Zbroj = 0 Za Brojac = 1 do N (korak 1) Zbroj = Zbroj + N Zbroj = Zbroj + N Brojac Zbroj KRAJ Ispiši Zbroj Kraj Slika 6. Ponavljanje dijela algoritma POJMOVNIK Algoritam Postupak rješavanja određenog problema Dijagram toka Grafički način prikaza algoritma Pseudokod Tekstualni način prikaza algoritma, nevezan za programski jezik Grananje Različit tok izvršavanja programa ovisno o is- hodu postavljenog uvjeta Ponavljanje Višekratno izvršavanje jednog dijela programa Slijed Izvršavanje programa točno određenim redoslijedom 263 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem 3. Pseudojezik U ovome ćemo dijelu objasniti osnovne elemente s kojima se susrećemo tijekom osmi- šljavanja algoritama i traženja rješenja postavljenih problema. Rješenja ćemo zapisivati u pseudojeziku. Taj jezik ima sve elemente programskog jezika, ali je prilagođen hrvat- skom govornom jeziku i koristi se na ispitima Državne mature. 1. Varijable U pozadini većine informatičkih problema i algoritama nalazi se obrada nekih podata- ka. To može biti jedan broj (temperatura mora objavljena na internet stranici), više bro- jeva (dva broja koja predstavljaju broj golova domaćina i gosta u netom odigranom no- gometnom derbiju) ili niz znakova (zaporka za račun elektroničke pošte koju treba upi- sati prilikom prijave). Simboličko ime varijable smije sa- državati samo brojeve, velika i mala slova engleske abecede i po- seban znak “_” te ne smije početi brojem. Prilikom definiranja imena varija- ble treba paziti za što će se ona koristiti te je uvijek bolje neku važnu varijablu na- zvati opisnim imenom (npr. “polumjer” umjesto “x”). Čovjek ove podatke lako memorira i koristi u prigodnoj situaciji. Npr. kada vas prijatelj pita tko je pobijedio u derbiju, vi ćete se vrlo lako pri- sjetiti ona dva broja, usporediti ih te ovisno o tome izgovoriti naziv klu- ba pobjednika ili reći da je bilo neriješeno. Računalo tako nešto ne može učiniti bez vaše pomoći. Poznato je da oni podatke s kojima rade dobijaju od korisnika preko nekog od ula- znih uređaja (tipkovnica) i spremaju u svoju radnu memoriju. Varijabla je ključan pojam u toj priči. Varijabla je memorijska lokacija simboličkoga imena u koju zapisujemo vrijednost ulaznoga podatka i možemo je mijenjati tijekom izvršenja programa. Vrijednosti varijable jednostavno možemo pristupiti navođenjem njezina imena. Uloga varijabli u postupku zbrajanju dva broja: 13sprez1.ppsx. 2. Naredba pridruživanja Naredba pridruživanja omogućuje zapisivanje konkretne vrijednosti u varijablu. Naredbu pridruživanja prikazujemo oznakom :=. Konkretna vrijednost, vrijednost izraza ili vrijednost druge varijable koja je zapisana s desne strane od znaka := pridružuje se varijabli navedenoj s njezine lijeve strane. U tablici 1. nekoliko je takvih primjera. Primjer Opis primjera a := 5 konkretna vrijednost 5 zapisana je u memoriju na slobodnu memorijsku loka- ciju koju sada nazivamo a b := 4 + 6 vrijednost izraza 4+6 upisuje se u memoriju na slobodnu memorijsku lokaci- ju koja se sada simbolički zove b c := a + 1 trenutnoj vrijednosti varijable a dodajemo jedan te tako dobivenu novu vrijed- nost upisujemo u varijablu c a := a + 5 trenutnoj vrijednosti varijable a dodajemo pet te tako dobivenu novu vrijed- nost prepisujemo preko postojeće vrijednosti u varijabli a Tablica 1. Varijable u primjeni. 264 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem 3. Aritmetički operatori Aritmetički operatori omogućuju kreiranje matematičkih izraza od varijabli i dodatnih konkretnih vrijednosti. Prisjetimo se nekih od njih i naučimo nekoliko novih (tablica 2.). Operator Primjer Opis + x := a + b operator zbrajanja zbraja vrijednosti zapisane u varijablama a i b te ih zapisuje u varijablu x - x := a - b operator oduzimanja oduzima vrijednosti zapisane u varijablama a i b te ih zapisuje u varijablu x * x := a * b operator množenja množi vrijednosti a i b / x := a / b operator dijeljenja realno dijeli a i b div x := a div b operator cjelobrojnoga dijeljenja cjelobrojno dijeli a i b mod x := a mod b operator ostatka pri djeljenju u varijablu x sprema ostatak pri cjelo- brojnome dijeljenju vrijednosti a s b. Tablica 2. Aritmetički operatori. Ako se u izrazu pojavljuje više operatora, tada se redoslijed izvršenja određuje prema njihovu prioritetu. Iz matematike znamo da najveći prioritet prilikom izvršavanja imaju zagrade, zatim operatori vezani uz množenje i dijeljenje (*, /, div, mod) i na kraju ope- ratori zbrajanja i oduzimanja (+, -). Primjer 1. Odredite vrijednosti varijabli za zadani slijed naredbi. Stanje u memoriji a := 5 a 5 b := 2 b 2 c := a + b c 7 d := a * c d 35 e := d mod b e 1 f := d div 2 f 17 g := f / a g 3.4 Primjer 2. Koristeći trenutno stanje u varijablama iz Primjera 1. pratite njihovu promjenu i odredite završno stanje u varijablama nakon izvršenja posljednje naredbe iz slijeda. Stanje u memoriji a := a + 2 b := d – 4 c := (a + b) * f e := (b mod f) + (b div f) g := g + d b := b * b a b c d e f g 5 7 2 31 961 7 646 35 1 15 17 3.4 38.4 265 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem Naredba abs(x) sqr(x) sqrt(x) round(x) trunc(x) Opis abs(x) računa apsolutnu vrijednost od broja x sqr(x) računa kvadrat od broja x sqrt(x) računa korijen od broja x round(x) zaokružuje realni broj x na najbliži cijeli broj trunc(x) određuje cijeli dio realnoga broja x Tablica 3. Predefinirane naredbe. Pored osnovnih aritmetičkih operatora kojima možemo kreirati matematičke izraze, postoje i naredbe kojima možemo za zadanu ulaznu vri- jednost dobiti novu izlaznu vrijednost. Definirajmo neke od najčešće korištenih naredbi (Tablica 3.). Primjer 3. Duljine kateta pravokutnog trokuta su a = 5 i b = 12 cm. Odredite opseg tako zadanog pravokutnog trokuta. Opis rješenja: Ovakvo postavljanje zadatka nam je poznato iz matematike kao i koraci algoritma za rješavanje ovog problema. Kako je riječ o pravokutnom tro- kutu, duljinu treće stranice (hipotenuze) može- mo odrediti pomoću Pitagorina poučka. Kada odredimo duljinu hipotenuze, lako ćemo odredi- ti opseg trokuta. Na ploči u razredu, to bi treba- lo izgledati kao na slici 7. Slika 7. Školski primjer primjene Pitagorina poučka. Slijed naredbi kojima bi ovaj problem rješavali uz pomoć pseudojezika prati korake napisane na ploči. Vrijednosti kateta ćemo zapisati u varija- ble, a varijable ćemo koristiti i za spremanje du- lji ljine hi hipotenuze i opsega. Točka zarez na kraju svake linije odvaja jednu od druge lini- T čk je našeg programa. Slijed naredbi: a := 5; b := 12; c := sqrt(sqr(a) + sqr(b)); O := a + b + c; Na žalost, ovako napisan slijed naredbi ima nekoliko nedostataka. Vrijednost opsega nam nije dostupna (kao što je to slučaj na ploči) jer je zapisana u memoriji pod simbo- ličkim imenom “O”. Korisno bi bilo tako određenu vrijednost ispisati na standardni izlaz (monitor). Dalje, ovako postavljen slijed je koristan samo za ovaj konkretni pravokutni trokut. Za svaku drugu kombinaciju duljina kateta zadatak bi se iz nova morao rješava- ti na ploči, a i iz nova bi se morao pisati sličan slijed naredbi za računalo. 4. Naredba ispisivanja izlaz Naredba ispisa izlaz, omogućuje ispis vrijednosti na standardni izlaz (zaslon monitora). Pri tome može ispisivati nizove znakova zapisane unutar dvostrukih navodnika, konkret- ne vrijednosti, vrijednost izraza i vrijednost zadane varijable. Vrijednosti koje ispisujemo odvajamo zarezom. 266 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem Primjer 4. Pogledajmo nekoli- ko karakterističnih primjera korištenja naredbe ispisa. Naredba Ispis na standardni izlaz izlaz («Danas je nedjelja!») Danas je nedjelja! a := 5 izlaz («Vrijednost varijable a je: «, a) Vrijednost varijable a je: 5 izlaz («Sljedbenik broja «, a, « je «, a + 1) Sljedbenik broja 5 je 6 5. Naredba učitavanja ulaz U većini slučajeva vrijednost varijable zadaje korisnik unosom njezine vrijednosti preko standardnog ulaza (tipkovnicom). Posrednik u prenošenju vrijednosti od ulaza do me- morije jest naredba ulaz. Npr. naredba ulaz(t) zapisuje u varijablu simboličkog imena t (tj. u memoriju) konkretnu vri- jednost koju unosi korisnik. Primjer 5. Napišite program koji učitava duljine kateta pravokutnog trokuta te računa i ispisuje op- seg tako zadanog pravokutnog trokuta. Opis rješenja: Uočimo da u ovom primjeru nisu zadane konkretne vrijednosti kateta a i b već ćemo njiho- ve vrijednosti morati sami učitati s ulaza. Nakon što to uradimo, lako ćemo odrediti opseg te tako dobivenu vrijednost ispisati na ekran. Slijed naredbi: ulaz(a); ulaz(b); c := sqrt(sqr(a) + sqr(b)); O := a + b + c; izlaz("Opseg trokuta je:", O); 6. Naredba grananja U nekim situacijama nije moguće unaprijed znati oblik zadanih podataka te na taj način pripremiti slijed naredbi za izvršenje. Kao i u životu, unaprijed nije poznat ishod svih doga- đaja i o tome ovise naši daljnji koraci. Vjerojatno ste bili u prilici da vam korištenje računa- la ili gledanje televizije na večer ovisi o tome hoćete li stići napisati zadaću unutar zadanog vremena. Znači, o ispunjenosti zadanog uvjeta, ovise i daljnji koraci koje će se izvršavati. Kada u algoritmu moramo odlučiti koji ćemo dio kôda izvršiti ovisno o nekom zadanom uvjetu, moramo upotrijebiti grananje. To je postupak razdvajanja izvršavanja kôda na dvije ili više različitih putanja. Uvijet u algoritmima je uvijek logički izraz čija vrijednost može biti samo istina ili laž. Grananje omogućuje izvršenje jedne ili više naredbi ako je postavljeni uvjet istinit, te iz- vršenje druge naredbe (ili više njih) ako je postavljeni uvjet lažan. 267 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem Sintaksa naredbe grananja: ako je uvjet onda naredba1 inače naredba2; Pojednostavljeno rečeno, ako je postavljeni uvjet istinit, tada će se izvršiti naredba1, a č ako je uvjet lažan tada će se izvršiti naredba2. Primjer 6. Što će se ispisati nakon izvođenja sljedećega dijela programa? a := 7; ako je a > 0 onda izlaz("Broj a je veći od nule") inače izlaz("Broj a je manji ili jednak nuli"); Opis rješenja: Varijabli a pridružena je vrijednost 7. Postavljeni uvjet a>0 je istinit (7 je veći od nule) i zbog toga će se izvršiti naredba izlaz(“Broj a je veći od nule”). Znači, program ispisuje rečenicu “Broj a je veći od nule”. Ponekad je nužno više naredbi izvršiti odjednom kao jednu cjelinu. U pseudojeziku blokom naredbi se smatraju sve naredbe napisane unutar otvorenih i zatvoreni viti- častih zagrada {}. Primjer 7. Koju će vrijednost imati varijabla a nakon izvođenja sljedećeg dijela programa? a := 5; b := a + 5; b := b * b - a; a := a * a - b; ako je a < b onda a := a - b inače a := a + b; Opis rješenja: Nakon izvođenja prve četiri naredbe, varijabla b ima vrijednost 95, a varijabla a -70. Zbog toga, postavljeni uvjet (a < b) je istinit te će se izvršiti naredba a := a - b. Znači, vrijednost varijable a nakon izvođenja svih naredbi je -165. 7. Još o operatorima U prošlim primjerima koristili smo dva jednostavna logička uvjeta a > 0 i a < b. Općenito, logičke uvjete kreiramo uz pomoć relacijskih operatora i logičkih operatora. 268 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem Relacijski operatori Izrazi u kojima se koriste relacijski operatori nakon evaluacije mogu biti istiniti ili lažni. Relacijski su operatori: jednako (=), različito (< >), veće (>), manje (<), manje ili jed- nako (<=) i veće ili jednako (>=). Prilikom evaluacije ovakvog izraza poštuju se pozna- ta aritmetička pravila iz matematike. Logički operatori Složenije logičke izraze možemo kreirati korištenjem logičkih operatora. Tri su najkori- štenija: logičko I u oznaci “I” (eng. AND), logičko ILI u oznaci “ILI” (eng. OR) i logičko NE u oznaci “NE” (eng. NOT). Djelovanje ovih operatora detaljnije je opisano u poglav- lju 2.4. Matematička logika. Višestruka naredba grananja Višestruka naredba grananja omogućuje korištenje ako je-inače strukture unutar ako je ili inače dijela naredbe grananja. Primjer višestruke naredbe grananja: ako je uvjet1 onda naredba1 inače ako je uvjet2 onda naredba2 inače naredba3; ako je uvjet1 onda ako je uvjet2 onda naredba1 inače naredba2 inače naredba3; Primjetite da se naredba inače veže uz prvi ako je koji se nalazi iznad njega, a nije već zauzet. Primjer 8. Što će ispisati sljedeći dio programa za unesenu vrijednost varijable t = 123? ulaz(t); s := t div 100; j := t mod 10; ako je s > j onda izlaz("LIJEVO NAGNUT") inače ako je j > s onda izlaz("DESNO NAGNUT") inače izlaz("U RAVNOTEZI"); Opis rješenja Naredbom s := t div 100 određujemo znamenku stotica u troznamenkastom broju, a naredbom j := t mod 10 znamenku jedinica. Ovako postavljena višestruka naredba gra- nanja provjerava je li u broju t veća stotica ili jedinica te ovisno o tome određuje na ko- ju stranu “po težini” preteže uneseni broj. U konkretnom slučaju, za t=123 ispisat će se “DESNO NAGNUT”. 269 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem Primjer 9. Napišite program koji učitava cijeli broj te ispisuje odgovarajuću poruku ovisno o tome je li taj broj pozitivan, negativan ili nula. Opis rješenja Prvo ćemo provjeriti je li učitani broj strogo veći od nule. Ako jeste, znači da je broj po- zitivan. Ako nije strogo veći od nule, moguće su dvije situacije: broj je nula ili je strogo manji od nule. Zbog toga je nužno postaviti još jedan uvjet i omogućiti grananje za taj dodatni slučaj. Slijed naredbi ulaz (n) ako je n > 0 onda izlaz ("Broj inače ako je n < 0 izlaz inače izlaz je pozitivan") onda ("Broj je negativan") ("Broj je nula"); Primjer 10. Napišite program koji unosi 3 različita prirodna broja te ih ispisuje poredane po veličini, od najvećeg do najmanjeg. Opis rješenja Kod ovako zadanih problema, rješenje možemo dobiti provjeravanjem svih slučajeva ko- ji se mogu pojaviti. Npr. prvo ćemo provjeriti je li prvi zadani broj veći od druga dva te zatim između preostala dva broja provjeriti koji je veći. Isto to trebamo provjeriti i za dru- ga dva slučaja. Slijed naredbi ulaz (a); ulaz (b); ulaz (c); ako je (a > b) i (a > c) onda ako je (b > c) onda izlaz (a, b, c) inače izlaz (a, c, b); ako je (b > a) i (b > c) onda ako je (a > c) onda izlaz (b, a, c) inače izlaz (b, c, a); ako je (c > a) i (c > b) onda ako je (a > b) onda izlaz (c, a, b) inače izlaz (c, b, a); 270 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem 8. Naredba ponavljanja Ponavljanje koristimo kada jedan dio kôda želimo izvršiti više puta. Ovo se još naziva i petlja, a u programskim jezicima se realizira na razne načine (for, while, repeat). Ovdje ćemo razlikovati dvije vrsti naredbi ponavljanja. One kod kojih se jedna ili više naredbi ponavljaju unaprijed zadan konačan broj puta i one kod kojih se naredbe ponavljaju sve dok je ispunjen postavljeni uvjet. 8.1. Petlja s unaprijed poznatim brojem ponavljanja Kod ove vrste petlje koristimo brojač koji “broji” koliko se puta ponavljajući dio koda tre- ba izvršiti. Svakim prolaskom kroz petlju vrijednost brojača se povećava za jedan po- čevši od početne vrijednosti pa sve dok se njegova vrijednost ne izjednači s krajnjom vrijednosti. Sintaksa naredbe ponavljanja za i := pocetna_vrijednost do zavrsna_vrijednost činiti blok_naredbi; Primjer 11. Odredite stanje varijabli i ispisa tijekom izvršenja sljedeće naredbe ponavljanje. za i := 1 do 6 činiti izlaz (“Kontrolna varijabla i je:”, i); Opis rješenja: Naredba izlaz(“Kontrolna varijabla i je:”, i) izvršit će se šest puta jer će se vrijednost kon- trolne varijable svakim prolaskom kroz petlju povećavati za jedan, počevši od jedan pa sve do šest. Znači, konačan ishod ove naredbe ponavljanja je sljedeći ispis: Kontrolna varijabla i je: 1 Kontrolna varijabla i je: 2 Kontrolna varijabla i je: 3 Kontrolna varijabla i je: 4 Kontrolna varijabla i je: 5 Kontrolna varijabla i je: 6 Primjer12. Odredite stanje varijabli tijekom izvršenja sljedećeg dijela programa. a := 10; b := 99; koliko := 0; za i := a do b činiti ako je i mod 2 = 0 onda koliko := koliko + 1; izlaz (koliko); Opis rješenja: Logički uvjet i mod 2 = 0 je istinit za svaki i koji je paran broj. Znači, za svaku vrijednost kontrolne varijable i između a (10) i b (99) provjerit će se je li ona paran broj te će se 271 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem varijabla koliko povećati za jedan. Koliko je prije ulaska u petlju inicijaliziran na vrijed- nost nula jer je to njegova početna vrijednost. Općenito gledano, gornji program pre- braja i ispisuje broj parnih dvoznamenkastih brojeva. Primjer 13. Napišite program u pseudojeziku koji će unijeti prirodan broj N te zatim još N prirodnih bro- jeva. Program treba odrediti i ispisati koji je od N unesenih brojeva bio najveći. Opis rješenja: Algoritam za određivanje maksimalne vrijednosti je prirodan i prati tijek naših misli. U po- četku definiramo jednu varijablu i nju inicijaliziramo na vrijednost koja će u tom trenutku bi- ti najmanja moguća vrijednost koja ćemo razmatrati. Zatim, unosimo brojeve te svaki put kada uneseni broj bude strogo veći od trenutnog maksimuma, zamijenimo vrijednost tre- nutnog maksimuma unesenim brojem. Slijed naredbi ulaz (N); najveci := 0; za i := 1 do N činiti { ulaz (novi_broj); ako je (novi_broj > najveci) onda najveci := novi_broj; } izlaz (najveci); 8.2. Uvjetna petlja ponavljanja Ova petlja omogućuje ponavljanje izvršenja bloka naredbi sve dok zadani uvjet izvrše- nja ne postane lažan. Uvjet izvršenja logički je izraz koji nakon evaluacije može imati sa- mo dvije vrijednosti: istinu ili laž. U ovoj naredbi posebnu pozornost treba posvetiti po- stavljenomu uvjetu izvršenja. Naime, tijekom izvršenja ove petlje moramo se osigurati da u nekome trenutku postavljeni uvjet postane lažan. U protivnome bismo ušli u stanje beskonačne petlje. Uočimo da se blok naredbi u slučaju lažnosti postavljenoga uvjeta na početku neće izvršiti nijednom. Sintaksa naredbe ponavljanja dok je uvjet činiti blok_naredbi; Primjer 14. Odredi stanje varijabli i ispisa tijekom izvršenja sljedeće naredbe ponavljanja. n := 256; dok je n > 0 činiti { izlaz (n mod 10); n := n div 10; } 272 |
| 13. Rješavanje problema programiranjem Opis rješenja Pažljivom analizom ovog programa možemo uočiti da će se na ekran ispisati sve zna- menke zadanog broja n, tj. redom 6, 5, i 2. Blok naredbi će se izvršavati sve dok je broj n veći od nule. Naredbom n := n div 10 smo osigurali da se ova petlja zaustavi, tj. da uvjet izvršavanja u nekom trenutku postane lažan. Primjer 15. Napišite program u pseudojeziku koji unosi jedan prirodan broj N i jednu znamenku Z. Program treba provjeriti ima li u broju N znamenka Z te o tome ispisati primjerenu po- ruku. Opis rješenja U prošlom primjeru vidjeli smo kako možemo ispisati sve znamenke iz zadanog broja. Sada trebamo kombinirati postojeći algoritam s provjerom ima li u tom broju zadane znamenke. Jedna od uobičajenih metoda u kreiranju algoritama je korištenje brojača kojim ćemo prebrojiti ukupan broj zadanih znamenki u zadanom broju. Jednostavnom provjerom vrijednosti brojača možemo riješiti naš problem. Slijed naredbi ulaz (N); ulaz (Z); koliko := 0; dok je N > 0 činiti ako je (N mod 10 = Z) onda koliko := koliko + 1; ako je koliko > 0 onda izlaz ("U broju ", N, " postoji znamenka ", Z) inače izlaz ("U broju ", N, " ne postoji znamenka ", Z); Simulacija simultanog izvođenja algoritma, dijagrama toka i programa: 13sprez1.ppsx. POGLEDAJ I POTRAŽI 1. Robert Sedgewick, Algorithms, Addison-Wesley Professional, 1983. 2. Ljiljana Miletić, Sanja Grabusin, Priručnik za državnu maturu, SysPrint, Zagreb 2011. 3. Steve Maguire, Pisanje dobrog koda, Znak, Zagreb, 1995. 273 |
| KAZALO a.accdb datotečni nastavak, 151 .docx datotečni nastavak, 60, 63 .html datotečni nastavak, 217 .mht datotečni nastavak, 94, 193 .ppsx datotečni nastavak, 147 .xlsx datotečni nastavak, 97 2D crtanje, 248 3D modeliranje, 249 A4 format, 72 abak, 8 adresa ćelije (Excel), 98 adresa elektroničke pošte, 188 adresa računala, 181 adrese osoba, 182 adrese resursa, 182 ADSL veza, 178 akcijski centar (Windows), 57 akcijski centar Windowsa, 196 akcijski gumbi (PowerPoint), 139-141 aktivna ćelija (Excel), 97 Alan Turing, 10 AMD procesori, 13 analitički stroj, 9 analogna multimedija, 198 analogni modem, 178 animacija, 200 animacijske sheme (PowerPoint), 142 animacijski efekti, 142 animacijski okvir (Frame), 200 animirani GIF, 212 anonimni FTP pristup, 192 anonimni FTP-poslužitelji, 192 antivirusna zaštita, 194 Apple standard, 13 apsolutna i relativna adresa (Excel), 114 aritmetičko - logička jedinica, 27 aritmometar, 9 ARPAnet, 174 ASCII kôd, 34 ATA sabirnica, 32 AutoCAD, 240-248 AVI format, 214 ažuriranje operacijskoga sustava (Update), 57 bajt (Byte), 15 baza podataka, 148 BD (Blu-ray Disk), 24 bežična lokalna mreža, 179 274 bežično povezivanje (Wireless), 171 binarni brojevni sustav, 16 binarni zapis, 15 binarno kodiranje, 10 bit rate, 204 bit, 15 bitmapa, 206 Blaise Pascal, 9 BODY oznaka (HTML), 231 brbljanje s nepoznatima (Chat), 177 brisanje dijelova tablice (Excel), 104 brisanje mapa i datoteka, 53 brisanje radnih listova (Excel), 112 brisanje slajda (PowerPoint), 132 brojčana adresa računala, 181 brojevni sustavi, 16 CAD/CAM tehnologija, 249 CamStudio, 215 CARNet, 175 CARNetov elektronički identitet, 188 CARNetov webmail, 189 CD (Compact Disk), 24 Centronics priključak, 33 Charles Babbage, 9 Charles Xavier Thomas de Colmar, 9 cirkularno pismo (Word), 92-94 Client/Server model, 170 Colossus računalo, 10 computer, 10 CPU (Central Processing Unit), 27 crtanje crte (AutoCAD), 242 crtanje oblika (Word), 85 crv računalni, 195 čarobnjak za obrasce (Access), 160-161 čip, 11 čišćenje ćelija (Excel), 104 Čišćenje diska (Windows), 58 čvrski disk (Hard Disk), 23 datotečni nastavak, 51 datoteka (Fi le), 49 davatelj internetskih usluga, 177 DBMS (DatabaseManagement System), 149 definicija virusa, 196 dekadski brojevni sustav, 16 desktop e-mail klijent, 188 diferencijalni stroj, 9 digitalizacija zvuka, 203 digitalna multimedija, 199 digitalni zapis zvuka, 203 dijagonala zaslona, 22 dijaprojekcija (PowerPoint), 147 dijelovi proračunske tablice, 96 dijelovi prozora (Windows), 42 dijeljena veza (Shared Connection), 178 dijeljenje mrežnih resursa, 167 Dimension Style Manager (AutoCAD), 242 disketa, 23 distribucijska lista (Mailing list), 176 DivX videokodek, 214 DNS, 181 dodatne usluge interneta, 176 dodatno sklopovlje, 18 dodavanje slajdova (PowerPoint), 129 dokument (Document), 49, 50 domena, 181 download, 192 dpi, 23 držač za ispunu (Excel), 111 DSL modem, 179 DSL uređaj, 171 DSL veza, 178 duljina polja (Access), 154 DVD (Digital Versatile Disk), 24 dvodimenzionalna animacija, 200 dvostruki klik mišem, 46 Easy GIF Animator, 212-213 EDVAC računalo, 11 efekti prijelaza slajdova (PowerPoint), 145 električni impulsi, 31 elektromehanička obrada podataka, 10 elektronička obrada podataka, 10 elektronička pošta (e-mail), 176 elektronska cijev, 10 elementi tablice (Word), 78 ENIAC računalo, 11 filtriranje podataka (Access), 159 filtriranje podataka (Excel), 122 FireWire priključak, 33 Flash memorija, 24, 49 formule (Excel), 114 fps mjerna jedinica, 214 FQDN, 217 freeware, 29 FTP klijent, 192 FTP poslužitelj, 192 FTP protokol, 172, 192 FTP usluga, 176 funkcija AVERAGE (Excel), 117 funkcija COUNT (Excel), 124 funkcija COUNTA (Excel), 124 funkcija COUNTBLANK (Excel), 124 funkcija COUNTIF (Excel), 124 funkcija IF (Excel), 124 funkcija MAX (Excel), 117 funkcija MIN (Excel), 116 funkcija SUM (Excel), 116 funkcije (Excel), 115 galerija tema (PowerPoint), 130 gigabajt (GB), 15 gigaherc (GHz), 13 glavni (primarni) ključ (Access), 155 GNU/Linux, 29 Google tražilica, 186 Gottfried Wilhelm Leibniz, 9 grabanje, 204 grafičko korisničko sučelje, 38 grafičko sučelje (Windows), 34 grafika u dokumentu (Word), 83 grafikon (PowerPoint), 136-137 grafikoni (Excel), 117-118 grupiranje podataka (Excel), 123 gumb Poništi (Word), 63 gumb Vrati poništeno (Word), 63 HEAD oznaka (HTML), 231 heksadekadski brojevni sustav, 16 Herman Hollerith, 10 hipertekst, 199, 216 hipertekstni dokument, 216 |
| hiperveze, 216 HTML dokument, 218 HTML jezik, 230 HTML oznaka (HTML), 231 HTML oznaka, 230 HTML struktura web-stranice, 231 HTTP protokol, 172, 216 IBM kompatibilna računala, 13 IBM standard, 13 IDE sabirnica, 32 IEEE 1394 sabirnica, 32 ikona (Icon), 38, 40-41 ikone dokumenata, 41 ikone mapa, 41 ikone prečaca, 41 ikone programa, 41 ikone sklopovlja, 41 ikone sustava Windows, 40 ime datoteke, 51 imenovanje mapa i datoteka, 51-52 imenovanje uređaja, 49 inačica (verzija) programa, 29 indeksiranje polja (Access), 154-155 indeksna stranica, 223 indeksni pretraživač, 186 informacija, 7 informacijska pismenost, 14 informacijska znanost, 7 informatička pismenost, 14 informatika, 7 instalacija programa, 8 integrirani krug, 11 Intel procesori, 13 Internet mreža, 169 Internet Service Provider, 177 inženjerske funkcije (Excel), 125 IP adresa, 181 IP mrežna adresa, 173 IRC usluga, 176 ISDN adapter, 179 isječak crteža (Word), 83 isključivanje računala, 37 ISP (Internet Service Provider), 177 ispis brošure (PowerPoint), 146 ispis dokumenta (Word), 76 ispis prezentacije (PowerPoint), 146 ispis radnog lista (Excel), 125 ispravljanje podataka, 109 isticanje vrijednosti (Excel), 120 izbor vrste crte (AutoCAD), 241 izbornik Start (Windows), 36-37 izgled kota (AutoCAD), 242 izlazne jedinice, 22 izrada obrasca (Access), 160-164 izrada prezentacije, 127-128 izrada web-mjesta, 232-235 izvedba prezentacije (PowerPoint), 147 izvješće (Access), 151 izvlačenje ruba teksta (Word), 68 jakost slike (Picture Manager), 209 jedinica sustava (System Unit), 25 jedinica sustava, 19 jezična traka (Word), 89 John von Neumann, 11 junk mail, 195 kabelski modem, 179 kartica za proširenje (Expansion Card), 26 kbps, 178 kBps, 178 kilobajt (kB), 15 klijent/poslužitelj, 170 kodiranje, 33 kompatibilnost računala, 12, 13 komprimiranje datoteka, 58 koncentrator (Hub), 171 Konrad Zuse, 10 kopiranje dijelova tablice (Excel), 102 kopiranje mapa i datoteka, 54 kopiranje radnih listova (Excel), 113 kopiranje slajda (PowerPoint), 131 korisničke ikone, 40 korisnički račun, 177 korisničko sučelje (User Interface), 37 korisničko/poslužiteljski model, 170 korisnik (Client), 175 korisnik mreže, 170 koš za smeće, 54 kotiranje (AutoCAD), 243 kreiranje animacije (PowerPoint), 142-143 kreiranje layera (AutoCAD), 241 kućna mreža, 168 LAN mreža, 167, 168 Laptop računala, 14 laserski (Laser) pisač, 22 Layer (AutoCAD), 241 Layer Properties Manager (AutoCAD), 240 licenca programa, 29 List svojstava (Access), 161 logaritamske tablice, 8 logaritmar, 8 logičke funkcije (Excel), 125 lokalna mreža, 168 lossless sažimanje, 204 lossy sažimanje, 204 Mac OS, 34 magnetski mediji, 23 Malware, 194 MAN mreža, 167, 169 mapa (Folder), 49 margina, rubnica (Word), 73 matična ploča (Motherboard), 26 Mbps, 178 megabajt (MB), 15 mehanička obrada podataka, 9 mehanički kalkulator, 9 memorija, 23 memorijska kartica (Memory Card), 24 memorijska lokacija, 31 memorijski čip, 27 metatražilica, 187 metoda uzorkovanja zvuka, 203 Microsoft Access, 149 Microsoft Excel, 96 Microsoft Expression Web, 219 Microsoft Front Page, 219 Microsoft Office Picture Manager, 209 Microsoft PowerPoint, 126 Microsoft Windows, 34 Microsoft Word, 60 mikroprocesor, 11 mini alatna traka (Word), 66 minimiziranje alatne vrpce (Word), 95 miš, 20 model korisnik-poslužitelj, 175 model ravnopravnih članova, 170 modem, 178 monitor, 22 MP3 audiokodek, 204 MPEG-1, MPEG-2, 214 mreža peer-to-peer, 170 mreža računala, 167 mrežne novine (News), 177 mrežni protokol, 172 multimedija, 198-200 način pogleda na slajd (PowerPoint), 131 naslov web-stranice (Page Title), 221 navigacija kroz zapise (Access), 162 navigacija poveznica, 226 nelegalan softver, 29 nerazmjerno, neproporcionalno pismo, 65 nijansa slike (Picture Manager), 209 niz podataka (Excel), 110 Notebook računala, 14 objavljivanje web-stranica, 236 oblici pokazivača miša (Excel), 98 oblikovanje dokumenta (Word), 72-74 oblikovanje ilustracije (PowerPoint), 134 oblikovanje obrasca (Access), 160-164 oblikovanje odlomaka (Word), 67-68 oblikovanje podataka (Excel), 105 oblikovanje popisa (Word), 71 oblikovanje stupaca (Word), 70 oblikovanje teksta (PowerPoint), 133 oblikovanje teksta (Word), 65-68 oblikovanje web-stranice, 226 obrada i dorada slika, 209-211 obrada teksta, 60 275 |
| obrazac (Access), 151 obrezivanje slike (Picture Manager), 210 odabir mjerila (AutoCAD), 247 odabir sastavnice (AutoCAD), 246 odjava korisnika, 37 odlomak (Paragraph), 60 određivanje crta (AutoCAD), 240 oktalni brojevni sustav, 16 opcija Chamfer (AutoCAD), 244 opcija Explode (AutoCAD), 244 opcija Fillet (AutoCAD), 245 opcija Hatch (AutoCAD), 246 opcija Layout from Template (AutoCAD), 246 opcija OSNAP (AutoCAD), 243 opcija POLAR (AutoCAD), 243 opcija Polygon (AutoCAD), 248 operacijski sustav, 34 optički mediji, 23, 24 organizacija mapa sustava, 50 organizacijski dijagram (PowerPoint), 136 osnovna grupa (Windows), 168 osnovne usluge interneta, 176 osnovno sklopovlje, 18 osobno računalo, 8, 11, 12 otvaranje datoteka, 46 otvaranje novog crteža (AutoCAD), 240 otvaranje radne knjige (Excel), 97 otvoreni softver (Open Source Softver), 29 označavanje dijelova tablice (Excel), 100-101 označavanje više ikona, 55 označivanje teksta (Word), 64 paket za CD (PowerPoint), 147 paketni prijenos podataka, 172 paralelni pristup, 32-33 pascalina, 9 PCI sabirnica, 32 PCI-E sabirnica, 32 Peer-to-Peer model, 170 periferni uređaji, 19 Personal Computer, 12 personalizacija sustava, 56 piksel, 205 piratski softver, 29 276 pisač, 22 pismo (Font), 60 pivot tablica (Excel), 123 plošna baza podataka, 148 početna web-stranica (Home Page), 217 podatak, 7 podizanje sustava (Boot), 34, 38 podjela računala, 11 podmapa (Subfolder), 53 podnožje – Footer (Word), 74 podnožje (Socket), 26 podnožje i zaglavlje tablice (Excel), 125 podnožje slajda (PowerPoint), 138 područje obavijesti (Notification Area), 45 pokazivač miša (Mouse Pointer), 38, 46 pokretanje programa, 46 poluvodički medij, 23, 24 polje baze podataka, 148 POP protokol, 176 poslužitelj (Server), 175 poslužitelj mreže, 170 postavke jezika (Word), 88 postavke jezika, 229 postavke tipkovnice (Word), 89 povezivanje računala, 166 poveznica (Link), 222 poveznica, 184 poveznica između slajdova (PowerPoint), 139 povijesni razvoj računala, 8 preimenovanje radnih listova (Excel), 113 prekid ispisa (Word), 77 preklopnik (Switch), 171 premještanje dijelova tablice (Excel), 102 premještanje i raspoređivanje prozora, 43 premještanje mapa i datoteka, 54 premještanje radnih listova (Excel), 113 premještanje slajda (PowerPoint), 131 pretpregled ispisa (Word), 75 prijava korisnika u sustav, 35 prijenosna (Portable) računala, 13 prijenosnik, 13 prikazivanje prezentacije (PowerPoint), 147 priključak (Connector), 26 prilagodba alatne vrpce (Word), 95 prilagođavanje sustava, 56 primjenska programska podrška, 29 primjenski programi, 29 pristup do datoteka, 50-51 pristupni uređaji internetu, 178 privitak, 190 procesor, 11, 27 programi za crtanje na računalu, 239 programska podrška (Software), 8 programska podrška, 28-29 programska traka (Taskbar), 39, 45-46 promjena obilježja pisma (Word), 66 promjena širine stupaca (Excel), 104 promjena visine redaka (Excel), 104 pronalaženje i zamjena izraza (Word), 91 prored između redaka (Word), 68 protokol, 176 protuvirusna zaštita, 194 provjera pravopisa i gramatike (Word), 88-90 prozor (Windows), 40-42 puno ime datoteke, 52 putanja datoteke (Path), 51-52 račun elektroničke pošte, 188 računalna grafika, 238 Računalo program (Windows), 48 računalo, 7 računalstvo, 7 računske operacije (Excel), 115 rad s više prozora, 44 radna površina (Desktop), 39 radni list (Excel), 97, 99 RAM (Random Access Memory), 27 raspon ćelija, 100 raster, 205 rasterska grafika, 205, 207, 238 ravnalo (Word), 62 razlučivost (rezolucija) ispisa, 207 razlučivost (rezolucija) slike, 205 razlučivost (rezolucija) zaslona, 206 razlučivost ispisa, 23, 206 razlučivost zaslona, 22, 205 razmak između odlomaka (Word), 68 razmjerno, proporcionalno pismo, 65 razvrstavanje podataka (Excel), 121 redak (Excel), 97, 98 reklamni softver (Adware), 195 relacijske baze podataka, 149 restart računala, 37 rezervirano mjesto (PowerPoint), 133 RGB paleta boja, 205 ripanje, 204 ROM ((Read Only Memory), 27 rotiranje slike (Picture Manager), 210 rubnica, margina (Margin), 60, 73 ručna obrada podataka, 9 sabirnica, 31-33 samoispravak (Word), 91 samonumeriranje (Access), 156 S-ATA sabirnica, 32 satelitska veza, 180 savitljivi disk (Floppy Disk), 23 sažimanje audio zapisa, 204 sažimanje datoteka, 58 SCSI sabirnica, 32 serijski priključak, 33 serijski pristup, 32-33 shareware, 29 sigurnosna kopija (Backup), 59 simbolička adresa računala, 181 sistemska programska podrška, 28 skenirana slika, 208 Sketchpad, 238 sklopovlje (Hardware), 7, 18-27 |
| skošenje ruba (AutoCAD), 244 skupno (cirkularno) pismo (Word), 92-94 slika kao poveznica, 225 smanjivanje i povećavanje prozora, 43 SmartArt grafika (PowerPoint), 137 SMTP protokol, 176 snimka zaslona (screenshot), 208 sortiranje podataka (Access), 159 sortiranje podataka (Excel), 121 sortirni stroj, 10 spam, 195 spremanje radne knjige (Excel), 97 spremnik, 23 središnja jedinica, 19, 25 SSD (Solid State Disk), 24 stablasta struktura podataka, 50 stalna pretplatnička veza, 178 statističke funkcije (Excel), 125 stilovi (Word), 70 stolna (Desktop) računala, 13 strani ključ (Access), 158 stražnja vrata (Backdoor), 195 struktura interneta, 175 stupac (Excel), 97, 98 stvaranje izvještaja (Access), 164-165 stvaranje upita (Access), 163-164 sustav za upravljanje bazom podataka, 149 svojstva grafičkih kontrola, 164 šifrarnik (Access), 158 široko rasprostranjena mreža, 169 špijunski softver (Spyware), 195 šrafiranje (AutoCAD), 245 tablet računalo, 14 tablica (Access), 151 tablica (PowerPoint), 135 tablica baze podataka, 148 tablica u web-stranici, 227 tabulatori (Word), 69 tag (HTML), 230 TCP/IP protokol, 172, 176 tehničko crtanje, 238 tekst kao poveznica, 225 tekstni okvir (PowerPoint), 133 telnet usluga, 176 terabajt, 15 tintni (Ink-jet) pisač, 22 tipkovnica, 21 točka vraćanja (Restore Point, 57 tranzistor, 11 trialware, 29 trodimenzionalna animacija, 200 trojanski konj, 195 tromost oka, 201 TWAIN upravljački program, 208 ulazne jedinice, 20-21 ulazno-izlazni pristupi, 32 Ultrabook računala, 14 umetanje gotova crteža (Word), 83 umetanje ilustracije (PowerPoint), 134 umetanje radnih listova (Excel), 112 umetanje redaka, stupaca, ćelija (Excel), 103 umetanje simbola (Word), 87 umetanje slika u web-stranicu, 222 umetanje slikovne datoteke (Word), 83 umetanje tablice u web-stranicu, 227 Unicode standard, 34 Unix, 34 unos brojčanih vrijednosti (Excel), 107 unutarnji dijelovi računala, 25-27 upis u tablicu (Excel), 105 upisivanje podataka u tablicu (Access), 153 upit (Access), 151 upload, 192 Upravitelj zadataka (Windows), 58 upravljačka jedinica, 27 upravljačka ploča (Control Panel), 56 uređivanje grafičkih kontrola (Access), 161 uređivanje grafikona (Excel), 118 uređivanje tablice (Access), 151-153 uređivanje tablice (Word), 78-82 URL adresa, 182 USB memorijski štapić (USB Memory Stick), 24 USB priključak, 33 usmjerenje stranice (Word), 73 usmjernik (Router), 171 UTF-8, 229 utor (Slot), 26 uvjetno oblikovanje (Excel), 119 uvlačenje ruba teksta (Word), 68 vanjska memorija, 23 vanjski dijelovi računala, 19-24 vatrozid (Firewall), 197 vektorska grafika, 238 vektorski grafika, 205, 207 veličina stranice (Word), 72 veza na poziv (Dial-Up), 178 video, 201 videomontaža, 214 virtualna, prividna stvarnost, 202 virus računalni, 194 viseća uvlaka (Word), 68 Visual Basic for Applications – VBA, 150 višekorisnički način rada, 35 višestruko sortiranje podataka (Excel), 122 višeuslužni način rada, 35 vizualni HTML uređivač, 219 Von Neumannov model, 11, 30 vraćanje sustava (System Restore), 57 vremenski slijed (Timeline), 212-213 vrste pisma, 65 vrste računala, 11 vršna domena, 181 WAN mreža, 167, 169 web-adresa, 182 web-katalog, 187 webmail klijent, 188 web-mail usluga, 176 web-mjesto, 183, 217 web-portal, 187 web-poslužitelj, 216 web-preglednik (Web browser), 184 web-preglednik, 216 web-publishing, 236 Web-SMS usluga, 177 web-stranica, 183, 217 web-tražilica, 186 Wilhelm Schickard, 9 William Oughtred, 8 Windows Backup, 59 Windows Orb, 36 WinZip, 59 Wireless, 171 WMA audiokodek, 204 WMV format, 214 WordArt (Word), 87 WWW usluga, 176, 183 Z3 računalo, 10 zaglavlje – Header (Word), 74 zaglavlje paketa podataka, 172 zaglavlje slajda (PowerPoint), 138 zajednička polja (Access), 157 zamrzavanje dijelova tablice (Excel), 108 zaobljene rubova (AutoCAD), 245 zaokretna tablica (Excel), 123-124 zaporka, 35 zapis baze podataka, 148 zasićenost slike (Picture Manager), 209 zaslon osjetljiv na dodir (Touchscreen), 22 zatvaranje prozora, 45 zipana datoteka, 59 zlonamjerni računalni program, 194 znak //:, 182 znak @, 182 znak = (Excel), 115 znak >, 191 znakovno korisničko sučelje, 38 zvučna kartica, 23 zvučna kartica, 203 zvučnici, 23 277 |
| ASCII tablica ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 ASCII CP kod 1250 CP 852 Ç 160 192 Ŕ L 224 ŕ Ó ü 161 ˇ í 193 Á 225 á ß é 162 ˘ ó 194 Â 226 â Ô â 163 Ł ú 195 Ã 227 ă ä 164 ¤ 196 Ä 228 ä 197 229 ĺ 0 32 Spc Spc 64 @ @ 96 ` ` 128 1 33 ! ! 65 A A 97 a a 129 2 34 “ “ 66 B B 98 b b 130 3 35 # # 67 C C 99 c c 131 4 36 $ $ 68 D D 100 d d 132 5 37 % % 69 E E 101 e e 133 … 6 38 & & 70 F F 102 f f 134 † ć 166 ¦ Ž 198 Ć Ã 230 ć Š 7 39 ‘ ‘ 71 G G 103 g g 135 ‡ ç 167 § ž 199 Ç ã 231 ç š 8 40 ( ( 72 H H 104 h h 136 168 ¨ 200 Č 232 č 9 Tab Tab 41 ) ) 73 I I 105 i i 137 ‰ ë 169 © 201 É 233 é 10 LF 42 * * 74 J J 106 j j 138 Š Õ 170 Ş 202 Ę 234 ę 43 + + 75 K K 107 k k 139 ‹ õ 171 « 203 Ë 235 ë î 172 ¬ 204 Ě 236 ě ý 205 Í 237 í Ý Î 238 î LF 11 € ‚ „ 165 Ą ¬ T Ĺ 12 FF FF 44 , , 76 L L 108 l l 140 Ś 13 CR CR 45 - - 77 M M 109 m m 141 Ť 14 46 . . 78 N N 110 n n 142 Ž Ä 174 ® « 206 15 47 / / 79 O O 111 o o 143 Ź Ć 175 Ż » 207 Ď 16 48 0 0 80 P P 112 p p 144 É 176 17 49 1 1 81 Q Q 113 q q 145 18 50 2 2 82 R R 114 r r Č 173 = 239 ď ° 208 Ð đ 240 đ ‘ 177 ± 209 Ń Ð 241 ń 146 ’ 178 ˛ 210 Ň 242 ň 243 ó 19 !! 51 3 3 83 S S 115 s s 147 “ ô 179 ł 211 Ó 20 ¶ 52 4 4 84 T T 116 t t 148 ” ö 180 ´ 212 Ô 244 ô 21 § 53 5 5 85 U U 117 u u 149 • 181 µ Á 213 Ő 245 ő 22 - 54 6 6 86 V V 118 v v 150 – 182 ¶ Â 214 Ö Í 246 ö 23 55 7 7 87 W W 119 w w 151 — 183 · 215 × Î 247 ÷ 24 56 8 8 88 X X 120 x x 152 184 ¸ 216 Ř 248 25 57 9 9 89 Y Y 121 y y 153 ™ Ö 185 ą 217 Ů 249 ů 26 58 : : 90 Z Z 122 z z 154 š Ü 186 ş 218 Ú 250 ú 27 Esc 59 ; ; 91 [ [ 123 { { 155 › 187 » 219 Ű 251 ű 28 60 < < 92 \ \ 124 | | 156 ś 188 Ľ 220 Ü 252 ü 29 61 = = 93 ] ] 125 } } 157 ť 189 ˝ 221 Ý 253 ý 62 > > 94 ^ ^ 126 ~ ~ 158 ž × 190 ľ 222 Ţ 254 ţ 63 ? ? 95 159 ź č 191 ż 223 ß 255 · 30 31 - 127 znaci prikazani u zelenoj boji su kontrolni znaci znaci prikazani u plavoj boji su neispisivi znaci Ë ř Ú |
| ISBN 978-953-232-348-1 |
